Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACIONALNI PROGRAM ZA SUZBIJANJE SIVE EKONOMIJE: ODRżAN OKRUGLI STO "IZAZOVI U SPROVOđENJU AKCIONOG PLANA ZA SUZBIJANJE SIVE EKONOMIJE 2016-2017"


Siva ekonomija čini 30,1 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije, a Akcionim planom za njeno suzbijanje taj udeo treba da se svede u 2016. i 2017. godini na 26,7 odsto BDP-a, poručeno je na konferenciji održanoj u Privrednoj komori Beograda, na kojoj je predstavljen Akcioni plan.

"Ovo je ambiciozan cilj, jer se i dan danas najrazvijenije evropske države bore sa sivom ekonomijom koja je kod njih 15 odsto BDP-a", izjavila je rukovodilac Centra za ekonomsku politiku pri Privrednoj komori Beograda, Jelena Ivanković.

Prema njenim rečima, Nacionalni program za suzbijanje sive ekonomije i Akcioni plan koji ga prati, a koji je Vlada Republike Srbije zajedno sa NALED-om i USAID-om koncipirala, prvi su organizovani i koordinisani sistemski korak na nivou naše ekonomije u smislu borbe protiv sive ekonomije.

Ovaj program je, kako je dodala, doprineo povezivanju svih institucija, od Poreske uprave, do ministarstava, inspekcije, samih privrednika, koji su nezaobilazna karika u suzbijanju sive ekonomije, i njihovom koordinisanom delovanju, pre svega u identifikovanju sive ekonomije, prepoznavanju njenih pojavnih oblika i u aktiviciji fiskalnog sistema i njegovom prilagođavanju za bolje suzbijanje ove pojave.

"Kroz Akcioni plan, planirano je i smanjenje fiskalnih i parafiskalnih nameta, u smislu relaksacije okruženja za poslovanje, ali je neophodno da sve to bude praćeno jačanjem svesti i motivacije za poštovanje propisa i za legalno poslovanje", istakla je Ivanković, dodajući da je zadatak Privredne komore širenje prednosti legalnog poslovanja.

Borba protiv sive ekonomije je, kako je istakla, do sada bila ad hoc, zasnovana na nekim represivnim merama koje su davale kratkoročne i ne tako dobre rezultate.

Neophodno je, međutim, da ta borba bude dugoročna, sistemska, koordinisana i jako dobro pripremljena, a društvu je, kako je istakla, potrebna promena poreske kulture, kao i vraćanje određenim pravilima ponašanja.

"Predvideli smo razne podsticaje za one koji tek počinju poslovanje, pošto je stopa preživljavanja novoosnovanih preduzeća jako niska. Tim preduzećima treba dati relaksaciju i osloboditi ih nameta, koje će kasnije plaćati kad ojačaju na tržištu", navela je Ivanković.

Uloga Komore je, kako dodaje, u motivaciji i podizanju svesti, i prikupljanju konkretnih pojavnih oblika sive ekonomije, "kako bismo mogli da signaliziramo kako država treba da reaguje na pojedine probleme i kako da ih anulira".

Koordinatorka Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED), Dragana Ilić, istakla je na konferenciji da je siva ekonomija prisutna u svim oblastima, i da je nelegalan rad primećen u sektoru poljoprivrede, trgovine, građevinarstva, saobraćaja, uvoza, tekstila.

"Siva ekonomija je, imajući u vidu da čini trećinu BDP-a, prisutna u svim segmentima društva", navela je Ilić i ocenila da je potrebno napraviti određene programe, i umanjiti namete i poreze onima koji tek započinju biznis, kako bi kad počnu dobro da zarađuju, država imala od čega da naplati porez.

"Smatramo da je u "Godini preduzetništva" jako važno pospešiti legalno poslovanje malog biznisa, kako bismo nekim drugim represivnim merama, a i podizanjem svesti građana i privrede, krenuli u frontalnu borbu protiv sive ekonomije", zaključila je ona.

Koordinator u Sektoru za kontrolu Poreske uprave, Miroslav Đinović, je ukazao na problem ograničenih kapaciteta Poreske uprave, imajući u vidu 470.000 registrovanih poreskih obveznika, i cifru od tek 500 inspektora.

Prema njegovim rečima, u Srbiji ima oko 550.000 registrovanih i neregistrovanih poreskih obveznika, što je, kako je istakao, ogroman izazov za Poresku upravu i društvo.

Podizanje svesti građana o plaćanju poreza i stvaranje bolje poslovne atmosfere su, kako je naveo, od ključnog značaja, a takođe je neophodna i stimulacija za one koji poštuju poreske propise.

Izvor: Vebsajt Tanjug, 02.03.2016.
Naslov: Redakcija