Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ODLUKE O OBJAVLJIVANJU PODATAKA I INFORMACIJA BANKE : TEKST PROPISA NA KOJI SE PRIMEDBE I SUGESTIJE MOGU PODNETI DO 30. SEPTEMBRA 2016. GODINE


1. Ovom odlukom bliže se propisuje sadržaj podataka, odnosno informacija koje je banka dužna da objavljuje u skladu sa Zakonom o bankama (u daljem tekstu: Zakon), kao i uslovi, način i rokovi njihovog objavljivanja.

2. Banka je dužna da objavi svoje poslovno ime i sedište, kao i podatke, odnosno informacije koji se odnose na:

  1. strategiju i politike za upravljanje rizicima banke;
  2. kapital banke;
  3. kapitalne zahteve i adekvatnost kapitala banke;
  4. proces interne procene adekvatnosti kapitala banke;
  5. zaštitne slojeve kapitala;
  6. izloženosti banke rizicima i pristupe za merenje, odnosno procenu rizika;
  7. pokazatelj leveridža;
  8. bankarsku grupu i odnos između matičnog društva i podređenih društava.

3. Banka je dužna da unutrašnjim aktom bliže uredi kriterijume za utvrđivanje podataka, odnosno informacija iz tačke 2. ove odluke, način procene i kontrole adekvatnosti, tačnosti i pravovremenosti tih podataka, odnosno informacija, učestalosti njihovog objavljivanja i procene da li se tim objavljivanjem sveobuhvatno prikazuje rizični profil banke, kao i kriterijume za utvrđivanje podataka i informacija iz tačke 21. ove odluke.

Ako se objavljivanjem podataka, odnosno informacija iz tačke 2. ove odluke rizični profil banke ne prikazuje na sveobuhvatan način, banka je dužna da objavi dodatne informacije, odnosno podatke kojima će upotpuniti prikaz rizičnog profila u celini.

Banka je dužna da obezbedi da se redovno, a najmanje jednom godišnje, sprovodi nezavisna revizija akta iz stava 1. ove tačke i aktivnosti kojima se obezbeđuju adekvatnost, tačnost i pravovremenost objavljenih podataka, odnosno informacija.

Podaci, odnosno informacije koji se odnose na strategiju i politike za upravljanje rizicima banke

4. Banka je dužna da objavljuje sledeće podatke, odnosno informacije koji se odnose na strategiju i politike za upravljanje svim pojedinačnim rizicima kojima je izložena ili može biti izložena u svom poslovanju:

1) kratak opis te strategije i tih politika, za svaki pojedinačni rizik;

2) strukturu, odnosno organizaciju funkcije upravljanja rizicima;

3) obuhvatnost i karakteristike sistema izveštavanja o rizicima, kao i načina merenja rizika;

4) tehnike ublažavanja rizika, kao i načine koje banka koristi za obezbeđivanje i praćenje efikasnosti u ublažavanju rizika;

5) ocenu banke o adekvatnosti uspostavljenog sistema upravljanja rizicima banke u odnosu na njen rizični profil i poslovnu politiku i strategiju,

6) sažet opis povezanosti rizičnog profila banke sa njenom poslovnom strategijom, kao i sažeti prikaz ključnih pokazatelja poslovanja banke u vezi sa upravljanjem rizicima i njihovih vrednosti, a na osnovu kojih zainteresovana treća lica mogu sama da ocene upravljanje rizicima banke, kao i način na koji je tolerancija prema rizicima uključena u sistem upravljanja rizicima;

7) opis načina na koji se obezbeđuje informisanje organa upravljanja banke o rizicima.

Podaci, odnosno informacije koji se odnose na kapital banke

5. Banka je dužna da objavljuje sledeće podatke, odnosno informacije koji se odnose na njen kapital:

1) iznos kapitala banke, kao i iznos osnovnog akcijskog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala i dopunskog kapitala, s pregledom pojedinačnih elementa kapitala i svih odbitnih stavki;

2) opis osnovnih karakteristika svih elemenata koji se uključuju u obračun kapitala;

3) podatke i informacije o povezivanju pozicija kapitala banke iz bilansa stanja s pozicijama kapitala banke iz izveštaja o kapitalu sačinjenog u skladu sa odlukom kojom se uređuje izveštavanje o adekvatnosti kapitala banke, kao i podatke i informacije o razlikama između pozicija iz bilansa stanja sačinjenog za potrebe kontrole bankarske grupe na konsolidovanoj osnovi i pozicija iz konsolidovanog bilansa stanja sačinjenog u skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardima, odnosno Međunarodnim standardima finansijskog izveštavanja;

4) opis svih ograničenja koja se primenjuju pri obračunu kapitala, kao i instrumenata kapitala, regulatornih usklađivanja vrednosti i odbitnih stavki na koja se ova ograničenja odnose u skladu sa odlukom kojom se uređuje adekvatnost kapitala banke.

Banka posebno objavljuje vrstu i iznos regulatornih usklađivanja vrednosti, odbitnih stavki i stavki koje banka nije dužna da odbija od elemenata kapitala u skladu sa odlukom kojom se uređuje adekvatnost kapitala banke.

Ako banka objavi pokazatelje kapitala izračunate na osnovu elemenata kapitala određenih na način drugačiji od propisanog, dužna je da objavi i detaljno objašnjenje načina na koji su ti pokazatelji izračunati.

Podaci, odnosno informacije koji se odnose na kapitalne zahteve i adekvatnost kapitala banke

6. Banka je dužna da objavljuje sledeće podatke, odnosno informacije koji se odnose na njene kapitalne zahteve i adekvatnost kapitala:

1)    iznos kapitalnog zahteva za kreditni rizik, uključujući i rizik druge ugovorne strane, rizik smanjenja vrednosti kupljenih potraživanja i rizik izmirenja/isporuke po osnovu slobodnih isporuka, za svaku klasu izloženosti – ako banka primenjuje standardizovani pristup za izračunavanje aktive ponderisane kreditnom rizikom (u daljem tekstu: standardizovani pristup);

2)    iznos kapitalnog zahteva za kreditni rizik, uključujući i rizik druge ugovorne strane, rizik smanjenja vrednosti kupljenih potraživanja i rizik izmirenja/isporuke po osnovu slobodnih isporuka, za svaku klasu izloženosti – ako banka primenjuje pristup zasnovan na internom rejtingu za izračunavanje aktive ponderisane kreditnim rizikom (u daljem tekstu: IRB pristup), pri čemu se posebno objavljuju podaci, odnosno informacije:

– za klasu fizičkih lica, i to za izloženosti prema fizičkim licima koje su obezbeđene hipotekama na nepokretnostima, za kvalifikovane revolving izloženosti prema fizičkim licima i izloženosti prema malim i srednjim preduzećima koja su razvrstana u klasu izloženosti prema fizičkim licima u skladu sa odlukom kojom se uređuje adekvatnost kapitala banke;

– za izloženosti po osnovu vlasničkih ulaganja, i to za svaki od pristupa utvrđenih odlukom kojom se uređuje adekvatnost kapitala banke (pristup jednostavnih pondera rizika, PD/LGD pristup ili pristup internih modela), za vlasnička ulaganja kojima se trguje na berzi, za ona kojima se ne trguje na berzi ali su u dovoljno diversifikovanim portfolijima i za ostala vlasnička ulaganja, kao i za vlasnička ulaganja na koje banka, u skladu sa odlukom kojom se uređuje adekvatnost kapitala banke, primenjuje standardizovani pristup;

3)    iznos kapitalnog zahteva za rizik izmirenja/isporuke po osnovu neizmirenih transakcija;

4)    iznos kapitalnog zahteva za tržišne rizike i vrstu primenjenog pristupa za računanje pojedinačnih kapitalnih zahteva za ove rizike, s posebnim objavljivanjem iznosa kapitalnih zahteva za cenovni rizik po osnovu dužničkih hartija od vrednosti, kapitalnih zahteva za specifični cenovni rizik po osnovu sekjuritizovanih pozicija, kapitalnih zahteva za cenovni rizik po osnovu vlasničkih hartija od vrednosti, dodatnog kapitalnog zahteva za velike izloženosti iz knjige trgovanja, kapitalnih zahteva za devizni rizik i kapitalnih zahteva za robni rizik;

5)    iznos kapitalnog zahteva za operativni rizik i vrstu primenjenog pristupa za računanje ovog zahteva, s posebnim objavljivanjem iznosa za svaki od pristupa koje je banka koristila za računanje tog zahteva;

6)    pokazatelj adekvatnosti kapitala banke.

Banka koja, u skladu sa odlukom kojom se uređuje adekvatnost kapitala banke, rizikom ponderisane izloženosti po osnovu specijalizovanog kreditiranja računa primenom pristupa propisanog za slučaj kada ne može da dokaže da njene procene PD parametra ispunjavaju minimalne propisane uslove, dužna je da objavljuje sve izloženosti koje su raspoređene u rizične kategorije u skladu sa tim pristupom.

Banka koja za izračunavanje rizikom ponderisanih izloženosti po osnovu vlasničkih ulaganja koristi pristup jednostavnih pondera rizika u skladu sa odlukom kojom se uređuje adekvatnost kapitala banke, dužna je da objavljuje sve izloženosti za koje primenjuje neki od propisanih pondera.

Podaci, odnosno informacije koji se odnose na proces interne procene adekvatnosti kapitala banke

7. Banka je dužna da objavljuje sledeće podatke, odnosno informacije koji se odnose na proces interne procene adekvatnosti kapitala:

1)    sažet opis procesa interne procene adekvatnosti kapitala;

2)    sažet opis pristupa koje banka koristi za merenje, odnosno procenu svih materijalno značajnih rizika.

Banka je dužna da, na zahtev Narodne banke Srbije objavi rezultat procesa iz stava 1. ove tačke, kao i dodatne kapitalne zahteve koje je Narodna banka Srbije odredila kontrolom boniteta i zakonitosti poslovanja banke, na osnovu ocene adekvatnosti i pouzdanosti procesa interne procene adekvatnosti kapitala banke, njegovog doslednog sprovođenja i rezultata te procene.

Podaci, odnosno informacije koji se odnose na zaštitne slojeve kapitala

8. Banka je dužna da objavljuje sledeće podatke, odnosno informacije koje se odnose na kontraciklični zaštitni sloj kapitala:

1)    geografsku raspodelu izloženosti značajnih za izračunavanje kontracikličnog zaštitnog sloja kapitala;

2)    ukupan iznos kontracikličnog zaštitnog sloja kapitala banke.

Podaci, odnosno informacije koji se odnose na izloženosti banke rizicima i pristupe za merenje,odnosno procenu rizika

Kreditni rizik

9. Banka je dužna da objavljuje sledeće podatke, odnosno informacije koji se odnose na izloženost kreditnom riziku i riziku smanjenja vrednosti potraživanja, kao i na pristupe za merenje, odnosno procenu tih rizika:

1) definicije pojmova potraživanja u docnji (past due) i obezvređenih potraživanja;

2) opis pristupa i metoda koji se koriste za određivanje opštih I specifičnih prilagođavanja za kreditni rizik;

3) ukupan iznos izloženosti banke nakon računovodstvenih otpisa, izuzimajući efekte tehnika ublažavanja kreditnog rizika, kao i prosečne izloženosti tokom perioda, po klasama izloženosti;

4) geografsku raspodelu svih izloženosti prema materijalno značajnim oblastima, po klasama izloženosti, a ako je primenljivo i detaljnije;

5) raspodelu svih izloženosti prema sektorima ili vrsti druge ugovorne strane, po klasama izloženosti, a ako je primenljivo i detaljnije, pri čemu je za značajne sektore i druge ugovorne strane potrebno posebno prikazati:

– iznos obezvređenih i potraživanja u docnji,

– zahteve za specifična i opšta prilagođavanja za kreditni rizik u toku perioda izveštavanja,

– iznose specifičnih i opštih prilagođavanja za kreditni rizik;

6) raspodelu svih izloženosti prema preostalom dospeću, po klasama izloženosti, a ako je primenljivo i detaljnije;

7) iznos obezvređenih i potraživanja u docnji, prikazanih odvojeno prema značajnim geografskim područjima uključujući, ako je primenljivo, i iznose specifičnih i opštih prilagođavanja za kreditni rizik u vezi sa svakim pojedinačnim geografskim područjem;

8) prikaz promena specifičnih i opštih prilagođavanja za kreditni rizik za obezvređena potraživanja, koji obuhvata:

– opis vrste specifičnih i opštih prilagođavanja za kreditni rizik;

- početna stanja,

– iznose utvrđenih prilagođavanja za kreditni rizik tokom perioda na koji se objavljivanje odnosi,

– iznose rezervisanja ili ukidanja rezervisanja za procenjene verovatne gubitke po izloženostima tokom perioda na koji se objavljivanje odnosi, ostala prilagođavanja uključujući i ona koja su posledica razlika u deviznom kursu, poslovnih kombinacija, sticanja ili otuđenja učešća u zavisnim društvima i prenosa između prilagođavanja za kreditni rizik;

– završna stanja;

9) raspodelu izloženosti prema kategorijama klasifikacije, po vrstama druge ugovorne strane, kao i podatke o obračunatoj i potrebnoj rezervi.

Specifična prilagođavanja za kreditni rizik i ukidanja koji se evidentiraju direktno u bilansu uspeha, objavljuju se zasebno.

10. Ako koristi standardizovani pristup, banka je dužna da, pored podataka, odnosno informacija iz tačke 9. ove odluke, za svaku klasu izloženosti objavljuje i sledeće podatke, odnosno informacije:

1)    naziv izabrane agencije za rejting ili agencije za kreditiranje izvoza, kao i razloge za svaku promenu izbora ove agencije;

2)    klase izloženosti za koje se koriste kreditni rejtinzi svake izabrane agencije za rejting ili agencije za kreditiranje izvoza;

3)    opis procedura koje se odnose na primenu kreditnog rejtinga izdavaoca ili emitovanih finansijskih instrumenata izdavaoca na pojedine pozicije iz bankarske knjige;

4)    raspoređivanje kreditnih rejtinga izabrane agencije za rejting i agencije za kreditiranje izvoza u odgovarajuće nivoe kreditnog kvaliteta;

5)    iznose izloženosti pre i nakon korišćenja kreditne zaštite za svaki nivo kreditnog kvaliteta, uključujući i izloženosti koje predstavljaju odbitne stavke od kapitala.

11. Ako banka koristi IRB pristup, dužna je da, pored podataka, odnosno informacija iz tačke 9. ove odluke, objavljuje i sledeće podatke, odnosno informacije:

1)    saglasnost Narodne banke Srbije za korišćenje IRB pristupa, uključujući i saglasnost za postepeno uvođenje ovog pristupa za različite klase izloženosti, kao i postepeni prelazak s FIRB pristupa na AIRB pristup za klase izloženosti prema državama i centralnim bankama, privrednim društvima i bankama;

2)    objašnjenje i pregled:

– strukture internog rejting sistema i odnosa između internih i eksternih rejtinga,

– korišćenja sopstvenih procena u druge svrhe, osim za izračunavanje aktive ponderisane kreditnim rizikom,

– procedura za upravljanje i priznavanje tehnika za ublažavanje kreditnog rizika,

– kontrolnih mehanizama u vezi s validacijom rejting sistema, uključujući i opis nezavisnosti, odgovornosti i proveravanja tih sistema;

3) opise korišćenja internih rejtinga za sledeće klase izloženosti:

– države i centralne banke,

– banke,

– privredna društva, uključujući i mala i srednja preduzeća koja pripadaju ovoj klasi, specijalizovano kreditiranje i izloženosti po osnovu kupljenih potraživanja,

– fizička lica, sa informacijama o izloženostima prema fizičkim licima obezbeđenim hipotekama na nepokretnostima i kvalifikovanim revolving izloženostima prema fizičkim licima, kao i izloženostima prema malim i srednjim preduzećima koja su razvrstana u klasu izloženosti prema fizičkim licima u skladu sa odlukom kojom se uređuje adekvatnost kapitala banke;

– izloženosti po osnovu vlasničkih ulaganja;

4)    iznose izloženosti za svaku klasu izloženosti, a kad banka koristi sopstvene procene LGD parametra ili faktora konverzije za računanje aktive ponderisane kreditnim rizikom – dužna je da klase izloženosti prema državama i centralnim bankama, bankama i privrednim društvima prikazuje odvojeno od klasa izloženosti za koje ne koristi te procene;

5)    ukupne izloženosti (ukupan iznos postojećih potraživanja i neiskorišćenih odobrenih sredstava), prosečan LGD parametar ponderisan iznosom izloženosti izražen u procentima ako koristi sopstvene procene LGD parametra, izloženosti za svako relevantno geografsko područje kreditnih izloženosti, prosečan ponder rizika ponderisan iznosom izloženosti i neiskorišćeni iznos okvirnih kredita i drugih plasmana, kao i prosečan iskorišćeni iznos ponderisan iznosom izloženosti – ako koristi sopstvene procene faktora konverzije, i to za svaku od sledećih klasa izloženosti: države i centralne banke, banke, privredna društva i vlasnička ulaganja, a za dovoljan broj kategorija rizičnosti za svaku od ovih klasa (uključujući i kategorije sa statusom neizmirenja obaveza), radi jasnog razlikovanja nivoa kreditnog rizika;

6)    za klasu izloženosti prema fizičkim licima i posebno za izloženosti prema fizičkim licima obezbeđene hipotekama na nepokretnostima, kvalifikovane revolving izloženosti prema fizičkim licima, izloženosti prema malim i srednjim preduzećima koja su razvrstana u klasu izloženosti prema fizičkim licima u skladu sa odlukom kojom se uređuje adekvatnost kapitala banke (ako je primenljivo, po skupovima izloženosti), ili analize izloženosti (postojećih potraživanja i neiskorišćenih odobrenih sredstava) za dovoljan broj kategorija očekivanih gubitaka, radi jasnog razlikovanja nivoa kreditnog rizika (ako je primenljivo, po skupovima izloženosti);

7)    iznos specifičnih prilagođavanja za kreditni rizik u prethodnom periodu za svaku klasu izloženosti (za klasu fizičkih lica i posebno za svaku od vrsta izloženosti iz odredbe pod 6) ovog stava) i razlike u odnosu na odgovarajuće prethodno iskustvo banke;

8)    opis faktora koji su uticali na gubitke ostvarene u prethodnom periodu (npr. da li je banka imala natprosečne stope neizmirenja obaveza, LGD parametara ili faktora konverzije);

9)    poređenje procena banke s gubicima ostvarenim tokom dužeg perioda, što naročito uključuje podatke, odnosno informacije o poređenju procenjenih gubitaka sa ostvarenim gubicima za svaku klasu izloženosti (a za klasu fizičkih lica i posebno za svaku od vrsta izloženosti iz odredbe pod 6) ovog stava), tokom perioda koji je dovoljan da pruži razumnu procenu uspešnosti korišćenja internih rejtinga i, ako je moguće, detaljniji opis ovog poređenja koji omogućava analizu PD parametra i kad banka koristi sopstvene procene LGD parametra i/ili faktora konverzije.

Opisi korišćenja internih rejtinga iz stava 1. odredba pod 3) ove tačke sadrže sledeće podatke, odnosno informacije:

1)    vrste izloženosti koje su uključene u svaku od klasa izloženosti;

2)    definicije, metode i podatke korišćene za procenu i validaciju PD parametra, uključujući i pretpostavke korišćene pri računanju ovog parametra;

3)    definicije, metode i podatke korišćene za procenu i validaciju LGD parametra i faktora konverzije, uključujući i pretpostavke korišćene pri njihovom računanju ako banka koristi sopstvene procene ovih parametara;

4)    opis značajnih odstupanja definicije statusa neizmirenja obaveza koju banka koristi od definicije propisane odlukom kojom se uređuje adekvatnost kapitala banke, uz navođenje klasa, odnosno potklasa izloženosti kod kojih su se javila značajna odstupanja.

Banka je dužna da objavljuje iznose izloženosti iz potklase koja se odnosi na specijalizovano kreditiranje koje ne ispunjavaju uslove za korišćenje sopstvenih procena PD parametra sa opisom načina na osnovu kog je izvršena procena ovih iznosa.

12. Ako banka primenjuje tehnike ublažavanja kreditnog rizika, dužna je da, pored podataka iz tačke 9. i tač. 10, odnosno 11. ove odluke, objavljuje i sledeće podatke, odnosno informacije:

1)    unutrašnje akte kojima se uređuje vrednovanje instrumenata kreditne zaštite i upravljanje tim instrumentima;

2)    način bilansnog i vanbilansnog netiranja, kao i to u kojoj meri koristi ove oblike netiranja;

3)    opis osnovnih vrsta instrumenata materijalne kreditne zaštite koje banka koristi;

4)    osnovne vrste pružalaca kreditne zaštite po osnovu garancija i kreditnih derivata, kao i njihova kreditna sposobnost;

5)    prikaz koncentracija tržišnog ili kreditnog rizika u okviru primenjenih tehnika ublažavanja kreditnog rizika;

6)    ukupan iznos izloženosti (nakon netiranja) obezbeđenih podobnom finansijskom imovinom ili drugim podobnim sredstvom obezbeđenja po klasama izloženosti, nakon primene faktora volatilnosti – ako banka primenjuje standardizovani pristup ili IRB pristup bez korišćenja sopstvenih procena LGD parametra i faktora konverzije.

Ako banka primenjuje IRB pristup, za klasu izloženosti po osnovu vlasničkih ulaganja dužna je da ukupnu vrednost izloženosti iz stava 1. odredba pod 6) ove tačke objavljuje za svaki od pristupa koji koristi za izračunavanje aktive ponderisane kreditnim rizikom.

Rizik druge ugovorne strane

13. Banka je dužna da objavljuje sledeće podatke, odnosno informacije koji se odnose na izloženost riziku druge ugovorne strane, kao i na pristupe za merenje, odnosno procenu ovog rizika:

1)    opis metodologija za raspoređivanje internog kapitala i dodeljivanje kreditnog limita za izloženosti riziku druge ugovorne strane;

2)    način upravljanja sredstvima obezbeđenja i prilagođavanja iznosa izloženosti po osnovu tog rizika;

3)    opis procene i kontrole korelacijskog rizika;

4)    procenjeni iznos sredstava obezbeđenja koji je dužna da obezbedi drugoj ugovornoj strani u slučaju pogoršanja svog kreditnog rejtinga;

5)    ukupnu pozitivnu fer vrednost ugovora, pozitivne efekte netiranja, tekuću neto izloženost riziku druge ugovorne strane, vrednost sredstava obezbeđenja i neto izloženost po osnovu kreditnih derivata (uzimajući u obzir pozitivne efekte netiranja i sredstava obezbeđenja);

6)    iznos izloženosti riziku druge ugovorne strane u skladu s metodama za izračunavanje ovog iznosa propisanim odlukom kojom se uređuje adekvatnost kapitala banke;

7)    hipotetičke vrednosti kreditnih derivata koji se koriste kao instrumenti zaštite od rizika i podelu tekućih izloženosti po vrstama;

8)    hipotetičke vrednosti kreditnih derivata (pri čemu su posebno iskazane pozicije koje banka drži u svoje ime i za svoj račun i pozicije koje banka drži u svoje ime a za račun svojih klijenata) prikazane po vrstama derivata i, u okviru njih, po kupljenim i prodatim kreditnim derivatima koji se koriste kao instrumenti zaštite od rizika;

9)    procenjenu vrednost parametra α ako je banka dobila prethodnu saglasnost Narodne banke Srbije da procenjuje ovu vrednost.

Tržišni rizici

14. Ako banka primenjuje pristup internih modela za izračunavanje kapitalnih zahteva za tržišne rizike, dužna je da objavljuje:

1) za svaki potportfolio: karakteristike korišćenog modela, opis stres testova, kao i opis metoda korišćenih za back testiranje i validaciju internih modela i procesa modeliranja;

2) okvir primene internog modela za čije je korišćenje dobila saglasnost Narodne banke Srbije;

3) ako je primenljivo, za interne modele za dodatni rizik nastupanja statusa neizmirenja obaveza i rizik migracije, kao i za interne modele za trgovanje korelacijama, korišćene metodologije i izmereni rizici kroz upotrebu internih modela uključujući opis pristupa banke za određivanje perioda likvidacije, metodologije koje koristi za procenu kapitalnih zahteva koja je u skladu sa standardima opreznog bankarskog poslovanja i pristupa koji se koriste za validaciju modela;

4) opis metoda za usklađivanje sa zahtevima za uključivanje pozicija u knjigu trgovanja i vrednovanje tih pozicija;

5) najviše, najniže i srednje iznose dnevnog VaR parametra i VaR parametra u uslovima stresa, u toku perioda izveštavanja, kao i iznose ovih parametara izračunate na kraju ovog perioda;

6) najviši, najniži i srednji iznos poslednje procene dodatnog rizika nastupanja statusa neizmirenja obaveza i rizika migracije i poslednja procena rizika portfolija za trgovanje korelacijama u toku I na kraju perioda izveštavanja;

7) ponderisani prosek perioda likvidacije za svaki potportfolio koji je pokriven internim modelima za dodatni rizik nastupanja statusa neizmirenja obaveza, rizik migracije, kao i za trgovanje korelacijama;

8) poređenje dnevnog VaR parametra izračunatog na kraju radnog dana s dnevnim promenama vrednosti portfolija na kraju narednog radnog dana, uz analizu svakog značajnog prekoračenja u toku perioda izveštavanja.

Operativni rizik

15. Ako banka primenjuje napredni pristup za izračunavanje kapitalnog zahteva za operativni rizik, dužna je da objavljuje sledeće podatke, odnosno informacije:

1) saglasnost Narodne banke Srbije za korišćenje naprednog pristupa;

2) opis pristupa, uključujući i opis relevantnih internih i eksternih faktora;

3) opis korišćenja osiguranja i drugih mehanizama za prenos rizika radi ublažavanja ovog rizika.

Ako banka primenjuje kombinaciju različitih pristupa za izračunavanje kapitalnog zahteva za operativni rizik, dužna je da objavi okvir primene svakog od korišćenih pristupa.

Kamatni rizik po osnovu pozicija iz bankarske knjige

16. Banka je dužna da objavljuje sledeće podatke, odnosno informacije koji se odnose na izloženost kamatnom riziku po osnovu pozicija iz bankarske knjige, kao i na pristupe za merenje, odnosno procenu tog rizika:

1)    izvore ovog rizika i učestalost njegovog merenja;

2)    osnovne pretpostavke za merenje, odnosno procenu izloženosti ovom riziku, uključujući i pretpostavke o prevremenim otplatama kredita i kretanju neoročenih depozita;

3)    promene prihoda, ekonomske vrednosti ili drugog faktora (po valutama) koje organi upravljanja koriste radi identifikovanja kamatnih šokova, odnosno upravljanja tim šokovima u skladu s metodom koju su utvrdili za merenje kamatnog rizika.

Izloženosti po osnovu sekjuritizovanih pozicija

17. Banka je dužna da objavljuje sledeće podatke, odnosno informacije koji se odnose na izloženosti po osnovu sekjuritizacije, ako je primenljivo, posebno za knjigu trgovanja i bankarsku knjigu:

1) opis ciljeva banke u vezi sa sekjuritizacijom;

2) prirodu drugih rizika, uključujući i rizik likvidnosti, koji su u vezi sa sekjuritizovanom imovinom;

3) vrstu rizika prema redosledu naplate odnosnih sekjuritizovanih pozicija i imovine koja je u osnovi tih sekjuritizovanih pozicija zadržanih po osnovu resekjuritizacije;

4) različite uloge banke u sekjuritizaciji i stepen uključenosti banke u okviru tih uloga;

5) opis uspostavljenih procesa za praćenje promena kreditnog i tržišnog rizika po osnovu sekjuritizovanih pozicija, uključujući i način na koji odnosna imovina utiče na sekjuritizovane izloženosti i opis načina na koji se ti procesi primenjuju za izloženosti po osnovu resekjuritizacije;

6) opis politike banke kojom je utvrđen način ublažavanja rizika po osnovu zadržanih sekjuritizovanih pozicija i resekjuritizovanih pozicija, pri čemu se naznačava značajnost drugih ugovornih strana prema vrsti izloženosti;

7) način na koji banka obračunava rizikom ponderisane izloženosti po osnovu sekjuritizacije, uključujući vrste izloženosti na koje se primenjuje svaki pojedinačni pristup;

8) vrste društva za sekjuritizaciju koje banka sponzor koristi za sekjuritizaciju izloženosti trećih lica uključujući i da li i u kom obliku banka ima izloženosti prema tom društvu, odvojeno za bilansne i vanbilansne izloženosti, kao i listu društava kojima banka upravlja ili koje savetuje a koja investiraju u sekjuritizovane pozicije koje je banka sekjuritizovala ili u sekjuritizovane pozicije društva za sekjuritizaciju za koje banka vrši ulogu sponzora;

9) opis računovodstvenih politika koje banka primenjuje za aktivnosti sekjuritizacije, koji obuhvata opis:

- tretmana transakcija po osnovu sekjuritizovanih pozicija u smislu toga da li se te transakcije tretiraju kao prodaja ili finansiranje,

- priznavanja dobiti po osnovu prodaje,

- metoda, osnovnih pretpostavki, podataka i promena u odnosu na prethodni period procenjivanja vrednosti sekjuritizovanih pozicija,

- tretmana sintetičke sekjuritizacije, ako nije obuhvaćen drugom računovodstvenom politikom,

- načina na koji se procenjuje vrednost imovine koja će biti predmet sekjuritizacije, kao i da li se ona evidentira u knjizi trgovanja ili u bankarskoj knjizi;

- politike za priznavanje obaveza u bilansu banke za odredbe ugovora na osnovu kojih bi banka bila u obavezi da pruži finansijsku podršku za sekjuritizovanu imovinu;

10) poslovno ime izabrane agencije za rejting čije procene kreditnog rejtinga banka koristi u vezi sa sekjuritizacijom i sve vrste izloženosti za koje se procene te agencije koriste;

11) ako je primenljivo, opis pristupa interne procene, uključujući strukturu procesa interne procene i vezu između interne procene i eksternih rejtinga, upotrebe interne procene u druge svrhe osim u okviru pristupa interne procene za potrebe utvrđivanja kapitalnih zahteva, kontrolne mehanizme procesa interne procene, uključujući i prikaz nezavisnosti, odgovornosti i provere ovog procesa, vrste izloženosti na koje se taj proces primenjuje i faktori stresa koji se koriste za određivanje povećanja kreditnog kvaliteta, po vrsti izloženosti;

12) sledeće informacije, odnosno podatke za svaku vrstu izloženosti, prema tipovima izloženosti, posebno za knjigu trgovanja i bankarsku knjigu:

- ukupan iznos preostalih sekjuritizovanih izloženosti banke, posebno za tradicionalne i sintetičke sekjuritizacije i sekjuritizacije u kojima banka ima samo ulogu sponzora,

- ukupan iznos imovine koje će biti predmet sekjuritizacije,

- za sekjuritizovane izloženosti koje sadrže odredbu o prevremenoj otplati, zbirni iznos povučenih izloženosti koje se pripisuju udelima inicijatora, odnosno investitora, zbirni kapitalni zahtevi koje banka ima po osnovu udela inicijatora i zbirni kapitalni zahtevi po osnovu udela investitora u povučenim iznosima i nepovučenim kreditnim linijama;

- iznos sekjuritizovanih pozicija koje su odbitne stavke od kapitala, odnosno na koje se primenjuje ponder kreditnog rizika od 1.250%;

- opis aktivnosti po osnovu sekjuritizacije u tekućem periodu, uključujući i iznos sekjuritizovanih izloženosti kao i iznose priznate dobiti ili gubitaka od prodaje.

13) sledeće informacije, odnosno podatke, posebno za knjigu trgovanja i bankarsku knjigu:

- ukupan iznos zadržanih ili kupljenih sekjuritizovanih pozicija i povezanih kapitalnih zahteva, razvrstan na sekjuritizovane pozicije i resekjuritizovane pozicije i dalje razvrstan u odgovarajući broj klasa prema ponderima rizika ili iznosu kapitalnih zahteva za sve pristupe koji se primenjuju na obračun kapitalnih zahteva,

- ukupan iznos zadržanih ili kupljenih resekjuritizovanih pozicija, razvrstan prema izloženosti pre i posle zaštite odnosno osiguranja i izloženosti prema davaocima garancija razvrstan po kategorijama kreditne sposobnosti davalaca garancije odnosno po imenu davalaca garancije;

14) za bankarsku knjigu a u vezi sa sekjuritizovanim izloženostima banke, iznos obezvređenih sekjuritizovanih izloženosti, sekjuritizovanih izloženosti koje su u docnji i iznos gubitaka koje je banka priznala u tekućem periodu, razvrstanih po vrstama izloženosti;

15) za knjigu trgovanja, ukupan iznos preostalih sekjuritizovanih izloženosti banke, koji su predmet obračuna kapitalnog zahteva za tržišni rizik, razvrstan na izloženosti po osnovu tradicionalne i sintetičke sekjuritizacije,

16) ako je primenljivo, da li banka pruža podršku sekjuritizaciji u smislu odluke kojom se uređuje adekvatnost kapitala banke i uticaj te podrške na kapital banke.

Ako je u odnosu na period na koji se odnosilo prethodno objavljivanje došlo do značajnih izmena iznosa iz stava 1. odredbe od 13) do 15) ove tačke, banka je dužna da objavi objašnjenje tih izmena.

Izloženosti po osnovu vlasničkih ulaganja u bankarskoj knjizi

18. Banka je dužna da objavljuje sledeće podatke, odnosno informacije koji se odnose na izloženosti po osnovu vlasničkih ulaganja u bankarskoj knjizi:

1)    podelu izloženosti prema nameri ulaganja, uključujući i nameru ostvarivanja kapitalne dobiti i strateške razloge;

2)    pregled korišćenih računovodstvenih politika i metoda vrednovanja, uključujući i osnovne pretpostavke i pristupe koji utiču na utvrđivanje vrednosti, kao i svaku njihovu značajnu promenu;

3)    knjigovodstvene vrednosti, fer vrednosti i, za vlasnička ulaganja kojima se trguje na berzi – poređenje s tržišnom cenom kad se ta cena znatno razlikuje u odnosu na fer vrednost;

4)    vrstu, prirodu i iznose izloženosti po osnovu vlasničkih ulaganja kojima se trguje na berzi, po osnovu vlasničkih ulaganja kojima se ne trguje na berzi a koja su u dovoljno diversifikovanim portfolijima, kao i po osnovu ostalih vlasničkih ulaganja;

5)    ukupan realizovani dobitak/gubitak za prethodni period koji proističe iz prodaje ili zatvaranja pozicija po osnovu vlasničkih ulaganja;

6)    ukupan nerealizovani dobitak/gubitak, ukupni latentni revalorizacioni dobitak/gubitak, kao i njihove iznose uključene u obračun osnovnog kapitala ili dopunskog kapitala.

Pokazatelj leveridža

19. Banka je dužna da objavljuje vrednost pokazatelja leveridža.

Podaci, odnosno informacije koji se odnose na bankarsku grupu i odnos između matičnog društva i podređenih društava

20. Banka je dužna da objavljuje sledeće podatke, odnosno informacije koji se odnose na bankarsku grupu i odnos između matičnog društva i podređenih društava:

1) prikaz razlika između izveštaja sačinjenih za potrebe kontrole bankarske grupe na konsolidovanoj osnovi i konsolidovanih finansijskih izveštaja sačinjenih u skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardima, odnosno Međunarodnim standardima finansijskog izveštavanja, osim razlika iz tačke 5. odredba pod 3) ove odluke, s kratkim opisom članova grupe:

– na koje je primenjen metod pune konsolidacije,

– na koje je primenjen metod proporcionalne konsolidacije,

– koji su isključeni iz konsolidacije jer učešće banke u kapitalu tih pravnih lica predstavlja odbitnu stavku od kapitala bankarske grupe,

– koji su isključeni iz konsolidacije i ne predstavljaju odbitne stavke od kapitala bankarske grupe;

2) svaku postojeću ili moguću značajnu pravnu ili drugu smetnju za blagovremeni prenos kapitala ili izmirenje obaveza između matičnog i podređenog društva.

Izuzetak od obaveze objavljivanja

21. Izuzetno, ako pojedini podaci, odnosno informacije iz tačke 3. stav 2, tačke 4. i tač. od 7. do 20. ove odluke nisu materijalno značajni ili predstavljaju bankarsku tajnu, odnosno ako bi njihovo objavljivanje moglo negativno da utiče na konkurentski položaj banke na tržištu – banka nije dužna da ih objavi.

Podacima i informacijama koji nisu materijalno značajni smatraju se podaci i informacije čije objavljivanje ili prikazivanje ne bi moglo da utiče na procenu ili odlučivanje lica koje je u poslovnom odnosu s bankom.

Banka koja ne objavi podatke, odnosno informacije iz stava 1. ove tačke − dužna je da objavi činjenicu da ovi podaci, odnosno informacije nisu objavljeni, kao i opšte informacije i razloge zbog kojih je ocenila da ti podaci, odnosno informacije nisu materijalno značajni, da predstavljaju bankarsku tajnu, odnosno da mogu negativno da utiču na konkurentski položaj banke na tržištu.

Uslovi, način i rokovi objavljivanja podataka, odnosno informacija banke

22. Banka je dužna da podatke, odnosno informacije propisane ovom odlukom objavljuje na svojoj internet prezentaciji, i to na naslovnoj stranici ili na delu te prezentacije koji je namenjen objavljivanju finansijskih izveštaja banke.

Banka je dužna da objavljuje podatke i informacije iz:

1)    tačke 5. odredba pod 1) ove odluke – na obrascu PI–KAP (Prilog 1);

2)    tačke 5. odredba pod 2) ove odluke koji se odnose na finansijske instrumente koji se uključuju u obračun kapitala banke – na obrascu PI–FIKAP (Prilog 2);

3)    tačke 5. odredba pod 3) ove odluke – u skladu sa uputstvom o povezivanju pozicija kapitala iz bilansa stanja s pozicijama iz izveštaja o kapitalu sačinjenog u skladu sa odlukom kojom se uređuje izveštavanje o adekvatnosti kapitala banke (Prilog 3);

4)    tačke 6. ove odluke – na obrascu PI–AKB (Prilog 4)

5)    tačke 8. odredba pod 1) ove odluke - na obrascu PI–GR (Prilog 5);

6)    tačke 8. odredba pod 2) ove odluke - na obrascu PI–KZS (Prilog 6);

Sadržina obrazaca iz stava 2. ove tačke utvrđena je u prilozima od 1 do 6. ove odluke, koji su odštampani uz ovu odluku i njen su sastavni deo.

Banka je dužna da podatke i informacije iz tač. 5, 6, 8. i 19. ove odluke objavljuje na pojedinačnoj i na konsolidovanoj osnovi.

23. Ako banka pojedine podatke, odnosno informacije propisane ovom odlukom objavljuje na drugačiji način, u skladu s drugim propisima, smatra se da je ispunila obavezu njihovog objavljivanja u skladu sa ovom odlukom pod uslovom da na svojoj internet prezentaciji navede gde su ti podaci objavljeni.

Stav 1. ove tačke ne primenjuje se na objavljivanje podataka i informacija iz tač. 5, 6, 8. i 19. ove odluke.

24. Banka je dužna da podatke, odnosno informacije propisane ovom odlukom objavljuje najmanje jednom godišnje – sa stanjem na dan 31. decembra, i to najkasnije 31. maja naredne godine.

Pored objavljivanja iz stava 1. ove tačke, banka je dužna da podatke i informacije iz tač. 5, 6. i 19. ove odluke, kao i kvantitativne podatke, odnosno informacije koji se odnose na IRB pristup (ako ga banka primenjuje) i tehnike za ublažavanje kreditnog rizika objavljuje i sa stanjem na dan 30. juna tekuće godine, i to najkasnije 30. septembra tekuće godine.

Banka je dužna da najmanje jednom godišnje procenjuje da li je podatke, odnosno informacije iz stava 1. ove tačke potrebno objavljivati češće nego što je propisano u tom stavu, odnosno da najmanje jednom u šest meseci procenjuje da li je podatke, odnosno informacije iz stava 2. te tačke potrebno objavljivati češće nego što je propisano u tom stavu – uzimajući u obzir sledeće podatke, odnosno informacije:

1)    obim poslovnih operacija;

2)    bankarske proizvode koje nudi klijentima;

3)    prisutnost u različitim državama;

4)    učešće u bankarskom sektoru;

5)    učešće na međunarodnim finansijskim tržištima;

6)    učešće u međunarodnom platnom, obračunskom i kliring sistemu.

25. Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o objavljivanju podataka i informacija banke ("Službeni glasnik RS", br. 125/2014 i 4/2015).

26. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku RS".

Izvor: Vebsajt Narodne banke Srbije, 31.08.2016.