Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O ZAŠTITI PODATAKA O LIČNOSTI: Poverenik predlaže odlaganje primene ili izmenu Zakona


Zakon o zaštiti podataka o ličnosti ("Sl. glasnik RS", br. 87/2018 - dalje: Zakon) koji stupa na snagu 21. avgusta 2019. godine, neophodno je izmeniti, navodi Milan Marinovića, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti.

- U nekim svojim odredbama on sada neće ni biti primenljiv. Novim Zakonom predviđeno je da Poverenik propisuje kriterijume za akreditacije i sertifikacije. Istovremeno da je ovlašćen i da daje sertifikacije i akreditacije. Nije logično da jedan organ propisuje kriterijume po kojima će da postupa, a pritom neće samo Poverenik biti za to nadležan. Već imamo biro za akreditacije čija je to nadležnost. U fazi ostvarivanja prava zaštite podataka puno toga nije rešeno. Služba Poverenika mora kadrovski da bude ojačana, ona trenutno u ovom momentu nema kapacitete da sve nove nadležnosti koje je dobila pokrije. Narodna skupština je zadužena za izmene Zakona i za odlaganje njegove primene, a to su ta dva rešenja koja bi bila dobra. Ili da se odloži primena ili da se pristupi izmenama Zakona. Nažalost kada je rađen Nacrt zakona, službu Poverenika nisu previše konsultovani o tome. Ako zakon startuje 21. avgusta ja sam ubeđen da će se vrlo brzo pokazati neke manjkavosti u nekim segmentima Zakona koji će ukazati na to da on treba da se prilagođava - navodi Poverenik.

Na temu zaštite podataka o ličnosti i koji su to podaci na koje pojedinac ima pravo da se zaštiti, Milan Marinović kaže: - One osnovne podatke koji praktično otkrivaju vaš identitet. Svi podaci koji se odnose na vašu ličnost nisu jednaki. Vaš matični broj i vaša adresa stana nije isto sa tim koliko zarađujete. -

Na temu zaštite građana na društvenim mrežama Milan Marinović kaže: - Novi Zakon reguliše tu oblast, i na neki način zabranjuje upotrebu takvih podataka. Nisu ljudi neprijatelji sami sebi, ali na kraju krajeva može tako da se tumači. Može se reći da su neoprezni, da olako daju svoje podatke zarad nekog cilja koji mu je tu pred očima, ne razmišljajući o tome da li te podatke neko može da zloupotrebi. Čak i da ne razmišljamo o zloupotrebi u smislu nekog krivičnog dela, samo to uznemiravanje je po sebi na neki način štetno po onoga koji je ostavio podatke i koji bi svakako to hteo da izbegne ali o tome nije razmišljao kada ih je davao. -

Prilikom namere da se zaštite podaci o ličnom dohotku, a ti podaci se nalaze u kreditnom birou ili u poreskoj službi, u privatnoj agenciji za naplatu dugova, da li može Poverenik za informacije od javnog značaja da da odgovor odakle njima informacija i da li tu postoji bilo kakav javni značaj da oni građanima vode računa o prilivima, imaju uvid u dugovanja?

- Svaki građanin može da se obrati Povereniku, ali pitanje je sledeći korak Poverenika. Privatne agencije ne bi smele da dođu u posed vaših privatnih podataka bez vašeg znanja. Kreditni biro mora vas da upozna, koje vaše podatke obrađuje, ko rukuje tim podacima i kome oni mogu biti dostupni. Ni novi Zakon ne olakšava pristup privatnim podacima fizičkih lica. Naprotiv, on na jedan oštriji način reguliše zaštitu zbog toga što na kraju krajeva to je bila ideja cele te evropske uredbe, ali i zakona koji je u potpunosti usaglašen sa njom. Podaci o ličnosti moraju biti više zaštićeni i više se na njih obrati pažnja, jer se mnogo lakše krši. -

Izvor: Vebsajt Happytv, 30.07.2019.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija