PREDNACRT GRAĐANSKOG ZAKONIKA: PREDLAżE SE PROšIRENJE ODGOVORNOSTI U SLUčAJU TERORISTIčKOG NAPADA, DEMONSTRACIJA I NEREDA NA SPORTSKIM DOGAđAJIMA. DRżAVA ćE NAKNADNO MORATI DA NAPLATI SREDSTVA OD ONOGA KO JE šTETU PRIčINIO, A čIJA SE KRIVICA DOKAżE. DOSADAšNJA PRAKSA DA SE NEčIJA KRIVICA PRETPOSTAVLJA MENJA SE, TE ćE SE UBUDUćE ONA DOKAZIVATI. PROFESIJE OD VEćEG JAVNOG ZNAčAJA IMAćE POSEBAN TRETMAN

Od gotovo 3.000 odredaba Prednacrta Građanskog zakonika, trećina definiše oblasti života koje nisu uređene zakonom. Među njima su i odredbe koje uređuju naknadu štete – materijalne i nematerijalne. Koliko je taj segment Prednacrta Građanskog zakonika bitan pokazuje podatak da se četvrtina parnica u Srbiji vodi upravo za naknadu štete. U slučaju terorističkog napada, demonstracija i nereda na sportskim događajima pisci Prednacrta GZ predlažu proširenje odgovornosti.

Na javnoj raspravi u Apelacionom sudu u Kragujevcu struka je razmatrala taj segment najvažnijeg propisa koji bi Srbija trebalo da dobije sledeće godine.

Ako se uruši zgrada, padne neki njen deo ili fasada, povređenom će štetu naplatiti vlasnik zgrade ili stana sa kojeg je otpao deo fasade ili betona. Isti slučaj je i prilikom napada životinje. Naknadu oštećenom plaća vlasnik psa, osim ako ne dokaže da je sve učinio da taj napad spreči.

U slučaju terorističkog napada, demonstracija i nereda na sportskim događajima, prema važećem zakonu, štetu plaća država, a pisci Prednacrta GZ predlažu proširenje odgovornosti.

Sekretar Komisije za izradu Građanskog zakonika Ratomir Slijepčević kaže da je novina u tome što se sada proširuje i štiti imovina pravnih lica, pored fizičkih lica.

"Druga novina koja je značajna i dolazi iz međunarodnog prava – da kada lice koje je u takvim manifestacijama i terorističkim aktima izgubilo život ili je telesno oštećeno, sva lica koja su izgubila izdržavanje, zbog toga imaju pravo na izdržavanje, odnosno da država to nadoknadi", kaže Slijepčević.

Država će naknadno morati da naplati sredstva od onoga ko je štetu pričinio, a čija se krivica dokaže. Dosadašnja praksa da se nečija krivica pretpostavlja – menja se. Ubuduće će se dokazivati.

"Sve elemente odgovornosti treba da dokaže oštećeni, a to nije uvek lako. Oštećeni treba da dokaže i da mu je "Petar" prouzrokovao štetu i da je on oštećeni štetu pretrpeo i da je "Petar" kriv za prouzrokovanu štetu", objašnjava Miodrag Orlić, član Komisije za izradu Građanskog zakonika.

Profesije od većeg javnog značaja imaće poseban tretman. Lekarske greške – veću težinu, a veća odgovornost tražiće se i od medicinskog osoblja, veterinara, inženjera, arhitekata, javnih beležnika, izvršitelja, advokata.