Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PLANIRANJU I IZGRADNJI - Tekst propisa


Član 1.

U Zakonu o planiranju i izgradnji ("Službeni glasnik RS", br. 72/09, 81/09 - ispravka, 64/10 - US, 24/11, 121/12, 42/13 - US, 50/13 - US, 98/13 - US, 132/14, 145/14, 83/18, 31/19 i 37/19 - dr. zakon), u članu 2. tačka 20v) tačka zapeta na kraju zamenjuje se tačkom i dodaju se reči: "Kondominijum je oblik organizovanja u zatvorenom stambenom bloku ili kompleksu, koji čine svi vlasnici posebnih delova ovakvog stambenog bloka odnosno kompleksa i vlasnik odnosno zakupac zemljišta koji organizuju jedinstvenu stambenu zajednicu ili udruženje u skladu sa posebnim zakonom kojim se uređuje stanovanje;".

Posle tačke 23) dodaje se tačka 23a), koja glasi:

"23a) inženjerski objekti su svi ostali objekti koji nisu zgrade: železnice, putevi, mostovi, aerodromske staze, cevovodi, komunikacioni i električni vodovi i dr;".

U tački 24g) tačka zapeta na kraju zamenjuje se tačkom i dodaju se reči: "Specifične vučne instalacije su: pokretna traka, zip-lajn i bob na šinama ili druga srodna oprema koja se koristi za zimske i/ili letnje aktivnosti i prevozi putnike u stojećem položaju ili užetom;".

U tački 26) posle reči: "železnička infrastruktura,", dodaju se reči: "metro, vazdušna saobraćajna infrastruktura (poletno-sletna staza, rulna staza, platforma i sl, kao i objekti u njihovoj funkciji), operativna obala u lučkom području,".

U tački 49) tačka na kraju zamenjuje se tačkom zapetom i dodaju se tač. 50) i 51), koje glase:

,,50) profesionalna kvalifikacija jeste kvalifikacija koja shodno posebnim propisima obuhvata formalno obrazovanje i dodatno stručno osposobljavanje i usavršavanje koje se obavlja tokom ili nakon završetka formalnog obrazovanja;

51) profesionalni naziv jeste naziv koji svom nosiocu daje pravo na obavljanje stručnih poslova utvrđenih ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona, čije obavljanje, odnosno način obavljanja je uslovljeno posedovanjem određenih profesionalnih kvalifikacija.".

Član 2.

U članu 4. posle stava 9. dodaje se stav 10, koji glasi:

"Vlada, na predlog ministarstva nadležnog za poslove građevinarstva, donosi Dugoročnu strategiju za podsticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada."

Član 3.

U članu 8a posle stava 4. dodaje se novi stav 5, koji glasi:

"Provera da li je podnesak iz stava 4. ovog člana potpisan i validovan elektronskim potpisom, kao i podnesaka i dokumenata koji se dostavljaju u objedinjenoj proceduri, uključujući i tehničku dokumentaciju, vrši se automatski prilikom podnošenja zahteva, razmene dokumenata i podnesaka kroz centralnu evidenciju objedinjene procedure."

Dosadašnji st. 5 - 8. postaju st. 6 - 9.

Član 4.

U članu 8b stav 2. tačka na kraju zamenjuje se zapetom i dodaju se reči: "izuzev u slučaju kada imalac javnih ovlašćenja utvrdi da je nenadležan, kada ima rok od tri dana da obavesti nadležni organ."

Član 5.

U članu 8đ stav 2. tačka 5) tačka zapeta na kraju zamenjuje se tačkom, a tačka 6) briše se.        

Član 6.

U članu 25. posle stava 5. dodaje se stav 6, koji glasi:

"Izuzetno, sprovođenje plana generalne regulacije može se predvideti kroz izradu plana detaljne regulacije i u slučaju kada se utvrdi da je za određeno područje, zbog specifičnosti, neophodna razrada planskog rešenja plana generalne regulacije, iako je data njegova neposredna primena, a u skladu sa opštim pravilima uređenja i građenja koja su sadržana u planu generalne regulacije."

Član 7.

U članu 27. stav 2. menja se i glasi:

"Plan detaljne regulacije može se doneti i kada prostornim, odnosno urbanističkim planom jedinice lokalne samouprave njegova izrada nije određena, na osnovu odluke nadležnog organa."

Član 8.

U članu 28. stav 3. menja se i glasi:

"Kada se urbanističkim planom namena zemljišta menja tako da nova namena zahteva bitno drugačiju parcelaciju plan detaljne regulacije može sadržati i plan parcelacije. Planom detaljne regulacije mogu se utvrditi posebna pravila parcelacije/preparcelacije i za građevinske parcele koje su definisane planom parcelacije, koji je sastavni deo plana detaljne regulacije."

Član 9.

Naziv odeljka 8. Izrada dokumenata prostornog i urbanističkog planiranja i član 36. menjaju se i glase:

"8. Izrada planskih dokumenata

Član 36.

Planske dokumente može da izrađuje javno preduzeće, odnosno druga organizacija koju je osnovala Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave, za obavljanje poslova prostornog i urbanističkog planiranja, kao i druga pravna lica osnovana u skladu sa zakonom, koja:

1)         imaju zaposlene, odnosno radno angažovane licencirane prostorne planere, licencirane urbaniste, odnosno licencirane arhitekte urbaniste upisane u registar licenciranih inženjera, arhitekata i prostornih planera u skladu sa ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona;

2)         su upisana u registar pravnih lica i preduzetnika za obavljanje poslova izrade prostornih i urbanističkih planova koji vodi ministarstvo nadležno za poslove planiranja i izgradnje u skladu sa ovim zakonom.

Urbanističke planove može kao preduzetnik da izrađuje licencirani arhitekta urbanista upisan u registar licenciranih inženjera, arhitekata i prostornih planera ako ispunjava uslove propisane ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona.

Ministar nadležan za poslove planiranja i izgradnje bliže propisuje uslove koje treba da ispune pravna lica i preduzetnici iz st. 1. i 2. ovog člana.

Ministar nadležan za poslove planiranja i izgradnje obrazuje komisiju za utvrđivanje ispunjenosti uslova za obavljanje stručnih poslova izrade prostornih i/ili urbanističkih planova.

Na predlog komisije iz stava 4. ovog člana, ministar nadležan za poslove planiranja i izgradnje donosi rešenje o ispunjenosti uslova za obavljanje stručnih poslova izrade prostornih i/ili urbanističkih planova i upisu u registar iz stava 1. ovog člana.

Rešenje o ispunjenosti uslova za izradu planskih dokumenata iz stava 5. ovog člana konačno je danom dostavljanja. Rešenje o ispunjenosti uslova za izradu planskih dokumenata važi dve godine, od dana izdavanja.

Ako utvrdi da pravno lice ili preduzetnik ne ispunjava uslove za izradu planskih dokumenata ili ako utvrdi da je rešenje izdato na osnovu netačnih ili neistinitih podataka ministar nadležan za poslove prostornog planiranja i urbanizma donosi rešenje kojim ukida, odnosno poništava rešenje iz stava 5. ovog člana.

Troškove utvrđivanja ispunjenosti uslova za izradu planskih dokumenata, snosi podnosilac zahteva. Visina troškova za utvrđivanje ispunjenosti uslova za izradu planskih dokumenata, sastavni je deo rešenja iz stava 5. ovog člana.

Izradom prostornih, odnosno urbanističkih planova rukovodi odgovorni prostorni planer, odgovorni urbanista, odnosno licencirani arhitekta urbanista.

U izradi planskih dokumenata učestvuju, odnosno rukovode izradom i lica kojima je u skladu sa propisima koji su važili do stupanja na snagu ovog zakona izdata licenca odgovornog planera, odnosno odgovornog urbaniste za rukovođenje izradom prostornih, odnosno urbanističkih planova za saobraćajnice, infrastrukturu i druge posebne oblasti, odnosno delova planske dokumentacije iz tih stručnih oblasti."

Član 10.

Naziv odeljka 9. Odgovorni planer i član 37. menjaju se i glase:

"9. Odgovorni prostorni planer

Član 37.

Stručne poslove rukovođenja izradom prostornih planova u svojstvu odgovornog prostornog planera može da obavlja licencirani prostorni planer koji je upisan u registar licenciranih inženjera, arhitekata i prostornih planera u skladu sa ovim zakonom i propisom kojim se uređuje polaganje stručnog ispita, izdavanje licence i upis u registar.

Licencirani prostorni planer može biti lice sa stečenim visokim obrazovanjem iz odgovarajuće stručne oblasti na akademskim, odnosno strukovnim studijama obima od najmanje 300 ESPB ili ekvivalentnog nivoa utvrđenog drugim posebnim propisima, položenim stručnim ispitom iz stručne oblasti prostornog planiranja, odgovarajućim stručnim iskustvom u trajanju od najmanje tri godine i stručnim rezultatima (reference) iz stručne oblasti prostornog planiranja.

Stručnim iskustvom iz stava 2. ovog člana smatra se iskustvo stečeno na izradi, odnosno saradnji na izradi prostornog plana, odnosno dela prostornog plana.

Odgovorni prostorni planer daje izjavu da je prostorni plan usklađen sa ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona."

Član 11.

Član 38. menja se i glasi:

"Član 38.

Stručne poslove rukovođenja i izrade urbanističkih planova u svojstvu odgovornog urbaniste može da obavlja licencirani urbanista, odnosno lice sa profesionalnim nazivom licencirani arhitekta urbanista koja su upisana u registar licenciranih inženjera, arhitekata i prostornih planera u skladu sa ovim zakonom i propisom kojim se uređuje polaganje stručnog ispita, izdavanje licence i upis u registar.

Licencirani urbanista može biti lice sa stečenim visokim obrazovanjem iz odgovarajuće stručne oblasti na akademskim, odnosno strukovnim studijama obima od najmanje 300 ESPB ili ekvivalentnog nivoa utvrđenog drugim posebnim propisima, položenim stručnim ispitom iz uže stručne oblasti urbanizma, odgovarajućim stručnim iskustvom u trajanju od najmanje tri godine i stručnim rezultatima (reference) iz uže stručne oblasti urbanizma.

Licencirani arhitekta urbanista može biti lice sa stečenim visokim obrazovanjem iz stručne oblasti arhitektura, odnosno uže stručne oblasti urbanizam obima od najmanje 300 ESPB ili ekvivalentnog nivoa utvrđenog drugim posebnim propisima, položenim stručnim ispitom iz uže stručne oblasti urbanizma, odgovarajućim stručnim iskustvom u trajanju od najmanje tri godine i stručnim rezultatima (reference) iz uže stručne oblasti urbanizma.

Stručnim iskustvom iz st. 2. i 3. ovog člana smatra se iskustvo stečeno na izradi, odnosno saradnji na izradi urbanističkog plana, odnosno dela urbanističkog plana.

Odgovorni urbanista daje izjavu da je planski dokument usklađen sa ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona.

Pravo korišćenja profesionalnog naziva licencirani arhitekta urbanista ima lice koje ispunjava uslove iz stava 3. ovog člana, odnosno lice kome je izdata licenca za odgovornog urbanistu za rukovođenje izradom urbanističkih planova i urbanističkih projekata u skladu sa propisima koji su važili do stupanja na snagu ovog zakona i koje je upisano u registar licenciranih inženjera, arhitekata i prostornih planera u skladu sa ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona."

Član 12.

U članu 43. posle stava 5. dodaju se novi st. 6. i 7, koji glase:

"Za potrebe praćenja stanja u prostoru formira se Registar investicionih lokacija kao podsistem Nacionalne infrastrukture geoprostornih podataka i uspostavlja se u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast nacionalne infrastrukture geoprostornih podataka.

Organ nadležan za poslove državnog premera i katastra uspostavlja i održava tehničku infrastrukturu za pristup i korišćenje podataka iz Registra investicionih lokacija."

Dosadašnji stav 6. postaje stav 8.

Član 13.

U članu 45. posle stava 1. dodaje se novi stav 2, koji glasi:

"Nadležni organ jedinice lokalne samouprave dužan je da dostavi sve podatke iz lokalnog informacionog sistema i raspoložive podatke o investicionim lokacijama organu nadležnom za poslove državnog premera i katastra u skladu sa Zakonom o nacionalnoj infrastrukturi geoprostornih podataka."

Dosadašnji stav 2. postaje stav 3.

Član 14.

U članu 46. stav 4. menja se i glasi:

"U cilju izrade, odnosno izmene prostornog i urbanističkog plana, na zahtev nosioca izrade plana, nadležni organ za poslove državnog premera i katastra ustupa postojeće kopije katastarskih podloga, katastar podzemnih vodova, kao i orto-foto snimke bez naknade."

Član 15.

U članu 51a stav 4. menja se i glasi:

"Glavni urbanista može biti licencirani arhitekta, odnosno arhitekta urbanista sa najmanje deset godina radnog iskustva u stručnoj oblasti arhitektura, odnosno užoj stručnoj oblasti urbanizam."

Član 16.

U članu 55. tačka 4a) posle reči: "studije" dodaju se zapeta i reči: "a koje nadležni organ pribavlja kroz objedinjenu proceduru od ministarstva nadležnog za poslove životne sredine".

Član 17.

U članu 60. stav 3. posle reči: "turista" dodaju se zapeta i reči: "objekti za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora".

Posle stava 5. dodaje se stav 6, koji glasi:

"Komisija za planove jedinice lokalne samouprave, odnosno grada, donosi zaključak o mogućnosti izrade urbanističkog projekta kojim se planira visinsko ujednačavanje venaca ili slemena objekata izgrađenih u bloku, u neposrednoj blizini zone intervencije predmetnog bloka, do maksimalno predviđene visine objekta izgrađenog u skladu sa ovim zakonom u tom bloku, pre početka izrade urbanističkog projekta, uz izvod iz planskog dokumenta i prikaza šireg okruženja lokacije."

Član 18.

U članu 61. stav 2. posle reči: "kompatibilnosti," dodaju se reči: "u skladu sa kapacitetima infrastrukture u okviru kapaciteta koji su opredeljeni planskim dokumentom,".

Član 19.

U članu 68. stav 1. menja se i glasi:

"Ispravka granica susednih katastarskih parcela, spajanje susednih katastarskih parcela istog vlasnika, spajanje susednih parcela na kojima je isto lice vlasnik ili dugoročni zakupac na osnovu ranijih propisa, kao i obrazovanje većeg broja građevinskih parcela prema planiranoj ili postojećoj izgrađenosti odnosno planiranoj ili postojećoj nameni građevinske parcele, vrši se na osnovu elaborata geodetskih radova."

Posle stava 8. dodaje se stav 9, koji glasi:

"Odredbe ovog člana primenjuju se i na lica čiji je položaj uređen zakonom kojim se uređuje pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu uz naknadu, na način da se po formiranju parcela iz stava 1. ovog člana upisuje pravo korišćenja na novoformiranim parcelama u skladu sa zakonom kojim se uređuje pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu uz naknadu."

Član 20.

U članu 69. posle stava 12. dodaju se novi st. 13. i 14, koji glase:

"Iznad ili ispod inženjerskih objekata koji predstavljaju javnu linijsku infrastrukturu ili na izgrađenim delovima tog objekta, na kojima je planskim dokumentom predviđena izgradnja, mogu se formirati nove katastarske parcele u skladu sa pravilima kojima se uređuje parcelacija, odnosno preparcelacija.

Pravo svojine na novoformiranim katastarskim parcelama iz stava 13. ovog člana, upisuje se u korist vlasnika inženjerskog objekta."

Dosadašnji st. 13 - 15. postaju st. 15 - 17.

Član 21.

U članu 70. stav 4. posle reči: "ili stambenom kompleksu," dodaju se reči: "odnosno zgradi sa više ulaza,".

Posle stava 4. dodaje se novi stav 5, koji glasi:

"U kondominijumu, investitor odnosno vlasnik ili zakupac zemljišta na kome se nalaze izgrađeni objekti, upravlja tim zemljištem na način da organizuje održavanje zemljišta, dok su vlasnici posebnih delova objekata na takvom zemljištu, dužni da učestvuju u troškovima održavanja i unapređivanja zemljišta. Po završetku izgradnje svih objekata i pribavljanja upotrebnih dozvola, investitor zemljište prenosi stambenoj zajednici ili udruženju formiranim u kondominijumu, koji dalje preuzimaju poslove upravljanja i održavanja u skladu sa posebnim zakonom."

Dosadašnji st. 5 - 23. postaju st. 6 - 24.

Član 22.

U članu 97. stav 8. posle reči: "skladišne objekte", dodaju se reči: "u funkciji proizvodnih objekata,".

Član 23.

U članu 104. stav 1. menja se i glasi:

"Ako se na katastarskoj parceli nalazi objekat, odnosno objekti u suvlasništvu različitih lica ili je objekat sastavljen od posebnih delova koji su u vlasništvu različitih lica, čiji su udeli na zemljištu neopredeljeni, po zahtevu lica koji stiče pravo svojine na građevinskom zemljištu u skladu sa članom 102. ovog zakona, organ nadležan za poslove državnog premera i katastra u evidenciju nepokretnosti i pravima na njima upisuje da je katastarska parcela u suvlasništvu tih lica, a da je udeo tih lica u srazmeri sa površinom koju poseduju u odnosu na ukupnu površinu objekta, odnosno objekta koji se nalaze na toj parceli, bez obzira da li je upis prava svojine u skladu sa članom 102. ovog zakona već sproveden u toj evidenciji."

St. 2. i 3. brišu se.

Dosadašnji stav 4. postaje stav 2.

Član 24.

Član 126. menja se i glasi:

"Član 126.

Tehničku dokumentaciju za izgradnju objekata, odnosno izvođenje radova može da izrađuje pravno lice ili preduzetnik osnovan u skladu sa zakonom i koji:

1)         ima zaposlene, odnosno radno angažovane licencirane inženjere, odnosno licencirane arhitekte upisane u registar licenciranih inženjera, arhitekata i prostornih planera u skladu sa ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona sa odgovarajućim stručnim rezultatima;

2)         je u skladu sa uslovima propisanim ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona upisan u registar za izradu tehničke dokumentacije koji vodi ministarstvo nadležno za poslove planiranja i izgradnje u skladu sa ovim zakonom.

Stručne rezultate, u smislu stava 1. tačka 1) ovog člana, ima lice koje je izradilo ili učestvovalo u izradi odgovarajuće vrste tehničke dokumentacije, odnosno u vršenju tehničke kontrole te vrste tehničke dokumentacije, u skladu sa propisom donetim na osnovu ovog zakona.

Ministar nadležan za poslove građevinarstva bliže propisuje uslove koje treba da ispune pravna lica i preduzetnici iz stava 1. ovog člana.

Ministar nadležan za poslove građevinarstva obrazuje komisiju za utvrđivanje ispunjenosti uslova za obavljanje poslova izrade tehničke dokumentacije.

Na predlog komisije iz stava 4. ovog člana ministar nadležan za poslove građevinarstva donosi rešenje o ispunjenosti uslova za obavljanje poslova izrade tehničke dokumentacije i upis u registar iz stava 1. ovog člana.

Rešenje iz stava 5. ovog člana konačno je danom dostavljanja rešenja i donosi se sa rokom važenja od dve godine.

Ministar nadležan za poslove građevinarstva doneće rešenje kojim se ukida rešenje o ispunjenosti uslova za izradu tehničke dokumentacije, ako se utvrdi da pravno lice ili preduzetnik ne ispunjava uslove iz stava 1. ovog člana, kao i kada se utvrdi da je rešenje izdato na osnovu netačnih ili neistinitih podataka.

Troškove utvrđivanja ispunjenosti uslova za izradu tehničke dokumentacije iz stava 1. ovog člana snosi podnosilac zahteva.

Visina troškova za utvrđivanje ispunjenosti uslova za izradu tehničke dokumentacije iz stava 8. ovog člana, sastavni je deo rešenja iz stava 5. ovog člana."

Član 25.

Član 126a menja se i glasi:

"Član 126a

Pravno lice ili preduzetnik koji ispunjava uslove iz člana 126. stav 1. i člana 150. stav 1. ovog zakona, obavezno je da u pisanoj formi bez odlaganja obavesti ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva o svakoj promeni uslova utvrđenih rešenjem ministra nadležnog za poslove građevinarstva i u roku od 30 dana podnese zahtev za donošenje novog rešenja i dostavi dokaze o ispunjenosti uslova za upis u registar za izradu odgovarajuće vrste tehničke dokumentacije, odnosno izgradnje objekata ili izvođenja radova.

Ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva, po službenoj dužnosti ili na inicijativu inspekcijskih i drugih državnih organa, pravnih i fizičkih lica, vrši kontrolu ispunjenosti uslova utvrđenih u postupku utvrđivanja ispunjenosti uslova za izradu tehničke dokumentacije, odnosno izgradnje objekata ili izvođenja radova.

Ukoliko ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva utvrdi da uslovi iz stava 2. ovog člana nisu ispunjeni, staviće van snage rešenje izdato pravnom licu ili preduzetniku u roku od 30 dana od dana utvrđivanja nepravilnosti.

U slučaju iz stava 3. ovog člana, tom licu se ne može izdati novo rešenje u narednih šest meseci od dana pravnosnažnosti rešenja iz stava 3. ovog člana.

Rešenje kojim se ukida rešenje iz stava 3. ovog člana je konačno danom dostavljanja pravnom licu ili preduzetniku na koje se odnosi i protiv rešenja se ne može uložiti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor."

Član 26.

Član 128. menja se i glasi:

"Član 128.

Stručne poslove izrade tehničke dokumentacije u svojstvu odgovornog projektanta može da obavlja lice sa profesionalnim nazivom licencirani inženjer, licencirani arhitekta i licencirani pejzažni arhitekta koje je upisano u registar licenciranih inženjera, arhitekata i prostornih planera u skladu sa ovim zakonom i propisom kojim se uređuje polaganje stručnog ispita, izdavanje licence i upis u registar.

Profesionalni naziv licencirani inženjer stiče se izdavanjem licenci iz stručnih, odnosno užih stručnih oblasti građevinskog, elektrotehničkog, mašinskog, saobraćajnog, geodetskog, tehnološkog, metalurškog i geološkog inženjerstva, šumarstva i poljoprivrede.

Profesionalni naziv licencirani arhitekta stiče se izdavanjem licence iz stručne oblasti arhitektura.

Profesionalni naziv licencirani pejzažni arhitekta stiče se izdavanjem licence iz stručne oblasti pejzažna arhitektura.

Licencirani inženjer, licencirani arhitekta, odnosno licencirani pejzažni arhitekta može biti lice sa stečenim visokim obrazovanjem iz pripadajuće stručne oblasti iz st. 2 - 4. ovog člana, na akademskim, odnosno strukovnim studijama obima od najmanje 300 ESPB ili ekvivalentnog nivoa utvrđenog drugim posebnim propisima, položenim stručnim ispitom, stručnim iskustvom u trajanju od najmanje tri godine i stručnim rezultatima (reference) iz pripadajuće stručne, odnosno uže stručne oblasti.

Stručnim iskustvom u smislu stava 5. ovog člana smatra se iskustvo stečeno na izradi, odnosno saradnji na izradi projekta iz odgovarajuće stručne, odnosno uže stručne oblasti za koju se polaže stručni ispit u skladu sa ovim zakonom i propisom kojim se uređuje polaganje stručnog ispita, izdavanje licence i upis u registar.

Odgovorni projektant potpisuje deo tehničke dokumentacije, odnosno projekat u skladu sa propisom kojim se bliže uređuje izrada tehničke dokumentacije, za čiju izradu poseduje odgovarajuću licencu u skladu sa zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona.

Pravo korišćenja profesionalnog naziva licencirani inženjer, licencirani arhitekta i licencirani pejzažni arhitekta imaju lica koja su taj naziv stekla prema odredbama ovog zakona i koja su upisana u registar licenciranih inženjera, arhitekata i prostornih planera u skladu sa ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona."

Član 27.

Član 129a menja se i glasi:

"Član 129a

Pravno lice ili preduzetnik koji obavlja poslove izrade planskih dokumenata, izrade i kontrole tehničke dokumentacije, odnosno koje je izvođač radova, vršilac stručnog nadzora ili tehničkog pregleda, mora biti osigurano od odgovornosti za štetu koju može pričiniti drugoj strani, odnosno trećem licu (osiguranje od profesionalne odgovornosti).

Licencirani prostorni planer, licencirani urbanista, licencirani arhitekta urbanista, licencirani inženjer, licencirani arhitekta, licencirani pejzažni arhitekta i licencirani izvođač mora biti osiguran od odgovornosti za štetu koju može pričiniti drugoj strani, odnosno trećem licu (osiguranje od profesionalne odgovornosti).

Inženjerska komora Srbije može preuzeti osnovno osiguranje od profesionalne odgovornosti svojih članova licenciranih prostornih planera, licenciranih urbanista, licenciranih arhitekata urbanista, licenciranih inženjera, licenciranih arhitekata, licenciranih pejzažnih arhitekata i licenciranih izvođača. Osiguranje od profesionalne odgovornosti člana Inženjerske komore Srbije ne isključuje mogućnost njegovog dodatnog individualnog ili drugog kolektivnog osiguranja od profesionalne odgovornosti.

Bliže uslove obaveznog osiguranja iz st. 1. i 2. ovog člana propisuje ministar nadležan za poslove građevinarstva."

Član 28.

U članu 131. posle stava 1. dodaju se novi st. 2. i 3, koji glase:

"U slučaju izgradnje objekata, koji se realizuju po fazama odnosno etapama, ministar nadležan za poslove građevinarstva može obrazovati revizionu komisiju u stalnom sazivu za sve faze, odnosno etape projekta.

Kada je projekat, koji je predmet stručne kontrole, projekat koji se realizuje u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje javno-privatno partnerstvo, obavezni član revizione komisije je i predstavnik davaoca koncesije."

Dosadašnji stav 2. postaje stav 4.

Posle stava 4. dodaju se st. 5, 6. i 7, koji glase:

"Izuzetno od stava 1. ovog člana, umesto idejnog projekta uz studiju opravdanosti investitor može dostaviti projekat za građevinsku dozvolu, izrađen u skladu sa podzakonskim aktom kojim se uređuje sadržaj tehničke dokumentacije, koji je u tom slučaju predmet stručne kontrole.

Podnošenje zahteva i razmena dokumenata i podnesaka iz stava 1. ovog člana obavlja se elektronskim putem, osim za dokumente i podneske koji sadrže tajne podatke i koji su označeni stepenom tajnosti u skladu sa propisima kojima se uređuje tajnost podataka.

Do uspostavljanja sistema za elektronsku dostavu dokumenata i podnesaka dokumentacija se može dostavljati i na kompakt disku (CD)."

Član 29.

U članu 135a posle stava 3. dodaje se stav 4, koji glasi:

"Po upisu izgrađene nepokretnosti u evidenciju nepokretnosti, finansijer predaje nepokretnost u posed, korišćenje i upravljanje licu koje je vlasnik nepokretnosti, odnosno licu koje je određeno kao upravljač."

Član 30.

U članu 139. stav 3. menja se i glasi:

"Gradu Beogradu se poverava rešavanje po žalbi protiv prvostepenog rešenja o građevinskoj dozvoli za koje rešenje izdaju gradske opštine, kao i na prvostepeno rešenje o odobrenju izvođenja radova iz člana 145. ovog zakona, na teritoriji grada Beograda."

Član 31.

U članu 140. stav 5. reči: "stavom 3." zamenjuju se rečima: "stavom 4.", a reči: "iz stava 3." zamenjuju se rečima: "iz stava 4.".

U stavu 6. reči: "stava 3, odnosno" brišu se.

Član 32.

U članu 141. stav 2. posle reči: "rekonstrukcije objekta" dodaju se zapeta i reči: "naknadni ugovor o hipoteci, založna izjava, ugovor o kupoprodaji objekta u izgradnji u obliku javno potvrđene (solemnizovane) isprave ili javnobeležničkog zapisa, kao i drugi pravni osnovi kojima se prenose stvarna prava na objektu u izgradnji."

Član 33.

U članu 142. stav 7. menja se i glasi:

"Ako prilikom izgradnje, odnosno rekonstrukcije linijskog infrastrukturnog objekta, nastupi elementarna nepogoda ili drugi nepredviđeni događaj, odnosno okolnost kojom se ugrožava bezbednost i zdravlje ljudi, objekta i saobraćaja, radi njihovog sprečavanja ili ublažavanja štetnog dejstva, otklanjanja štetnih posledica od tih nepogoda, događaja odnosno okolnosti koja zahteva izmenu postojećih tehničkih rešenja, odnosno povećan obim radova, investitor može izvoditi radove bez prethodno pribavljenog rešenja o izmeni rešenja o građevinskoj dozvoli, odnosno rešenja o odobrenju za izvođenje radova za taj objekat, u sladu sa članom 143. ovog zakona."

Posle stava 8. dodaje se stav 9, koji glasi:

"Odredbe ovog člana shodno se primenjuju i na izmenu rešenja o odobrenju iz člana 145. ovog zakona.".

Član 34.

U članu 145. posle stava 8. dodaje se stav 9, koji glasi:

"Na rok važenja i izmenu rešenja o odobrenju iz ovog člana, shodno se primenjuju odredbe o roku važenja i izmeni rešenja o građevinskoj dozvoli."

Član 35.

U članu 148. stav 2. posle reči: "u skladu sa ovim zakonom," dodaju se reči: "rešenje o kućnom broju,".

Posle stava 4. dodaju se novi st. 5. i 6, koji glase:

"Investitor podnosi prijavu radova za ceo objekat, odnosno za deo objekta.

Investitor je u obavezi da pre izdavanja upotrebne dozvole za objekat, izvrši prijave radova za sve delove tog objekta."

Dosadašnji st. 5 - 9. postaju st. 7 - 11.

Član 36.

Naziv odeljka 3. Izvođač radova i član 150. menjaju se i glase:

"3. Izvođenje radova

Član 150.

Građenje objekta, odnosno izvođenje radova može da vrši pravno lice ili preduzetnik (u daljem tekstu: izvođač radova), osnovan u skladu sa zakonom koji:

1)         ima zaposlene, odnosno radno angažovane licencirane izvođače radova upisane u registar licenciranih izvođača u skladu sa ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona, sa stručnim rezultatima;

2)         ima odgovarajuće stručne rezultate;

3)         poseduje rešenje o ispunjenosti uslova za građenje odgovarajuće vrste objekata, odnosno izvođenje odgovarajuće vrste radova na tim objektima;

4)         je upisan u odgovarajući registar za građenje odgovarajuće vrste objekata, odnosno izvođenje odgovarajućih radova na tim objektima, koji vodi ministarstvo nadležno za poslove planiranja i izgradnje u skladu sa ovim zakonom.

Ako izvođač radova za određene radove angažuje drugo pravno lice ili drugog preduzetnika (u daljem tekstu: podizvođač), podizvođač mora da ispunjava uslove propisane ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona, za izvođenje te vrste radova za koje je angažovan.

Odgovarajuće stručne rezultate, u smislu stava 1. ovog člana, ima licencirani izvođač, odnosno pravno lice ili preduzetnik koje je izgradilo ili učestvovalo u građenju određene vrste objekata, odnosno izvođenju određenih radova na toj vrsti objekata.

Ministar nadležan za poslove planiranja i izgradnje bliže propisuje uslove koje treba da ispune pravna lica i preduzetnici iz stava 1. ovog člana.

Ministar nadležan za poslove planiranja i izgradnje obrazuje komisiju za utvrđivanje ispunjenosti uslova za obavljanje stručnih poslova građenja objekata, odnosno izvođenja radova.

Na predlog komisije iz stava 5. ovog člana ministar nadležan za poslove građevinarstva donosi rešenje o ispunjenosti uslova za obavljanje poslova građenja objekata, odnosno izvođenja radova i upis u registar iz stava 1. ovog člana.

Rešenje iz stava 6. ovog člana konačno je danom dostavljanja i donosi se sa rokom važenja dve godine.

Troškove utvrđivanja ispunjenosti uslova iz stava 4. ovog člana snosi podnosilac zahteva za utvrđivanje uslova.

Visinu troškova iz stava 8. ovog člana utvrđuje ministar nadležan za poslove građevinarstva."

Član 37.

Član 151. menja se i glasi:

"Član 151.

Rukovođenje građenjem objekta, odnosno izvođenjem radova u okviru odgovarajuće stručne oblasti obavlja odgovorni izvođač radova koga određuje izvođač radova.

Stručne poslove rukovođenja građenjem objekata, odnosno izvođenjem radova u svojstvu odgovornog izvođača radova, može da obavlja lice kome je u skladu sa ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona izdata licenca za izvođenje radova – licencirani izvođač i koje je upisano u registar licenciranih izvođača u skladu sa ovim zakonom i propisom kojim se uređuje polaganje stručnog ispita, izdavanje licence i upis u registar.

Licenca za izvođenje radova izdaje se za stručne, odnosno uže stručne oblasti arhitektura, pejzažna arhitektura, građevinsko, eletrotehničko, mašinsko, saobraćajno, geodetsko, tehnološko, metalurško i geološko inženjerstvo, šumarstvo i poljoprivreda.

Licencirani izvođač može biti lice sa stečenim visokim obrazovanjem iz pripadajuće stručne oblasti iz stava 3. ovog člana, na akademskim, odnosno strukovnim studijama obima od najmanje 300 ESPB ili ekvivalentnog nivoa utvrđenog drugim posebnim propisima, položenim stručnim ispitom, stručnim iskustvom u trajanju od najmanje tri godine i stručnim rezultatima (reference) iz pripadajuće stručne, odnosno uže stručne oblasti.

Licencirani izvođač može biti i lice sa stečenim visokim obrazovanjem iz pripadajuće stručne oblasti iz stava 3. ovog člana, na akademskim, odnosno strukovnim studijama obima od najmanje 180 ESPB, položenim stručnim ispitom, stručnim iskustvom u trajanju od najmanje pet godina i stručnim rezultatima (reference) iz pripadajuće stručne, odnosno uže stručne oblasti na građenju objekata, odnosno izvođenju radova za koje građevinsku dozvolu izdaje jedinica lokalne samouprave, spratnosti Po+P+4+Pk čija ukupna površina ne prelazi 2.000 m² bruto površine, objekata manje složenih građevinskih konstrukcija raspona do 12 m, lokalnih i nekategorisanih puteva i ulica, unutrašnjih instalacija vodovoda i kanalizacije, grejanja i klimatizacije i elektroinstalacije, unutrašnjih gasnih instalacija, kao i izvođenje pojedinih građevinsko-zanatskih i instalaterskih radova i radova na unutrašnjem uređenju objekata i uređenju terena.

Stručnim iskustvom u smislu st. 4. i 5. ovog člana smatra se iskustvo stečeno na građenju objekata, odnosno izvođenju radova iz odgovarajuće stručne, odnosno uže stručne oblasti za koju se polaže stručni ispit u skladu sa ovim zakonom i propisom kojim se uređuje polaganje stručnog ispita, izdavanje licence i upis u registar.

Lice kome je izdata licenca za odgovornog izvođača radova u skladu sa propisima koji su važili do stupanja na snagu ovog zakona iz stručnih oblasti arhitektura, pejzažna arhitektura, građevinsko, elektrotehničko, mašinsko, saobraćajno, geodetsko, tehnološko, metalurško i geološko inženjerstvo, šumarstvo i poljoprivreda, ima pravo na obavljanje stručnih poslova koje može da obavlja licencirani izvođač u skladu sa ovim zakonom, a u okviru stručne oblasti za koje ima stečeno odgovarajuće obrazovanje i koje je shodno tome upisano u registar licenciranih izvođača."

Član 38.

U članu 152. posle stava 3. dodaje se novi stav 4, koji glasi:

"Izuzetno od stava 3. za objekte iz člana 2. tačka 26) ovog zakona ne dostavlja se izjava o završetku izrade temelja."

Dosadašnji st. 4 - 7. postaju st. 5 - 8.

Član 39.

U članu 158. posle stava 5. dodaje se novi stav 6, koji glasi:

"Izuzetno od stava 5. ovog člana, u slučaju da je u skladu sa zakonom kojim se uređuje stanovanje, formirana stambena zajednica za stambene, odnosno stambeno-poslovne zgrade, odnosno udruženje, zahtev za izdavanje upotrebne dozvole može podneti stambena zajednica, odnosno udruženje."

Dosadašnji st. 6 - 13. postaju st. 7 - 14.

U dosadašnjem stavu 14. koji postaje stav 15. reči: "donosi rešenje o kućnom broju i" brišu se.

Posle stava 15. dodaje se stav 16, koji glasi:

"Elaborat geodetskih radova se pre izdavanja upotrebne dozvole dostavlja na pregled organu nadležnom za poslove državnog premera i katastra."

Član 40.

Posle člana 158. dodaje se član 158a, koji glasi:

"Član 158a

Ako po izdavanju rešenja o upotrebnoj dozvoli, organ nadležan za poslove državnog premera i katastra utvrdi da postoji neusaglašenost podataka između izdatog rešenja o upotrebnoj dozvoli i podataka u elaboratu geodetskih radova, naložiće usaglašavanje ovih podataka pre upisa prava svojine na objektu i posebnim delovima objekta. Organ nadležan za poslove državnog premera i katastra, odmah po utvrđivanju neusaglašenosti podataka, obaveštava o toj činjenici organ nadležan za izdavanje rešenja o upotrebnoj dozvoli, koji po službenoj dužnosti pokreće postupak i vrši usaglašavanje podataka na osnovu činjenice iz elaborata geodetskih radova, koji dostavlja investitor i izdaje novo rešenje o upotrebnoj dozvoli.

Ako po izdavanju rešenja o upotrebnoj dozvoli i upisa prava svojine na objektu i posebnim delovima objekta, naknadno bude utvrđeno da u izdatom rešenju o upotrebnoj dozvoli postoji povreda neke zakonske odredbe ili neka druga očigledna greška (pogrešno obračunata visina doprinosa, greška u numeraciji posebnih delova, pogrešan obračun površina i sl.), nadležni organ će, po zahtevu investitora izmeniti rešenje o upotrebnoj dozvoli.

Rešenje iz stava 2. ovog člana se, po službenoj dužnosti, dostavlja organu nadležnom za poslove državnog premera i katastra i predstavlja ispravu podobnu za upis promene.

Ako organ nadležan za izdavanje upotrebne dozvole utvrdi da je zahtev za izmenu upotrebne dozvole iz stava 2. ovog člana osnovan, doneće rešenje o izmeni upotrebne dozvole u roku od pet radnih dana od dana prijema uredne dokumentacije."

Član 41.

Naziv GLAVE IX. STRUČNI ISPIT I LICENCE ZA ODGOVORNOG PLANERA, URBANISTU, PROJEKTANTA I IZVOĐAČA RADOVA, naziv odeljka 1. Stručni ispit i član 161. menjaju se i glase:

"IX. STRUČNI ISPIT, KONTINUIRANO USAVRŠAVANJE I LICENCE ZA PROSTORNOG PLANERA, ARHITEKTU, ARHITEKTU URBANISTU, INŽENJERA I IZVOĐAČA RADOVA I STRANA LICA KOJA OBAVLJAJU STRUČNE POSLOVE

1. Stručni ispit i kontinuirano usavršavanje

Član 161.

Stručni ispit polaže lice koje je steklo obrazovanje iz odgovarajuće stručne oblasti na akademskim, odnosno strukovnim studijama obima od najmanje 300 ESPB ili ekvivalentnog nivoa utvrđenog drugim posebnim propisima i koje je steklo najmanje tri godine odgovarajućeg stručnog iskustva i ostvarilo stručne rezultate iz te stručne, odnosno uže stručne oblasti u skladu sa propisom kojim se bliže uređuju uslovi za polaganje stručnog ispita, izdavanje licence i upis u registar.

Izuzetno od stava 1. ovog člana, stručni ispit može da polaže i lice koje je steklo obrazovanje iz odgovarajuće stručne oblasti na osnovnim akademskim ili strukovnim studijama obima od najmanje 180 ESPB i koje je steklo najmanje pet godina odgovarajućeg stručnog iskustva iz te stručne, odnosno uže stručne oblasti i ostvarilo stručne rezultate na građenju objekata, odnosno izvođenju radova iz člana 151. stav 5. ovog zakona.

U slučaju kada je lice steklo odgovarajuće stručno iskustvo nakon završetka osnovnih akademskih, odnosno strukovnih studija ili za vreme trajanja višeg nivoa akademskog ili strukovnog obrazovanja (master), to stručno iskustvo priznaje se u ukupno potrebno iskustvo iz stava 1. ovog člana u trajanju do najviše jedne godine.

Stručni ispit se polaže pred komisijom za polaganje stručnog ispita i izdavanje licenci za prostornog planera, urbanistu, arhitektu urbanistu, inženjera, arhitektu, pejzažnog arhitektu i izvođača radova, koju rešenjem obrazuje ministar nadležan za poslove građevinarstva, prostornog planiranja i urbanizma za svaku stručnu oblast u skladu sa propisom donetim na osnovu ovog zakona.

Stručni ispit se polaže prema programu za određenu stručnu, odnosno užu stručnu oblast čiji obuhvat i sadržaj odgovara vrsti poslova koji se obavljaju u skladu sa zakonom i za koje se dokazuje odgovarajuće stručno iskustvo i stečeni odgovarajući nivo i vrsta obrazovanja.

Program za određenu stručnu, odnosno užu stručnu oblast bliže propisuje ministar nadležan za poslove planiranja i izgradnje.

Troškove polaganja stručnog ispita i izdavanja licence iz člana 162. ovog zakona snosi lice iz st. 1. i 2. ovog člana, a može da snosi i pravno lice ili preduzetnik kod koga je to lice zaposleno ili radno angažovano.

Administrativno-stručne i tehničke poslove u vezi sa prijemom i obradom prijava za polaganje stručnog ispita i organizovanjem polaganja stručnog ispita, ministarstvo nadležno za poslove planiranja i izgradnje može poveriti Inženjerskoj komori Srbije, odnosno strukovnoj organizaciji ili udruženju na osnovu ugovora koji nadležno ministarstvo zaključuje sa tom organizacijom, odnosno udruženjem."

Član 42.

Posle člana 161. dodaje se novi član 161a, koji glasi:

"Član 161a

Licencirani prostorni planer, licencirani urbanista, licencirani arhitekta urbanista, licencirani inženjer, licencirani arhitekta, licencirani pejzažni arhitekta i licencirani izvođač, dužni su da tokom obavljanja poslova, za koje im je izdata licenca i izvršen upis u registar, kontinuirano usavršavaju svoje znanje i veštine (u daljem tekstu: stručno usavršavanje) u cilju sticanja uslova za produženje prava na obavljanje stručnih poslova.

Licencirana lica iz stava 1. ovog člana dužna su da dostave nadležnom ministarstvu potvrdu, odnosno drugi dokaz o obavljenom stručnom usavršavanju koji izdaje nosilac stručnog usavršavanja u svrhu vođenja evidencije o stručnom usavršavanju u registru licenciranih inženjera, arhitekata i prostornih planera i registru licenciranih izvođača.

Stručno usavršavanje organizuje i sprovodi Inženjerska komora Srbije ili drugo pravno lice, strukovna organizacija ili udruženje, koje ispuni uslove za obavljanje stručnog usavršavanja (u daljem tekstu: akreditacija).

Akreditacija obuhvata proveru ispunjenosti administrativnih i tehničkih uslova i adekvatnosti programa stručnog usavršavanja.

Ispunjenost uslova iz stava 3. ovog člana provera komisija koju rešenjem obrazuje ministar nadležan za poslove planiranja i izgradnje.

Na osnovu predloga komisije iz stava 5. ovog člana ministar nadležan za poslove planiranja i izgradnje donosi rešenje o izdavanju akreditacije, odnosno rešenje o produženju akreditacije na svake dve godine.

Ministar nadležan za poslove planiranja i izgradnje bliže propisuje uslove i kriterijume na osnovu kojih se izdaje akreditacija, kriterijume za utvrđivanje programa stručnog usavršavanja za pojedine stručne oblasti, uslove i način sprovođenja stručnog usavršavanja licenciranih i drugih zainteresovanih lica koja žele da upotpune ili usavrše svoje znanje u cilju kontinuiranog praćenja razvoja struke, kao i druga pitanja od značaja za sprovođenje stručnog usavršavanja."

Član 43.

Naziv odeljka 2. Vrste licenci i registar licenciranih inženjera, arhitekata i prostornih planera i član 162. menjaju se i glase:

"2. Izdavanje, oduzimanje i produženje licenci i registar licenciranih inženjera, arhitekata i prostornih planera i registar licenciranih izvođača

Član 162.

Licu koje je položilo odgovarajući stručni ispit u skladu sa članom 161. ovog zakona, na predlog komisije iz člana 161. stav 4. ovog zakona, ministar nadležan za poslove planiranja i izgradnje rešenjem izdaje licencu za prostornog planera, urbanistu, arhitektu urbanistu, inženjera, arhitektu, pejzažnog arhitektu i izvođača radova, na osnovu kojeg se po službenoj dužnosti vrši upis u registar iz stava 4. ovog člana.

Protiv rešenja iz stava 1. ovog člana može se izjaviti žalba Vladi u roku od pet dana od dana uručenja rešenja. Žalba ne odlaže izvršenje rešenja.

Protiv rešenja Vlade može se pokrenuti upravni spor.

Ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva, prostornog planiranja i urbanizma vodi registar licenciranih inženjera, arhitekata i prostornih planera, registar licenciranih izvođača i evidenciju stranih lica koja obavljaju stručne poslove, koji naročito sadrže sledeće podatke:

1)         podatke o licenciranom licu i to: ime i prezime i jedinstveni matični broj građana, odnosno drugi lični identifikacioni broj ako je licencirano lice strani državljanin;

2)         podatke o stečenom obrazovanju;

3)         podatke o licenci koje lice poseduje (broj licence, datum izdavanja i dr.), sa opisom stručnih poslova za koje je izdata licenca;

4)         podatke o statusu (aktivan ili nije aktivan);

5)         podatke o zaključenom osiguranju od profesionalne odgovornosti u vezi sa članom 129a ovog zakona;

6)         podatke o postupcima za utvrđivanje profesionalne odgovornosti, suspenziji ili oduzimanju licence;

7)         podatke koje bliže propisuje ministar nadležan za poslove građevinarstva, prostornog planiranja i urbanizma;

8)         druge podatke.

Pravo na upotrebu profesionalnog naziva, odnosno pravo na obavljanje stručnih poslova utvrđenih ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona stiče se upisom aktivnog statusa u registar iz stava 4. ovog člana na osnovu važeće polise osiguranja od profesionalne odgovornosti iz člana 129a ovog zakona.

U registar iz stava 4. ovog člana status "nije aktivan" upisuje se:

1)         na lični zahtev;

2)         nedostavljanjem važeće polise osiguranja od profesionalne odgovornosti;

3)         neispunjavanjem uslova za produženje licence u skladu sa ovim zakonom;

4)         suspendovanjem licence u skladu sa ovim zakonom;

5)         na osnovu drugih razloga propisanih zakonom.

Vođenje registara i evidencije iz stava 4. ovog člana ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva, prostornog planiranja i urbanizma može ugovorom poveriti Inženjerskoj komori Srbije.

Podaci koji nisu sadržani u rešenju o izdavanju licence upisuju se u registar iz stava 4. ovog člana na lični zahtev ili na zahtev nadležnog organa.

Ministar nadležan za poslove građevinarstva, prostornog planiranja i urbanizma rešenjem obrazuje komisiju za utvrđivanje povrede profesionalnih standarda i normativa (profesionalne odgovornosti), odnosno da li licencirani prostorni planer, licencirani urbanista, licencirani arhitekta urbanista, licencirani inženjer, licencirani arhitekta, licencirani pejzažni arhitekta i licencirani izvođač nesavesno, nezakonito, odnosno nestručno obavlja poslove za koje mu je licenca izdata ili da li mu je licenca izdata na osnovu netačnih ili neistinitih podataka.

Na predlog komisije iz stava 9. ovog člana, ukoliko se utvrdi profesionalna odgovornost licenciranih lica, ministar nadležan za poslove građevinarstva, prostornog planiranja i urbanizma donosi rešenje o suspendovanju ili oduzimanju licence iz stava 1. ovog člana, na osnovu koga se sprovodi promena u registrima, odnosno evidenciji iz stava 4. ovog člana.

Protiv rešenja iz stava 10. ovog člana može se izjaviti žalba Vladi u roku od pet dana od dana uručenja rešenja, a protiv rešenja Vlade može se pokrenuti upravni spor.

Konačno rešenje iz stava 10. ovog člana je osnov za brisanje iz registara, odnosno evidencije iz stava 4. ovog člana, odnosno za upis statusa "nije aktivan" u skladu sa stavom 6. tačka 4) ovog člana.

Na postupak utvrđivanja profesionalne odgovornosti licenciranih lica shodno se primenjuje zakon kojim se uređuje opšti upravni postupak.

Licu koje je upisano u registre i evidenciju iz stava 4. ovog člana izdaje se uverenje o podacima upisanim u registar, odnosno evidenciju u skladu sa propisom kojim se uređuje vođenje registra i evidencije.

Ministar nadležan za poslove građevinarstva, prostornog planiranja i urbanizma, u skladu sa propisima donetim na osnovu ovog zakona, na tri godine od dana izdavanja rešenja iz stava 1. ovog člana proverava ispunjenost uslova za produženje licenci iz stava 1. ovog člana, koje u registrima iz stava 4. ovog člana imaju upisan aktivan status.

U slučaju kada se utvrdi da lice ne ispunjava uslove za produženje licence ministar nadležan za poslove građevinarstva, prostornog planiranja i urbanizma donosi rešenje kojim se utvrđuje ta činjenica i na osnovu koga se vrši promena u registrima iz stava 4. ovog člana."

Član 44.

Posle člana 162. dodaju se nazivi odeljaka 3. i 4. i čl. 162a - 162l, koji glase:

"3. Strana lica koja obavljaju stručne poslove u oblasti prostornog i urbanističkog planiranja, izrade tehničke dokumentacije, građenja i energetske efikasnosti

Član 162a

Fizičko lice kome je izdata licenca ili drugo ovlašćenje, odnosno lice koje je upisano u odgovarajući registar nadležnog organa ili tela prema propisima druge države (u daljem tekstu: strano ovlašćeno fizičko lice), za obavljanje stručnih poslova koji odgovaraju stručnim poslovima utvrđenim ovim zakonom, ima pravo u Republici Srbiji na obavljanje tih stručnih poslova u svojstvu odgovornog lica pod uslovima reciprociteta i ukoliko ispunjava uslove utvrđene ovim zakonom, propisima donetim na osnovu ovog zakona i posebnim zakonom kojim se uređuje priznavanje stranih profesionalnih kvalifikacija.

Strano ovlašćeno fizičko lice mora da ispunjava uslove utvrđene zakonom kojim se uređuje zapošljavanje i rad stranaca.

Postupak utvrđivanja ispunjenosti uslova iz stava 1. ovog člana sprovodi ministarstvo nadležno za poslove planiranja i izgradnje u skladu sa ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona, posebnim zakonom kojim se uređuje priznavanje profesionalnih kvalifikacija i drugim posebnim propisima.

Na predlog komisije iz člana 161. stav 4. ovog zakona, ministar nadležan za poslove planiranja i izgradnje donosi rešenje o ispunjenosti uslova iz stava 1. ovog člana, na osnovu koga se po službenoj dužnosti vrši upis u evidenciju iz člana 162. stav 4. ovog člana.

Protiv rešenja iz stava 4. ovog člana može se izjaviti žalba Vladi u roku od pet dana od dana uručenja rešenja. Žalba ne odlaže izvršenje rešenja.

Protiv rešenja Vlade može se pokrenuti upravni spor.

Član 162b

Strano pravno lice, odnosno preduzetnik sa sedištem u drugoj državi ima pravo u Republici Srbiji na obavljanje stručnih poslova utvrđenih ovom zakonom, pod istim uslovima koje treba da ispuni pravno lice, odnosno preduzetnik sa sedištem u Republici Srbiji, u skladu sa ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona.

Odredba stava 1. ovog člana ne primenjuje se na pravna lica, odnosno preduzetnike sa sedištem u državi potpisnici evropskog ekonomskog prostora (u daljem tekstu: EEP) nakon pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji.

Postupak utvrđivanja ispunjenosti uslova iz stava 1. ovog člana sprovodi ministarstvo nadležno za poslove planiranja i izgradnje u skladu sa ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona.

Na predlog komisija iz čl. 36, 126. i 150. ovog zakona, ministar nadležan za poslove planiranja i izgradnje donosi rešenje o ispunjenosti uslova iz stava 1. ovog člana.

Protiv rešenja iz stava 4. ovog člana može se izjaviti žalba Vladi u roku od pet dana od dana uručenja rešenja. Žalba ne odlaže izvršenje rešenja.

Protiv rešenja Vlade može se pokrenuti upravni spor.

Član 162v

Stranom ovlašćenom fizičkom licu priznaje se zaključen ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti u drugoj državi u kojoj je poslovno nastanjen, ako je osiguranik pokriven garancijom koja je jednakovredna ili uporediva u odnosu na namenu ili predmet osiguranja, pri čemu iznos osiguranja ne može biti manji od iznosa koji je utvrđen propisima koji uređuju osiguranje od profesionalne odgovornosti za obavljanje poslova u oblasti prostornog planiranja i izgradnje u Republici Srbiji.

Član 162g

U obavljanju stručnih poslova utvrđenih ovim zakonom u svojstvu odgovornog lica u Republici Srbiji, strano ovlašćeno fizičko lice dužno je da primenjuje propise Republike Srbije, poznaje i služi se srpskim jezikom u obimu koji je dovoljan za obavljanje poslova iz odgovarajuće stručne oblasti za koje je odgovorno u skladu sa ovim zakonom.

Strano ovlašćeno lice koje u obavljanju stručnih poslova u svojstvu odgovornog lica koristi uslugu prevođenja, čini to na sopstvenu odgovornost i trošak.

4. Priznavanje profesionalnih kvalifikacija u oblasti prostornog i urbanističkog planiranja, izrade tehničke dokumentacije i građenja za strana lica državljane potpisnica EEP

Član 162d

Strano ovlašćeno fizičko lice koje je državljanin potpisnice EEP, ima pravo u Republici Srbiji na trajno obavljanje stručnih poslova za koje je ovlašćen, a koji odgovaraju stručnim poslovima utvrđenim ovim zakonom, u svojstvu odgovornog lica, a pod profesionalnim nazivom koji ima licencirano lice za obavljanje tih poslova u Republici Srbiji, pod uslovom da je upisano u evidenciju stranih lica koju vodi ministarstvo nadležno za poslove planiranja i izgradnje u skladu sa ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona.

Na lica arhitektonske struke – arhitekte strana ovlašćena lica koji u Republici Srbiji nameravaju da obavljaju poslove urbanističkog planiranja, projektovanja i/ili stručnog nadzora, građenja, odnosno izvođenja radova, primenjuju se odredbe o automatskom priznavanju profesionalnih kvalifikacija u skladu sa posebnim propisima.

Član 162đ

Strano ovlašćeno fizičko lice koje je državljanin potpisnice EEP, ima pravo u Republici Srbiji na privremeno ili povremeno obavljanje stručnih poslova za koje je ovlašćen, a koji odgovaraju stručnim poslovima utvrđenim ovim zakonom, u svojstvu odgovornog lica, a pod profesionalnim nazivom koji ima licencirano lice za obavljanje tih poslova u Republici Srbiji, pod uslovom da pre početka obavljanja prvog posla izjavom u pisanom ili elektronskom obliku o tome obavesti ministarstvo nadležno za poslove planiranja i izgradnje i uz uslov da:

1)         poseduje profesionalne kvalifikacije potrebne za obavljanje stručnih poslova utvrđenih ovim zakonom i posebnim zakonom kojim se uređuje priznavanje profesionalnih kvalifikacija i drugim posebnim propisima;

2)         je osigurano od profesionalne odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem poslova stručnih poslova utvrđenih ovim zakonom u svojstvu odgovorne osobe mogla naneti investitoru ili drugim licima;

3)         nije osuđivano za krivično delo protiv Republike Srbije, za krivična dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Republike Srbije ili krivično delo učinjeno iz koristoljublja.

Privremenim obavljanjem stručnih poslova stranog ovlašćenog fizičkog lica smatra se obavljanje poslova utvrđenih ovim zakonom na određeni vremenski period, najduže do godinu dana, uz mogućnost produženja tog roka.

Povremenim obavljanjem stručnih poslova stranog ovlašćenog fizičkog lica smatra se obavljanje poslova utvrđenih ovim zakonom, i to za određeni posao (izrada tehničke dokumentacije, izvođenje radova i dr.).

Član 162e

Uz izjavu iz člana 162đ ovoga zakona podnosilac prijave prilaže:

1)         dokaz o državljanstvu;

2)         ovlašćenje za obavljanje stručnih poslova u svojstvu odgovornog lica u državi iz koje dolazi, a koji odgovaraju poslovima utvrđenim ovim zakonom;

3)         potvrdu kojom se potvrđuje da u državi potpisnici EEP obavlja stručne poslove u svojstvu ovlašćenog lica, a koji odgovaraju stručnim poslovima koje obavlja licencirano lice u skladu sa ovim zakonom;

4)         dokaz da je osiguran od profesionalne odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem stručnih poslova utvrđenih ovim zakonom u svojstvu odgovorne osobe mogao učiniti investitoru ili drugim licima;

5)         uverenje/dokaz o nekažnjavanju, odnosno da nije izrečena mera privremenog ili trajnog oduzimanja prava na obavljanje poslova iz stručne oblasti za koju poseduje ovlašćenje druge države.

Ukoliko se u državi iz koje dolazi strano ovlašćeno fizičko lice stručni poslovi koji odgovaraju poslovima utvrđenim ovim zakonom obavljaju bez posebnog ovlašćenja, umesto dokaza iz stava 1. tačka 2) ovog člana uz prijavu se prilaže dokaz da je podnosilac prijave stručne poslove u svojstvu ovlašćenog lica obavljao u punom ili nepunom radnom vremenu, u ukupnom trajanju od najmanje godinu dana u poslednjih deset godina u državi članici u kojoj ta struka, odnosno profesija nije uređena posebnim zakonima.

Član 162ž

Izjava iz člana 162đ ovog zakona podnosi se za svaku godinu u kojoj podnosilac namerava da privremeno ili povremeno obavlja stručne poslove u Republici Srbiji.

Ministarstvo nadležno za poslove planiranja i izgradnje ocenjuje za pojedinačni slučaj da li se radi o privremenom ili povremenom obavljanju poslova u smislu člana 162đ ovog zakona.

Član 162z

U slučaju podnošenja izjave iz člana 162đ ovog zakona ministarstvo nadležno za poslove planiranja i izgradnje, u skladu sa odredbama ovog zakona i posebnog zakona kojim se uređuje priznavanje stranih profesionalnih kvalifikacija proverava da li podnosilac ispunjava propisane uslove za privremeno, odnosno povremeno obavljanje stručnih poslova utvrđenih ovim zakonom i o tome izdaje potvrdu u roku od 30 dana od dana prijema prijave.

Lice može da započne obavljanje stručnih poslova po podnošenju izjave, a pre izdavanja potvrde iz stava 1. ovog člana.

Prilikom podnošenja prve izjave iz člana 162đ ovog zakona ministarstvo nadležno za poslove planiranja i izgradnje, obavezno sprovodi postupak provere strane profesionalne kvalifikacije u skladu s odredbama ovog zakona i posebnog zakona kojim se uređuje priznavanje stranih profesionalnih kvalifikacija.

Član 162i

Uz zahtev za svako sledeće izdavanje potvrde iz člana 162z stav 1. ovog zakona prilaže se dokaz da je podnosilac zahteva osiguran od profesionalne odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem stručnih poslova u svojstvu odgovorne osobe mogao učiniti investitoru ili drugim licima. Ako dođe do bitnih promena okolnosti potvrđenih ranije dostavljenim dokumentima, podnose se i dokumenti od uticaja za ocenu te promene.

Akt o ponovnom izdavanju potvrde iz stava 1. ovoga člana, odnosno rešenje o odbijanju zahteva stranih ovlašćenih fizičkih lica za privremeno ili povremeno obavljanje stručnih poslova utvrđenih ovim zakonom upisuje se u evidenciju o podnetim i odobrenim zahtevima za privremeno i povremeno obavljanje poslova koju vodi nadležni organ, odnosno telo.

Član 162j

Strano pravno lice, odnosno preduzetnik sa sedištem u državi potpisnici EEP, ima pravo u Republici Srbiji na privremeno i povremeno obavljanje stručnih poslova za koje ima odobrenje prema propisima države u kojoj ima sedište, a koji odgovaraju stručnim poslovima utvrđenim ovim zakonom, nakon što o tome obavesti nadležni organ, odnosno telo izjavom u pisanom ili elektronskom obliku.

Uz izjavu iz stava 1. ovoga člana lice mora priložiti isprave kojim se dokazuje:

1)         pravo obavljanja stručnih poslova u državi sedišta stranog pravnog lica, odnosno preduzetnika;

2)         da je osigurano od odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem stručnih poslova moglo naneti investitoru ili drugim licima.

Član 162k

Potvrdu za neometano obavljanje stručnih poslova na teritoriji države potpisnice EEP pravnom ili fizičkom licu, odnosno preduzetniku poslovno nastanjenom u Republici Srbiji (u daljem tekstu: EU potvrda), koji namerava da u državi potpisnici EEP obavlja stručne poslove utvrđene ovim zakonom u svojstvu odgovornog lica na privremenoj i povremenoj osnovi, izdaje ministarstvo nadležno za poslove planiranja i izgradnje, prema propisu kojim se bliže uređuje izgled i sadržaj EU potvrde.

Član 162l

Za ostvarivanje prava na obavljanje stručnih poslova u oblasti prostornog i urbanističkog planiranja, izrade tehničke dokumentacije i građenja u svojstvu ovlašćenog lica na teritoriji države potpisnice EEP fizičkom ili pravnom licu, odnosno preduzetniku poslovno nastanjenom u Republici Srbiji koji namerava u drugoj državi potpisnici EEP da obavlja te poslove trajno ili na privremenoj i povremenoj osnovi, odgovarajuće nadležno telo za izdavanje evropske profesionalne kartice (u daljem tekstu: EPC kartica), sprovodi obradu/pripremu informacionom sistema unutrašnjeg tržišta (u daljem tekstu: IMI sistem), prema posebnom propisu kojim se uređuje priznavanje strane profesionalne kvalifikacije."

Član 45.

Član 164. menja se i glasi:

"Član 164.

Komora obavlja sledeće poslove:

1)         utvrđuje profesionalna prava i dužnosti i etičke norme ponašanja članova u obavljanju poslova izrade planskih dokumenata, projektovanja i izvođenja radova;

2)         unapređuje i obezbeđuje stručno usavršavanje licenciranih lica iz člana 161a ovog zakona;

3)         predlaže tehničke osnove za izradu propisa iz oblasti planiranja i izgradnje;

4)         određuje visinu članarine članova Komore;

5)         štiti i zastupa članove Komore u zemlji i inostranstvu;

6)         uspostavlja, održava i unapređuje saradnju sa nadležnim strukovnim organizacijama drugih država;

7)         utvrđuje minimalne cene za izradu planske i tehničke dokumentacije, tehničke kontrole, tehničke preglede i nadzor za zgrade i inženjerske objekte;

8)         obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom.

Organizacija i način obavljanja poslova iz stava 1. ovog člana bliže se uređuje statutom i opštim aktima Komore.

Na statut i opšte akte Komore saglasnost daje ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva, prostornog planiranja i urbanizma, uz pribavljeno mišljenje pokrajinskog sekretarijata nadležnog za poslove građevinarstva, prostornog planiranja i urbanizma."

Član 46.

U članu 168. posle stava 5. dodaje se stav 6, koji glasi:

"Rešenje iz stava 3. ovog člana, odnosno građevinsku dozvolu koja sadrži podatke o objektu koji se uklanja, nadležni organ dostavlja i ministarstvu nadležnom za poslove životne sredine."

Član 47.

U članu 175. stav 1. tačka 4a) briše se.

Član 48.

U članu 201. stav 7. tačka 12) menja se i glasi:        

"12) uslove obaveznog osiguranja od profesionalne odgovornosti za pravna lica i preduzetnike koji obavljaju poslove prostornog i urbanističkog planiranja, izrade tehničke dokumentacije i građenja (član 129a);".

Tačka 15) menja se i glasi:

"15) uslove koje treba da ispune pravna lica i preduzetnici za obavljanje poslova izrade tehničke dokumentacije, odnosno građenja objekata, sadržinu zahteva za utvrđivanje ispunjenosti tih uslova, postupak izdavanja rešenja, odnosno ukidanja rešenja o ispunjenosti uslova i upisa u registar za izradu tehničke dokumentacije, odnosno građenja objekata, kao i postupak izbora i način rada članova komisije, pravo i visinu naknade za rad u komisijama (čl. 126. i 150);".

Tačka 20) menja se i glasi:

"20) uslove, program i način polaganja stručnog ispita u oblasti prostornog i urbanističkog planiranja, izrade tehničke dokumentacije građenja i energetske efikasnosti, vođenje evidencije o položenom stručnom ispitu, uslovi za izbor i način rada članova komisije (član 161);".

Posle tačke 20) dodaju se tač. 20a) i 20b), koje glase:

"20a) uslove i kriterijume na osnovu kojih se izdaje akreditacija, kriterijume za utvrđivanje programa stručnog usavršavanja za pojedine stručne oblasti, uslove i način sprovođenja stručnog usavršavanja licenciranih i drugih zainteresovanih lica koja žele da upotpune ili usavrše svoje znanje u cilju kontinuiranog praćenja razvoja struke, kao i druga pitanja od značaja za sprovođenje stručnog usavršavanja (član 161a);

20b) stručne poslove prostornog i urbanističkog planiranja, izrade tehničke dokumentacije, građenja i energetske efikasnosti koje obavljaju licencirana lica u okviru stručnih, odnosno užih stručnih oblasti (zadaci struke) (čl. 37, 38, 128, 129, 151. i 153);".

Tačka 21) menja se i glasi:

"21) uslove, način i postupak izdavanja i produžavanja licence za prostornog planera, urbanistu, arhitektu urbanistu, inženjera, arhitektu i izvođača, uslove i postupak izdavanja licence za obavljanje stručnih poslova stranim licima, uslove i postupak utvrđivanja profesionalne odgovornosti licenciranih lica (suspendovanje ili oduzimanje licence), visina naknade za obradu zahteva za izdavanje licence i izrade svečane forme licence, kao i izgled i sadržinu svečane forme licence (član 162);".

Tačka 28) menja se i glasi:

"28) način objavljivanja podataka iz registra licenciranih inženjera, arhitekata i prostornih planera, registra licenciranih izvođača i evidencije stranih lica koja obavljaju stručne poslove (član 162);".

Tač. 32) i 33) menjaju se i glase:

"32) sadržinu i način vođenja registra licenciranih inženjera, arhitekata i prostornih planera, registra licenciranih izvođača i evidencije stranih lica koja obavljaju stručne poslove, uslove koje treba da ispune lica da bi bila upisana u registar, odnosno evidenciju, način i postupak upisa u registar, odnosno evidenciju, način vršenja izmene i brisanja podataka upisanih u registar, odnosno evidenciju, kao i izdavanje i izgled uverenja o profesionalnom nazivu, statusu i drugim podacima upisanim u registar, odnosno evidenciju (član 162);

33) uslove za izbor, način i postupak izbora članova komisije, pravo i visinu naknade za rad u komisiji za polaganje stručnog ispita i izdavanje licenci, kao i komisije za utvrđivanje profesionalne odgovornosti licenciranih lica (čl. 161. i 162).".

U tački 33) tačka na kraju zamenjuje se tačkom zapetom.

Posle tačke 33) dodaje se tačka 34), koja glasi:

"34) uređivanje, upravljanje, odlaganje i deponovanje građevinskog otpada u toku izvođenja radova."

Član 49.

Član 221. briše se.

Član 50.

Podzakonski akti za sprovođenje ovog zakona doneće se u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Do donošenja podzakonskih akata iz ovog zakona primenjivaće se podzakonski akti doneti na osnovu Zakona o planiranju i izgradnji ("Službeni glasnik RS", br. 72/09, 81/09 - ispravka, 64/10 - US, 24/11, 121/12, 42/13 - US, 50/13 - US, 98/13 - US, 132/14, 145/14, 83/18, 31/19 i 37/19 - dr. zakon), ako nisu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona.

Član 51.

Licima koja su do dana stupanja na snagu ovog zakona položila stručni ispit za određenu stručnu, odnosno užu stručnu oblast, izdaće se licenca prema uslovima za izdavanje licence za inženjere, arhitekte i prostorne planere koji su važili do dana stupanja na snagu ovog zakona.

Strana i domaća fizička lica koja su stekla odgovarajuće visoko obrazovanje na visokoškolskim ustanovama u FNRJ, SFRJ, Saveznoj Republici Jugoslaviji i Državnoj zajednici Srbija i Crna Gora, imaju ista prava u pogledu važenja visokoškolskih isprava kao i lica koja su stekla odgovarajuće visoko obrazovanje na visokoškolskim ustanovama u Republici Srbiji.

Lica kojima je izdata licenca u skladu sa propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovog zakona dužna su da dostave važeću polisu osiguranja od profesionalne odgovornosti radi upisa aktivnog statusa u registru licenciranih inženjera, arhitekata i prostornih planera u registru licenciranih izvođača u skladu sa članom 43. stav 5. ovog zakona.

Licima kojima je izdata licenca u skladu sa propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovog zakona provera važenja licence vršiće se nakon isteka tri godine od dana stupanja na snagu propisa kojim se uređuje stručno usavršavanje i uslovi za izdavanje, produženje i oduzimanje licence, osim u slučaju kada je u registar licenciranih inženjera, arhitekata i prostornih planera i registar licenciranih izvođača i evidenciju stranih lica koja obavljaju stručne poslove upisan status "nije aktivan"."

Lica kojima su izdate licence za odgovornog planera u skladu sa propisima koji su važili do stupanja na snagu ovog zakona, imaju pravo na obavljanje stručnih poslova kao licencirani prostorni planeri u okviru stručnih oblasti za koje, u skladu sa ovim zakonom, imaju stečeno odgovarajuće obrazovanje i koja su upisana u registar licenciranih inženjera, arhitekata i prostornih planera.

Lica kojima su izdate licence za odgovornog urbanistu u skladu sa propisima koji su važili do stupanja na snagu ovog zakona, imaju pravo na obavljanje stručnih poslova kao licencirani urbanisti u okviru stručnih oblasti za koje, u skladu sa ovim zakonom, imaju stečeno odgovarajuće obrazovanje i koja su upisana u registar licenciranih inženjera, arhitekata i prostornih planera.

Pravo korišćenja profesionalnih naziva iz člana 26. ovog člana imaju i lica kojima je u skladu sa propisima koji su važili do stupanja na snagu ovog zakona izdata licenca za odgovornog projektanta, a pri obavljanju odgovarajućih stručnih poslova u okviru stručne oblasti za koju imaju stečeno odgovarajuće obrazovanje u skladu sa ovim zakonom i koja su upisana u registar licenciranih inženjera, arhitekata i prostornih planera.

Član 52.

Započeti postupci za rešavanje zahteva za izdavanje odobrenja za izgradnju, lokacijske dozvole, lokacijske uslove, građevinske dozvole, upotrebne dozvole, izdavanje licenci za inženjere, arhitekte i prostorne planere i drugih zahteva za rešavanje o pojedinačnim pravima i obavezama podnetih do dana stupanja na snagu ovog zakona, okončaće se po propisima po kojima su započeti.

Izuzetno od stava 1. ovog člana, postupci u vezi sa projektima za izgradnju objekata od značaja za Republiku Srbiju, započeti po odredbama prethodnih zakona, okončaće se po odredbama ovog zakona.

Član 53.

Visina troškova iz čl. 9, 24, 36. i 41. ovog zakona, koje utvrđuje ministar nadležan za poslove građevinarstva u skladu sa odredbama ovog zakona, primenjivaće se do utvrđivanja republičkih administrativnih taksi za postupke iz čl. 9, 24, 36. i 41. ovog zakona.

Član 54.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije", osim odredbe člana 3. ovog zakona, koja stupa na snagu 1. juna 2020. godine i odredaba člana 43. ovog zakona (u delu koji se odnosi na čl. 162d, 162đ, 162e, 162ž, 162z, 162i, 162j, 162k i 162l), koje stupaju na snagu od dana pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji.

IZ OBRAZLOŽENJA

II. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA

Razlozi za donošenje ovog zakona sadržani su pre svega u potrebi da se usaglase odredbe Zakona o planiranju i izgradnji ("Službeni glasnik RS", br. 72/09, 81/09 – ispravka, 64/10 – US, 24/11, 121/12, 42/13 – US, 50/13 – US, 98/13 – US, 132/14, 145/14, 83/18, 31/19 i 37/19 – dr. zakon) (u daljem tekstu: Zakon) sa propisima Evropske unije, i to sa:

-           EU Direktivom o priznavanju profesionalnih kvalifikacija 2005/36/EZ koja je poslednji put izmenjena Direktivom 2013/55/EZ;

-           Zakonom o regulisanim profesijama i priznavanju profesionalnih kvalifikacija ("Službeni glasnik RS", broj 66/19), kojim je u pravni poredak Republike Srbije preneta Direktiva o priznavanju profesionalnih kvalifikacija;

-           EU Direktivom o uslugama 2006/123/EZ;

-           Zakonom o profesijama od posebnog interesa za Republiku Srbiju i uslovima za njihovo obavljanje ("Službeni glasnik RS", broj 73/18); kao i potreba da se redefinišu određene norme, radi njihove jednostavnije primene u praksi.

Naime, neke od osnovnih izmena Zakona odnose na činjenicu da je potrebno zakonom propisati da usluge može pružati, osim pravnog lica, i fizičko lice (preduzetnik) jer je u skladu sa Direktivom o uslugama na unutarnjem tržištu (s kojom Zakon mora biti usklađen) "pružatelj usluga" svako fizičko lice koje je državljanin države članice ili svako pravno lice s poslovnim prebivalištem u državi članici, koja nudi ili pruža uslugu. Takođe, preporuka eksperata, koji su učestvovali u usaglašavanju normi, bila je da se ne sme pružatelju usluga propisivati, odnosno uslovljavati posebni pravni oblik.

Ono što je posebno važno, a do sada nije postojalo je termin profesionalni naziv "licencirani prostorni planer", koji se uvodi radi usklađivanja sa Direktivom o priznavanju stručnih kvalifikacija, jer ovaj profesionalni naziv daje licu ovlašćenje za obavljanje regulisane profesije (znači da je lice osposobljeno za obavljanje regulisane profesije jer je zadovoljilo sve propisane i potrebne formalne i stručne uslove).

Naziv "licencirani arhitekta urbanista" uvodi se radi usklađivanja sa Direktivom o priznavanju stručnih kvalifikacija, jer ovaj profesionalni naziv daje licu ovlašćenje za obavljanje regulisane profesije (znači da je lice osposobljeno za obavljanje regulisane profesije jer je zadovoljilo sve propisane i potrebne formalne i stručne uslove).

Naziv "licencirani arhitekt", odnosno "licencirani inženjer" uvodi se radi usklađivanja sa Direktivom o priznavanju stručnih kvalifikacija, jer ovaj profesionalni naziv daje licu ovlašćenje za obavljanje regulisane profesije (znači da je lice osposobljeno za obavljanje regulisane profesije jer je zadovoljilo sve propisane i potrebne formalne i stručne uslove).

Izmene Zakona posledično proizlaze iz toga da Direktiva o priznavanju stručnih kvalifikacija navodi da je, s obzirom na brzinu tehnoloških promena i razvoja, kontinuirano učenje od osobite važnosti za regulisane profesije te stoga države treba da donesu detaljna rešenja kako bi osigurale da se njihovi stručnjaci uključuju u programe stručnog usavršavanja i redovno prate najnovija dostignuća u području nauke i tehnike. Tendencija trajnog/kontinuiranog usavršavanja vidljiva je i iz odredbi nove Direktive 2018/958, u kojoj se navodi kako obaveza podvrgavanja trajnom stručnom usavršavanju može biti prikladan način osiguranja da stručnjaci prate razvoj u svojim stručnim područjima.

Potreba polaganja stručnog ispita proizlazi iz same definicije regulisane profesije kojoj je regulirana profesija profesionalna delatnost čiji je pristup i obavljanje uslovljen posedovanjem određenih stručnih kvalifikacija koje se potvrđuju dokazom o formalnoj osposobljenosti i potvrdom kompetencije, odnosno potvrdom o položenom stručnom ispitu.

Ono što je bitno napomenuti je da neke od predloženih izmena, koje se odnose na usklađivanje sa propisima Evropske unije, stupaju na snagu nakon pridruživanja Republike Srbije Evropskoj uniji.

Ostale izmene tiču se pojedinih problema koji su se pojavili u praksi prilikom primene zakona, te je neophodno njihovo oklanjanje ovim izmenama i dopunama.

Zbog svega napred navedenog predlažu se ove izmene Zakona, koje su obavezne da se sprovedu po NPAA planu, u cilju pridruživanja Evropskoj uniji.

III. OBJAŠNjENjE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINAČNIH REŠENjA

Odredbama člana 1. Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji (u daljem tekstu: Predlog zakona), izvršeno je propisivanje novog pojma kondominijuma, kao posebne vrste zatvorenog stambenog bloka, budući da takvi stambeni blokovi već egzistiraju u praksi, a da do sada nisu bili normirani. Takođe, precizirani su termini u vezi sa vodnom i železničkom infrastrukturom.

Članom 2. Predloga zakona dato je ovlašćenje Vladi da donese Dugoročnu strategiju za podsticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada kojom se vrši usklađivanje sa članom 4. Direktive o energetskoj efikasnosti 2012/27/EU.

Članom 3. Predloga zakona, izvršeno je preciziranje u vezi sa Zakonom o elektronskom dokumentu.

U članu 4. Predloga zakona, propisana je izmena koja će doprineti bržem postupanju imalaca javnih ovlašćenja.

Članom 5. Predloga zakona brisana je tačka 6) u stavu 2. člana 8đ Zakona.

Članom 6. Predloga zakona dodat je novi stav 6. u članu 25. Zakona kojim je precizirana situacija kada se može izrađivati plan detaljne regulacije (PDR), iako je predviđeno direktno sprovođenje plan generalne regulacije (PGR).

Članom 7. Predloga zakona u članu 27. Zakona precizirano je kada se može doneti PDR i kada prostornim planom i urbanističkim planom (UP) nije predviđena njegova izrada nije određena.

Članom 8. Predloga zakona izmenjen je stav 3. člana 28. Zakona kako bi se obezbedila veća fleksibilnost PDR-a u njegovom sprovođenju, neophodno je dati mogućnost parcelacije/preparcelacije i za građevinske parcele koje su definisane planom parcelacije prema pravilima koja bi bila sadržana u istom planskom dokumentu.

Članom 9. Predloga zakona, kojim se menja član 36. Zakona, izvršena je izmena iz razloga jer je potrebno Zakonom propisati da usluge može pružati, osim pravnog lica, i fizička osoba (preduzetnik) jer je skladno Direktivi o uslugama na unutarnjem tržištu (s kojom Zakon mora biti usklađen) "pružatelj usluga" svako fizičko lice koje je državljanin države članice ili svako pravno lice s poslovnim prebivalištem u državi članici, koja nudi ili pruža uslugu. Takođe, ne sme se pružatelju usluga propisivati, odnosno uslovljavati posebni pravni oblik.

Članom 10. Predloga zakona, izvršeno je usklađivanje člana 37. Zakona iz razloga što je Zakon bilo potrebno uvesti pojam "profesionalni naziv" zbog ujednačavanja sa Zakonom o regulisanim profesijama kojim je u potpunosti preuzeta Direktiva o priznavanju stručnih kvalifikacija i koji predstavlja krovni zakon u ovom području i svi sektorski zakoni moraju biti usklađeni sa tim krovnim zakonom.

Profesionalni naziv "licencirani prostorni planer" uvodi se radi usklađivanja sa Direktivom o priznavanju stručnih kvalifikacija, jer ovaj profesionalni naziv daje licu ovlašćenje za obavljanje regulisane profesije (znači da je lice osposobljeno za obavljanje regulisane profesije jer je zadovoljilo sve propisane i potrebne formalne i stručne uslove).

Članom 11. Predloga zakona izvršeno je usklađivanje člana 38. Zakona iz razloga istih kao za izmenu člana 37. Zakona, naziv "licencirani arhitekta urbanista" uvodi se radi usklađivanja sa Direktivom o priznavanju stručnih kvalifikacija, jer ovaj profesionalni naziv daje licu ovlašćenje za obavljanje regulisane profesije (znači da je lice osposobljeno za obavljanje regulisane profesije jer je zadovoljilo sve propisane i potrebne formalne i stručne uslove).

Čl. 12. i 13. Predloga zakona izvršeno je dopunjavanje čl. 43. i 45. Zakona, na predlog Republičkog geodetskog zavoda, na način da se za potrebe praćenja stanja u prostoru formira Registar investicionih lokacija kao podsistem Nacionalne infrastrukture geoprostornih podataka i uspostavlja se u skladu sa propisima koji uređuju oblast nacionalne infrastrukture geoprostornih podataka.

Članom 14. Predloga zakona izmenjen je stav 4. člana 46. Zakona na način da u cilju izrade, odnosno izmene prostornog i urbanističkog plana, na zahtev nosioca izrade plana, nadležni organ za poslove državnog premera i katastra ustupa postojeće kopije katastarskih podloga, katastar podzemnih vodova, kao i orto-foto snimke bez naknade.

Članom 15. Predloga zakona izvršeno je posledično usklađivanje člana 51a, a u vezi sa izmenama članom 37. Zakona.

Članom 16. Predloga zakona izvršeno je preciziranje člana 55. Zakona.

Članom 17. Predloga zakona dopunjen je stav 3. i dodat stav 6. u članu 60. Zakona.

Članom 18. Predloga zakona izvršeno je preciziranje člana 61. stav 2. Zakona.

Članom 19. Predloga zakona, u članu 68. Zakona precizirano je da je pored parcelacije, i u navedenim slučajevima, moguće raditi i preparcelaciju.

Članom 20. Predloga zakona dopunjen je član 69. Zakona na način da je propisana mogućnost gradnje iznad ili ispod inženjerskih objekata koji predstavljaju javnu linijsku infrastrukturu.

Članom 21. Predloga zakona, u članu 70. Zakona, razrađen je pojam kondominijuma, prethodno definisanog u pojmovniku.

Članom 22. Predloga zakona, preciziran je član 97. stav 8. Zakona, na način da je precizirano na koje skladišne objekte se oslobađanje odnosi.

Članom 23. Predloga zakona izmenjen je član 104. Zakona.

Članom 24. Predloga zakona izvršena je izmena člana 126. Zakona, u cilju usklađivanja sa propisima EU.

Članom 25. Predloga zakona izvršeno je posledično usklađivanje člana 126a Zakona.

Članom 26. Predloga zakona, izvršena je izmena člana 128. Zakona, budući da je u Zakonu nedostajao pojam,,profesionalni naziv" i bilo ga je potrebno uvesti zbog ujednačavanja sa Zakonom o regulisanim profesijama kojim je u potpunosti preuzeta Direktiva o priznavanju stručnih kvalifikacija i koji predstavlja krovni zakon u ovom području i svi sektorski zakoni moraju biti usklađeni sa tim krovnim zakonom.

Naziv "licencirani arhitekta", odnosno "licencirani inženjer" uvodi se radi usklađivanja sa Direktivom o priznavanju stručnih kvalifikacija, jer ovaj profesionalni naziv daje licu ovlašćenje za obavljanje regulisane profesije (znači da je lice osposobljeno za obavljanje regulisane profesije jer je zadovoljilo sve propisane i potrebne formalne i stručne uslove).

Članom 27. Predloga zakona izvršena je izmena člana 129a radi ovlašćenja za podzakonski koje mora da se proširi i na izradu planske dokumentacije.

Članom 28. Predloga zakona propisano je imenovanje revizione komisije u situacijama kada je u pitanju fazna izgradnja, na način da ministar nadležan za poslove građevinarstva može obrazovati revizionu komisiju u stalnom sazivu za sve faze, odnosno etape projekta. Osim toga, kada je projekat, koji je predmet stručne kontrole, projekat koji se realizuje u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje javno-privatno partnerstvo, obavezni član revizione komisije je i predstavnik davaoca koncesije.

Članom 29. Predloga zakona pojašnjene su obaveze finansijera.

Članom 30. Predloga zakona propisana je nadležnost za odlučivanje po žalbi gradu Beogradu protiv prvostepenog rešenja o građevinskoj dozvoli za koje rešenje izdaju gradske opštine.

Članom 31. Predloga zakona izvršena je ispravka tehničke greške u članu 140. Zakona.

Članom 32. Predloga zakona dopunjen je stav 2. člana 141. Zakona, na način da i ugovor o hipoteci može biti osnov za izmenu građevinske dozvole.

Članom 33. Predloga zakona izmenjen je stav 7. člana 142. Zakona na način da su precizirane situacije kada se u postupku izgradnje odnosno rekonstrukcije linijskog infrastrukturnog objekta, nastupi elementarna nepogoda ili drugi nepredviđeni događaj, odnosno okolnost kojim se ugrožava bezbednost i zdravlje ljudi, objekta i saobraćaja, radi njihovog sprečavanja ili ublažavanja štetnog dejstva, otklanjanja štetnih posledica od tih nepogoda, događaja odnosno okolnosti koja zahteva izmenu postojećih tehničkih rešenja, odnosno povećan obim radova, da investitor može izvoditi radove bez prethodno pribavljenog rešenja o izmeni rešenja o građevinskoj dozvoli.

Članom 34. Predloga zakona dodat je stav 9. u članu 145. Zakona kojim je propisana shodna primena važenja i izmene građevinske dozvole na rešenje o odobrenju za izvođenje radova.

Članom 35. Predloga zakona, dodata su dva stava u članu 148. Zakona, iz razloga pojašnjenja prijave radova.

Članom 36. Predloga zakona, izvršena je izmena člana 150. Zakona, na način da je dokazivanje stručnih rezultata kao uslova za dobijanje odobrenja ministarstva u ovoj izmeni predloženo samo u slučaju objekata za koje odobrenje za izgradnju izdaje ministarstvo (stav 2.), a predloženo je i da se ne izdaje licenca, već rešenje o ispunjenosti uslova i upisu u registar (stav 5.).

Članom 37. Predloga zakona izvršena je izmena člana 151. Zakona, iz razloga usklađivanja sa propisima EU. Naime, naziv "licencirani izvođač", uvodi se radi usklađivanja sa Direktivom o priznavanju stručnih kvalifikacija, jer ovaj profesionalni naziv daje licu ovlašćenje za obavljanje regulisane profesije (znači da je lice osposobljeno za obavljanje regulisane profesije jer je zadovoljilo sve propisane i potrebne formalne i stručne uslove).

Stoga je predložena dopuna člana stavom 2. Poslove rukovođenja građenjem objekata odnosno izvođenjem radova u svojstvu odgovornog izvođača radova, može da obavlja lice kome je u skladu sa ovim zakonom i propisima donetim na osnovu zakona izdata za licenca izvođenje radova (licencirani izvođač).

Članom 38. Predloga zakona pojašnjeno je da se za linijske infrastrukturne objekte ne dostavlja izjava o završetku izrade temelja.

Članom 39. Predloga zakona dopunjen je član 158. Zakona na način da je omogućeno i stambenoj zajednici odnosno udruženju da podnese zahtev za izdavanje upotrebne dozvole.

Članom 40. Predloga zakona dodat je novi član 158a kojim je omogućena izmena upotrebne dozvole u određenim situacijama.

Članom 41. Predloga zakona izvršena je izmena člana 161. Zakona, budući da Direktiva o priznavanju stručnih kvalifikacija navodi da je, s obzirom na brzinu tehnoloških promena i naučnog razvoja, kontinuirano učenje od osobite važnosti za regulisane profesije te stoga države treba da donesu detaljna rješenja kako bi osigurale da se njihovi stručnjaci uključuju u programe stručnog usavršavanja i redovno prate najnovija dostignuća u području nauke i tehnike. Tendencija trajnog/kontinuiranog usavršavanja vidljiva je i iz odredbi nove Direktive 2018/958, u kojoj se navodi kako obveza podvrgavanja trajnom stručnom usavršavanju može biti prikladan način osiguranja da stručnjaci prate razvoj u svojim stručnim područjima.

Potreba polaganja stručnog ispita proizlazi iz same definicije regulirane profesije sukladnoj kojoj je regulirana profesija profesionalna delatnost čiji je pristup i obavljanje uvjetovan posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija koje se potvrđuju dokazom o formalnoj osposobljenosti i potvrdom kompetencije, odnosno potvrdom o položenom stručnom ispitu.

Članom 42. Predloga zakona dodat je novi član 161a kao posledično usklađivanje sa izmenama člana 161. Zakona.

Članom 43. Predloga zakona izmenjen je član 162. Zakona, kao posledično usklađivanje sa izmenama člana 161. Zakona.

Članom 44. Predloga zakona, dodaju se čl. 162a - 162l Zakona, u skladu sa preporukama PLAC eksperata.

Članom 45. Predloga zakona izvršena je posledična izmena člana 164. Zakona.

Članom 46. Predloga zakona dopunjen je član 168. Zakona na način ada je propisana obaveza nadležnog organa da dostavlja građevinske dozvole, koje sadrže podatke o objektu koji se uklanja, ministarstvu nadležnom za poslove životne sredine.

Članom 47. Predloga zakona brisana je tačka 4a) u članu 175. Zakona budući da je bila u suprotnosti sa članom 144. na koji se odnosi.

Članom 48. Predloga zakona propisana su ovlašćenja za donošenje podzakonskih akata.

Članom 49. Predloga zakona brisan je član 221. Zakona budući da je norma iscrpljena.

Članom 50. Predloga zakona propisani su rokovi i odložni rokovi u vezi sa primenom Zakona.

Članom 51. Predloga zakona propisano je da licima koja su do dana stupanja na snagu ovog zakona položila stručni ispit za određenu stručnu, odnosno užu stručnu oblast, izdaće se licenca prema uslovima za izdavanje licence za inženjere, arhitekte i prostorne planere koji su važili do dana stupanja na snagu ovog zakona.

Strana i domaća fizička lica koja su stekla odgovarajuće visoko obrazovanje na visokoškolskim ustanovama u FNRJ, SFRJ, SRJ i SCG imaju ista prava u pogledu važenja visokoškolskih isprava kao i lica koja su stekla odgovarajuće visoko obrazovanje na visokoškolskim ustanovama u Republici Srbiji.

Čl. 52. i 53. Predloga zakona propisane su prelazne i završne odredbe.

Članom 54. Predloga zakona propisano je stupanje na snagu ovog zakona.

VI. ANALIZA EFEKATA ZAKONA PRILOG 2:

Ključna pitanja za analizu postojećeg stanja i

pravilno definisanje promene koja se predlaže

1)         Koji pokazatelji se prate u oblasti, koji su razlozi zbog kojih se ovi pokazatelji prate i koje su njihove vrednosti?

Oblasti koje se pre svega prate su razmena dobara i usluga na nivou EU. Upravo je ovo i razlog za donošenje izmena i dopuna Zakona o planiranju i izgradnji, kako bi se uskladilo naše zakonodavstvo, kada su u pitanju licence i mogućnost rada u zemljama EU

Naime, Direktiva o priznavanju stručnih kvalifikacija navodi da je, s obzirom na brzinu tehnoloških promena i naučnog razvoja, kontinuirano učenje od osobite važnosti za regulisane profesije, te stoga države treba da donesu detaljna rešenja kako bi osigurale da se njihovi stručnjaci uključuju u programe stručnog usavršavanja i redovno prate najnovija dostignuća u području nauke i tehnike. Tendencija trajnog/kontinuiranog usavršavanja vidljiva je i iz odredbi nove Direktive 2018/958, u kojoj se navodi kako obveza podvrgavanja trajnom stručnom usavršavanju može biti prikladan način osiguranja da stručnjaci prate razvoj u svojim stručnim područjima.

Osim toga, Direktiva o uslugama propisuje administrativno pojednostavljenje, a ne gomilanje postupaka, te se i iz tog razloga pristupilo izmenama.

Naročito bitni propisi su:

-           EU Direktivom o priznavanju profesionalnih kvalifikacija 2005/36/EZ koja je poslednji put izmenjena Direktivom 2013/55/EZ;

-           Zakonom o regulisanim profesijama i priznavanju profesionalnih kvalifikacija ("Službeni glasnik RS", broj 66/19), kojim je u pravni poredak Republike Srbije preneta Direktiva o priznavanju profesionalnih kvalifikacija;

-           EU Direktivom o uslugama 2006/123/EZ;

-           Zakonom o profesijama od posebnog interesa za Republiku Srbiju i uslovima za njihovo obavljanje ("Službeni glasnik RS", broj 73/18).

2)         Da li se u predmetnoj oblasti sprovodi ili se sprovodio dokument javne politike ili propis? Predstaviti rezultate sprovođenja tog dokumenta javne politike ili propisa i obrazložiti zbog čega dobijeni rezultati nisu u skladu sa planiranim vrednostima.

Nacionalni program za usvajanje pravnih tekovina EU.

3)         Koji su važeći propisi i dokumenti javnih politika od značaja za promenu koja se predlaže i u čemu se taj značaj ogleda?

Potrebno je izvršiti izmene i dopune Zakona o planiranju i izgradnji.

4)         Da li su uočeni problemi u oblasti i na koga se oni odnose? Predstaviti uzroke i posledice problema.

Donošenjem izmena i dopuna Zakona o planiranju i izgradnji bili bi rešeni problemi koji su se pojavili u praksi, a koji se odnose na izdavanje ličnih licenci i omogućavanje rada strancima.

5)         Koja promena se predlaže?

Promena koje se predlaže izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji:

•           Otklanjanje određenih nedostataka koji su uočeni u dosadašnjoj primeni važećeg Zakona koji uređuje oblast planiranja i izgradnje;

•           Precizira i redefiniše određene norme, a sve u cilju daljeg poboljšanja i unapređenja građevinarstva u Republici Srbiji, te daljeg napredovanja na listi Svetske banke o uslovima poslovanja – Doing Business;

•           Usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa propisima EU;

6)         Da li je promena zaista neophodna i u kom obimu?

•           Neophodna je, budući da se željeni cilj ne može postići primenom postojeće regulative.

           

7)         Na koje ciljne grupe će uticati predložena promena? Utvrditi i predstaviti ciljne grupe na koje će promena imati neposredan odnosno posredan uticaj.

Odredbe ovog zakona imaće efekat na sva domaća i strana privredna društva, kao i na preduzetnike, odnosno na organe javne vlasti.

Predložena rešenja će imati neposredan efekat na:

•           investitore;

•           privredna društva;

•           preduzetnike;

•           fizička lica (arhitekte, odgovorni prostorni planeri, odgovorni izvođači radova);

•           državne organe Republike Srbije, organe autonomne pokrajine i jedinica lokalne samouprave;

•           niz drugih zainteresovanih lica.

8)         Da li postoje važeći dokumenti javnih politika kojima bi se mogla ostvariti željena promena i o kojim dokumentima se radi?

Ne postoje važeći dokumenti javnih politika čijim bi se sprovođenjem, a bez donošenja izmena i dopuna Zakona za ovaj projekat, mogli ostariti ciljevi efikasnije realizacije projekata.

9)         Da li je promenu moguće ostvariti primenom važećih propisa?

Promenu nije moguće ostvariti bez izmena i dopuna Zakona.

10)       Kvantitativno (numerički, statistički) predstaviti očekivane trendove u predmetnoj oblasti, ukoliko se odustane od intervencije (status quo).

Ukoliko se ne izvrši usklađivanje sa pravom EU, neće se u dovoljnoj meri ostvariti nesmetani promet robe i usluga, koji su neke od osnovnih postulata EU.

11)       Kakvo je iskustvo u ostvarivanju ovakvih promena u poređenju sa iskustvom drugih država, odnosno lokalnih samouprava (ako je reč o javnoj politici ili aktu lokalne samouprave)?

Iz iskustava zemalja regiona pokazano je da kvalitetna pravna i institucionalna uređenost sistema planiranja i izgradnje predstavlja jedno od strateških opredeljenja planiranja i izgradnje objekata i ključnih pretpostavki razvoja građevinarstva jedne zemlje i zaštite javnog interesa.

 PRILOG 3:

Ključna pitanja za utvrđivanje ciljeva

1)         Zbog čega je neophodno postići željenu promenu na nivou društva? (odgovorom na ovo pitanje definiše se opšti cilj).

Ciljevi zakonodavne aktivnosti na izradi savremenog pravnog okvira o planiranju i izgradnji su:

•           usklađivanje sa pravom EU;

•           dalje podsticanje gradnje uz unapređenje poštovanja principa pravne sigurnosti i bezbednosti izgradnje i korišćenja objekata;

•           obezbeđivanje kvalitetnih usluga javnog sektora;

•           formiranje efikasnog mehanizma koji bi dozvolio državnim i lokalnim organima da omoguće realizaciju različitih aktivnosti na osnovu jasnih pravila;

•           privlačenje domaćih i stranih investitora;

•           povećanje zaposlenosti;

•           obezbeđivanje pravnog okvira za transparentnu i precizno propisanu proceduru izdavanja dozvola;

•           efikasnija realizacija projekata izgradnje linijskih infrastrukturnih objekata;

2)         Šta se predmetnom promenom želi postići? (odgovorom na ovo pitanje definišu se posebni ciljevi, čije postizanje treba da dovode do ostvarenja opšteg cilja. U odnosu na posebne ciljeve, formulišu se mere za njihovo postizanje).

Ostvarivanjem ovih ciljeva stvoriće se pravni okvir koji će još više da podstakne uređenu i kontrolisanu gradnju, kao i usklađivanje sa EU Direktivama.

3)         Da li su opšti i posebni ciljevi usklađeni sa važećim dokumentima javnih politika i postojećim pravnim okvirom, a pre svega sa prioritetnim ciljevima Vlade?

Opšti i posebni ciljevi usklađeni su sa važećim dokumentima javnih politika i važećim pravnim okvirom, kao i sa prioritetnim ciljevima Vlade, budući da je jedan od prioritetnih ciljeva realizacija infrastrukturnih projekata, čija je realizacija predloženim izmenama olakšana.

4)         Na osnovu kojih pokazatelja učinka će biti moguće utvrditi da li je došlo do ostvarivanja opštih, odnosno posebnih ciljeva?

Na osnovu broja podnetih i rešenih zahteva stranaka u postupku za izdavanje ličnih licenci, u momentu kada te norme stupe na snagu.

PRILOG 4:

Ključna pitanja za identifikovanje opcija javnih politika

1)         Koje relevantne opcije (alternativne mere, odnosno grupe mera) za ostvarenje cilja su uzete u razmatranje? Da li je razmatrana "status quo" opcija?

Kao jedna od opcija razmatrana je opcija,,status quo" - nemenjanje važećeg Zakona, odnosno mogućnosti da se postojeće stanje na neki način prevaziđe, ali je zaključeno da se jedino izmenom Zakona može postići željeni cilj.

2)         Da li su, pored regulatornih mera, identifikovane i druge opcije za postizanje željene promene i analizirani njihovi potencijalni efekti?

Nisu identifikovane druge opcije za postizanje željene promene.

3)         Da li su, pored restriktivnih mera (zabrane, ograničenja, sankcije i slično) ispitane i podsticajne mere za postizanje posebnog cilja?

Predlog zakona ne predviđa restriktivne mera (zabrane, ograničenja, sankcije i slično).

4)         Da li su u okviru razmatranih opcija identifikovane institucionalno upravljačko organizacione mere koje je neophodno sprovesti da bi se postigli posebni ciljevi?

Nisu potrebne dodatne upravljačko organizacione mere za sprovođenje predložene promene.

5)         Da li se promena može postići kroz sprovođenje informativno-edukativnih mera?

Promenu nije moguće sprovesti samo putem informativno-edukativnim merama.

6)         Da li ciljne grupe i druge zainteresovane strane iz civilnog i privatnog sektora mogu da budu uključene u proces sprovođenja javne politike, odnosno propisa ili se problem može rešiti isključivo intervencijom javnog sektora?

Sprovođenje postupka javne politike isključivo zavisi od nadležne institucije za njegovo sprovođenje.

Međutim, ono što je bitno napomenuti je da je održana javna rasprava o Nacrtu zakona u periodu od 22. novembra do 11. decembra 2019. godine, gde su zainteresovane strane mogle da dostavljaju svoje predloge i sugestije.

7)         Da li postoje raspoloživi, odnosno potencijalni resursi za sprovođenje identifikovanih opcija?

U ovom trenutku zaposleni u resorima predstavljaju odgovarajući kadar za sprovođenju postupaka.

8)         Koja opcija je izabrana za sprovođenje i na osnovu čega je procenjeno da će se tom opcijom postići željena promena i ostvarenje utvrđenih ciljeva?

Edukacijama i obukama zaposlenih, kao i iskustvom koje imaju zaposleni u sektorima da se mogu sprovoditi postupci samostalno.

PRILOG 5:

Ključna pitanja za analizu finansijskih efekata

1)         Kakve će efekte izabrana opcija imati na javne prihode i rashode u srednjem i dugom roku?

Izabrana opcija imaće pozitivne efekte na javne prihode, ali tek kada norme sa odložnom primenom stupe na snagu, te u ovom momentu te efekte nije moguće kvantifikovati.

2)         Da li je finansijske resurse za sprovođenje izabrane opcije potrebno obezbediti u budžetu, ili iz drugih izvora finansiranja i kojih?

Za sprovođenje ovog zakona nisu potrebna dodatna finansijska sredstva iz budžeta Republike Srbije.

3)         Kako će sprovođenje izabrane opcije uticati na međunarodne finansijske obaveze?

Izabrana opcija nema uticaja na međunarodne finansijske obaveze, odnosno ne predviđa se dodatno zaduživanje Republike Srbije.

4)         Koliki su procenjeni troškovi uvođenja promena koji proističu iz sprovođenja izabrane opcije (osnivanje novih institucija, restrukturiranje postojećih institucija i obuka državnih službenika) iskazani u kategorijama kapitalnih troškova, tekućih troškova i zarada?

Nije predviđeno osnivanje novih institucija, restrukturiranje postojećih institucija i obuka državnih službenika.

5)         Da li je moguće finansirati rashode izabrane opcije kroz redistribuciju postojećih sredstava?

/

6)         Kakvi će biti efekti sprovođenja izabrane opcije na rashode drugih institucija?

Nema uticaja na rashode drugih institucija.

PRILOG 6:

Ključna pitanja za analizu ekonomskih efekata

1)         Koje troškove i koristi (materijalne i nematerijalne) će izabrana opcija prouzrokovati privredi, pojedinoj grani, odnosno određenoj kategoriji privrednih subjekata?

Budući da su u pitanju uglavnom norme sa odložnom primenom, nije moguće odrediti koristi i troškove u ovom momentu.

2)         Da li izabrana opcija utiče na konkurentnost privrednih subjekata na domaćem i inostranom tržištu (uključujući i efekte na konkurentnost cena) i na koji način?

•           Ne

3)         Da li izabrane opcije utiču na uslove konkurencije i na koji način?

Utiče pozitivno na konkurentnost, budući da se omogućava strancima da pod istim uslovima stiču licence.

4)         Da li izabrana opcija utiče na transfer tehnologije i/ili primenu tehničko-tehnoloških, organizacionih i poslovnih inovacija i na koji način?

Izabrana opcija će uticati na primenu novih tehnologija i nova softverska rešenja, kao što je poboljšanje CEOP-a.

5)         Da li izabrana opcija utiče na društveno bogatstvo i njegovu raspodelu i na koji način?

/

6)         Kakve će efekte izabrana opcija imati na kvalitet i status radne snage (prava, obaveze i odgovornosti), kao i prava, obaveze i odgovornosti poslodavaca?

Izjednačenost stranih i domaćih lica za sticanje licence će doprineti većoj konkurentnosti.

PRILOG 7:

Ključna pitanja za analizu efekata na društvo

1)         Kolike troškove i koristi (materijalne i nematerijalne) će izabrana opcija prouzrokovati građanima?

Nema dodatnih troškova, a korist se može očekivati stupanjem na snagu ovog zakona.

2)         Da li će efekti realizacije izabrane opcije štetno uticati na neku specifičnu grupu populacije i da li će to negativno uticati na uspešno sprovođenje te opcije, kao i koje mere treba preduzeti da bi se ovi rizici sveli na minimum?

Izabrana opcija nema štetne efekte po bilo koju grupu populacije.

3)         Na koje društvene grupe, a posebno na koje osetljive društvene grupe, bi uticale mere izabrane opcije i kako bi se taj uticaj ogledao (pre svega na siromašne i socijalno isključene pojedince i grupe, kao što su osobe sa invaliditetom, deca, mladi, žene, stariji preko 65 godina, pripadnici romske nacionalne manjine, neobrazovani, nezaposleni, izbegla i interno raseljena lica i stanovništvo ruralnih sredina i druge osetljive društvene grupe)?

Mere izabrane opcije nemaju uticaj na osetljive društvene grupe.

4)         Da li bi i na koji način izabrana opcija uticala na tržište rada i zapošljavanje, kao i na uslove za rad (npr. promene u stopama zaposlenosti, otpuštanje tehnoloških viškova, ukinuta ili novoformirana radna mesta, postojeća prava i obaveze radnika, potrebe za prekvalifikacijama ili dodatnim obukama koje nameće tržište rada, rodnu ravnopravnost, ranjive grupe i oblike njihovog zapošljavanja i slično)?

Izabrana opcija neće uticati na smanjenje nezaposlenosti na tržištu rada.

5)         Da li izabrane opcije omogućavaju ravnopravan tretman, ili dovode do direktne ili indirektne diskriminacije različitih kategorija lica (npr. na osnovu nacionalne pripadnosti, etničkog porekla, jezika, pola, rodnog identiteta, invaliditeta, starosne dobi, seksualne orijentacije, bračnog statusa ili drugih ličnih svojstava)?

Izabrana opcija ne dovodi do bilo kakve diskriminacije. Naprotiv, dovešće do izjednačavanja uslova za sticanje licence domaćih i stranih državljana.

6)         Da li bi izabrana opcija mogla da utiče na cene roba i usluga i životni standard stanovništva, na koji način i u kojem obimu?

Ne

7)         Da li bi se realizacijom izabranih opcija pozitivno uticalo na promenu socijalne situacije u nekom određenom regionu ili okrugu i na koji način?

Nema direktnog uticaja na promenu socijalne situacije, pogotovo ne negativnog uticaja.

8)         Da li bi se realizacijom izabrane opcije uticalo na promene u finansiranju, kvalitetu ili dostupnosti sistema socijalne zaštite, zdravstvenog sistema ili sistema obrazovanja, posebno u smislu jednakog pristupa uslugama i pravima za osetljive grupe i na koji način?

Nema uticaja na u kvalitetu ili dostupnosti sistemu socijalne zaštite, zdravstvenom sistemu i sistemu obrazovanja.

PRILOG 8:

Ključna pitanja za analizu efekata na životnu sredinu

1)         Da li izabrana opcija utiče i u kojem obimu utiče na životnu sredinu, uključujući efekte na kvalitet vode, vazduha i zemljišta, kvalitet hrane, urbanu ekologiju i upravljanje otpadom, sirovine, energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije?

Izabrana opcija nema direktnog uticaja na životnu sredinu, a pogotovo ne postoje negativni efekti na kvalitet vode, vazduha i zemljišta.

2)         Da li izabrana opcija utiče na kvalitet i strukturu ekosistema, uključujući i integritet i biodiverzitet ekosistema, kao i floru i faunu?

Izabrana opcija nema efekta na kvalitet i strukturu ekosistema.

3)         Da li izabrana opcija utiče na zdravlje ljudi?

Izabrana opcija nema efekte na zdravlje ljudi.

4)         Da li izabrana opcija predstavlja rizik po životnu sredinu i zdravlje ljudi i da li se dopunskim merama može uticati na smanjenje tih rizika?

Izabrana opcija ne predstavlja rizik po životnu sredinu i zdravlje ljudi.

5)         Da li izabrana opcija utiče na zaštitu i korišćenje zemljišta u skladu sa propisima koji uređuju predmetnu oblast?

Izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji utiče se i na uređenje i zaštitu prostora kojim je utvrđen detaljan i jasan pravni okvir, uređenje i zaštita ukupnog prostora, posebno zaštite prostora od posebnog interesa za Republiku Srbiju, kao i zaštite prirodnih vrednosti i kulturno-istorijskih objekata.

PRILOG 9:

Ključna pitanja za analizu upravljačkih efekata

1)         Da li se izabranom opcijom uvode organizacione, upravljačke ili institucionalne promene i koje su to promene?

Izabranom opcijom ne uvode se promene.

2)         Da li postojeća javna uprava ima kapacitet za sprovođenje izabrane opcije (uključujući i kvalitet i kvantitet raspoloživih kapaciteta) i da li je potrebno preduzeti određene mere za poboljšanje tih kapaciteta?

Imajući u vidu da Predlogom zakona nisu predviđene nove procedure, već se drugačije regulišu već postojeće, nisu prepoznate nove obaveze za već postojeće resurse koji sprovode ove procedure. Predložene promene će biti sprovedene raspoloživim resursima.

3)         Da li je za realizaciju izabrane opcije bilo potrebno izvršiti restrukturiranje postojećeg državnog organa, odnosno drugog subjekta javnog sektora (npr. proširenje, ukidanje, promene funkcija/hijerarhije, unapređenje tehničkih i ljudskih kapaciteta i sl.) i u kojem vremenskom periodu je to potrebno sprovesti?

Za realizaciju nije potrebno izvršiti restruktuiranje postojećeg državnog organa, odnosno drugog subjekta javnog sektora (npr. proširenje, ukidanje, promene funkcija/hijerarhije, unapređenje tehničkih i ljudskih kapaciteta i sl.).

4)         Da li je izabrana opcija u saglasnosti sa važećim propisima, međunarodnim sporazumima i usvojenim dokumentima javnih politika?

Usklađena je sa međunarodnim sporazumima i dokumentima javnih politika, kao i sa domaćim propisima:

- EU Direktiva o priznavanju profesionalnih kvalifikacija 2005/36/EZ koja je poslednji put izmenjena Direktivom 2013/55/EZ;

- Zakon o regulisanim profesijama i priznavanju profesionalnih kvalifikacija ("Službeni glasnik RS", broj 66/19) kojim je u pravni poredak RS preneta Direktiva o priznavanju profesionalnih kvalifikacija;

- EU Direktiva o uslugama 2006/123/EZ.

5)         Da li izabrana opcija utiče na vladavinu prava i bezbednost?

Utiče na podsticanje gradnje uz unapređenje poštovanja principa pravne sigurnosti, isto tako utiče na bezbednost izgradnje i korišćenja objekata.

6)         Da li izabrana opcija utiče na odgovornost i transparentnost rada javne uprave i na koji način?

Utiče na odgovornost i transparentnost rada javne uprave.

7)         Koje dodatne mere treba sprovesti i koliko vremena će biti potrebno da se sprovede izabrana opcija i obezbedi njeno kasnije dosledno sprovođenje, odnosno njena održivost?

Potrebna je efikasnija realizacija i brže sprovođenje projekata izgradnje linijskih infrastrukturnih objekata.

PRILOG 10:

Ključna pitanja za analizu rizika

1)         Da li je za sprovođenje izabrane opcije obezbeđena podrška svih ključnih zainteresovanih strana i ciljnih grupa? Da li je sprovođenje izabrane opcije prioritet za donosioce odluka u narednom periodu (Narodnu skupštinu, Vladu, državne organe i slično)?

Za sprovođenje izabrane opcije obezbeđena je podrška nadležnih institucija.

2)         Da li su obezbeđena finansijska sredstva za sprovođenje izabrane opcije? Da li je za sprovođenje izabrane opcije obezbeđeno dovoljno vremena za sprovođenje postupka javne nabavke ukoliko je ona potrebna?

Obezbeđena su sredstva u budžetu Republike Srbije.

3)         Da li postoji još neki rizik za sprovođenje izabrane opcije?

Ne postoji rizik.

Izvor: Vebsajt Narodne skupštine, 30.12.2019.