Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O PRAVIMA DETETA I ZAŠTITNIKU PRAVA DETETA: Mišljenje Zaštitnika građana na Nacrt zakona


Nacrt zakona o pravima deteta i zaštitniku prava deteta koji je stavljen na uvid javnosti, ne nudi ni jedan novi mehanizam za zaštitu prava deteta u odnosu na već postojeći – Zaštitnika građana Republike Srbije, a aktivnosti tog organa kako ih je propisao Nacrt zakona su već deo nadležnosti i ovlašćenja Zaštitnika građana.

Nije ni u javnom interesu, niti u interesu građana Republike Srbije dupliranje institucija koje će se baviti ostvarivanjem, zaštitom, promocijom, monitoringom i unapređenjem prava deteta, u trenutku kada se sprovode ekonomske mere čiji su efekti smanjenje izdvajanja za decu i broja zaposlenih u javnom sektoru, uključujući i oblasti vitalne za decu (prosveta, zdravstvo, socijalna zaštita). Usled nedovoljnih finansijskih sredstava, usluge za decu se ne razvijaju, a neke su i ukinute. Primera radi, jedna od prvih mera štednje u gradu Beogradu bila je prestanak finansiranja Svratišta za decu ulice, a značajan broj jedinica lokalne samouprave nije uspostavio uslugu ličnog pratioca za decu i druge oblike podrške obrazovanju dece, zbog nedostataka finansijskih sredstava. Nedostatak finansijskih sredstava i ekonomska ograničenja razlog su sve manjeg broja zaposlenih u službama i ustanovama domskog tipa koje se bave decom (primera radi, stručnih radnika u centrima za socijalni rad, stručnih saradnika u školama, zdravstvenih radnika za decu, vaspitača i negovatelja u domovima za decu), a deca se – zbog nedovoljnih sredstava izdvojenih iz javnih prihoda - i dalje vrlo često leče u inostranstvu zahvaljujući humanitarnim akcijama i humanosti građana. Opredeljivanje budžetskih sredstava za uspostavljanje novog organa koji bi se bavio poslovima koje već radi postojeći organ, u situaciji nedovoljnih finansijskih resursa države da deci i porodicama pruži pomoć i podršku, nije samo neracionalno trošenje nedovoljnih finansijskih sredstava, već i neadekvatan odnos prema svim građanima, a deci posebno.

Pre više od šest godina Zaštitnik građana podneo je Narodnoj skupštini predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom, sa ciljem da se prošire i uvedu nova prava za roditelje koji se neposredno brinu o svojoj teško oboleloj deci i deci sa smetnjama u razvoju i invaliditetom kojoj je neophodna stalna roditeljska nega, zbog čega roditelji ne mogu da se radno angažuju i ostvaruju prihode. Ovu inicijativu Zaštitnik građana ponavljao je u više navrata, poslednji put dajući predloge za unapređenje radne verzije Nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti. Ovaj predlog nije usvojen upravo iz finansijskih razloga. Uvođenje novog državnog organa koje zahteva dodatna finansijska sredstva iz budžeta Republike Srbije (za čiji početak rada je u budžetu za 2018.godinu opredeljeno 30 miliona dinara ali se još uvek ne zna koliko bi novca bilo potrebno izdvajati godišnje iz budžeta za njen rad) bio bi neprimeren odgovor građanima koji su ove zakonske predloge i inicijative podržali sa 60.000 potpisa, a posebno roditeljima teško bolesne dece i dece sa smetnjama u razvoju i invaliditetom koji ni danas nemaju ni približno adekvatne usluge podrške i pomoći države.

U obrazloženju Nacrta zakona se navodi da je postupanje po preporuci Komiteta za prava deteta jedan od razloga za uspostavljanje novog organa. Međutim, upravo iz razumevanja različitih ekonomskih prilika država potpisnica Konvencije o pravima deteta, Komitet Ujedinjenih nacija za prava deteta (je u svom Opštem komentaru br. 2, dao i sledeće tumačenje: "Specijalizovane nezavisne institucije za decu, ombudsmani ili komesari za dečja prava, se osnivaju u rastućem broju strana ugovornica. Gde su resursi ograničeni, pažnja se mora posvetiti tome da se raspoloživi resursi koriste na najefikasniji način za unapređenje i zaštitu svačijih ljudskih prava, uključujući i dečja, i da je u ovom kontekstu razvoj široke mreže nacionalnih institucija za ljudska prava sa posebnim osvrtom na decu verovatno najbolji pristup. Nacionalna institucija za ljudska prava treba da u svojoj strukturi obuhvati ili prepoznatljivog komesara koji je posebno zadužen za prava deteta, ili posebno odeljenje ili odsek koji je odgovoran za prava deteta". Prema oceni Zaštitnika građana tvorac Nacrta zakona je propustio da sagleda i navedeno tumačenje Komiteta Ujedinjenih nacija za prava deteta koje odgovara ekonomskoj situaciji u Republici Srbiji.

Stoga je za unapređenje ostvarivanja i zaštite prava deteta daleko celishodnije bolje korišćenje i jačanje postojećih resursa, kroz proširivanje nadležnosti Zaštitnika građana, obezbeđivanje posebnih budžetskih sredstava za specijalizovanu i samostalnu organizacionu jedinicu Zaštitnika građana u čijoj će nadležnosti biti isključivo ostvarivanje, zaštita i unapređenje prava deteta. Ovakav pristup racionalan je i logičan ne samo sa stanovišta javnih finansija, već i sa stanovišta dece kao krajnjih korisnika, jer se ne prekida kontinuitet i visoki standard zaštite i unapređenja njihovih prava koji je uspostavljen radom Zaštitnika građana, do čega bi – uz niz štetnih posledica po decu – sasvim sigurno došlo prenošenjem ove oblasti rada na instituciju koja tek treba da nastane i koja tek treba da gradi standarde rada i postupanja za i sa decom. Pored toga, deca su već upoznata sa radom Zaštitnika građana pa bi osnivanje nove institucije dovelo do konfuzije kod dece i javnosti kom organu da se obrate za zaštitu prava. Ovo može imati za posledicu odvraćanje od bilo kakvog obraćanja institucijama u slučaju prava deteta.

Zaštitnik građana napominje da ima adekvatne kadrovske kapacitete koje čine zaposleni različitih obrazovnih profila, koji su pohađali brojne međunarodne obuke i treninge u oblasti prava deteta, dobro izgrađene standarde u postupanju, čiji su dobri rezultati rada prepoznati u međunarodnim okvirima.

S druge strane, uspostavljanje novog organa, prijem novozaposlenih, izgradnja prakse i uspostavljanje standarda postupanja "od početka", vodilo bi suprotnom efektu od onog koji se navodno želi postići. Za postizanje adekvatnih standarda i prakse u postupanju novouspostavljenog organa bilo bi potrebno više godina, možda i čitava decenija da bi se postigao nivo zaštite prava deteta koji već sada postoji u okviru institucije Zaštitnika građana. Dakle, uvođenje nove institucije bi dovelo do umanjenja postignutog nivoa u ostvarivanju prava deteta.

Nova institucija u zaštiti prava deteta u Srbiji neće moći da reši probleme i izazove u ostvarivanju prava deteta, na koje Zaštitnik građana godinama ukazuje, već će samo biti organ više koji će ponovo na njih ukazati. Nacrt zakona o zaštitniku prava deteta, dakle, uvodi organ koji će, o trošku sredstava poreskih obveznika, preduzimati iste aktivnosti koje su već poverene Zaštitniku građana i koje ovaj organ obavlja godinama sa uspehom koji je prepoznat i van granica Republike Srbije. Primera radi, U izveštaju Globalne asocijacije nezavisnih institucija za zaštitu ljudskih prava (Global Alliance for National Human Rights Institutions) i UNICEF "Prava deteta u nacionalnim institucijama za zaštitu ljudskih prava", Zaštitnik građana je naznačen kao primer dobre prakse u više navrata. Jedno od dostignuća u kome je Zaštitnik građana međunarodno prepoznat jeste osnivanje i rad Panela mladih savetnika Zaštitnika građana koji čine deca. Zaštitnik građana je prvi državni organ u Republici Srbiji koji je u svoj rad uključio decu, formiranjem Panela mladih savetnika. Ovu praksu Zaštitnika gađana kasnije je preuzeo i Poverenik za zaštitu ravnopravnosti. Upravo u načinu obezbeđivanja participacije dece u radu ovog organa, Zaštitnik građana prepoznat je kao primer dobre prakse u evropskoj i međunarodnoj stručnoj javnosti.

Na osnovu svega navedenog proizlazi da osnivanje novog organa ne bi doprinelo većoj zaštiti prava deteta u odnosu na sadašnju koja se može ostvariti u već postojećem organu-Zaštitniku građana, kako to tvorci ovog zakonskog teksta žele da predstave javnosti, navodi se između ostalu u mišljenju Zaštitnika građana na Nacrt zakona.

Izvor: Vebsajt Zaštitnika građana, 30.09.2019.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija