Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

UREDBA O BLIŽIM USLOVIMA I NAČINU DODELE PRIZNANJA ZA VRHUNSKI DOPRINOS NACIONALNOJ KULTURI, ODNOSNO KULTURI NACIONALNIH MANJINA: Do oktobra 2018. godine biće doneta nova Uredba


Uredba koja precizira uslove i način dodele priznanja umetnicima za vrhunski doprinos našoj kulturi biće doneta u oktobru ove godine, a novi konkurs za dodelu priznanja najverovatnije će biti raspisan sledeće godine, izjavio je Vladimir Nedeljković, savetnik u Ministarstvu kulture, na okruglom stolu u Zavodu za proučavanje kulturnog razvitka. U ovoj ustanovi su stručnjaci iz raznih oblasti kulture razgovarali o kriterijumima dodele nacionalnih priznanja. 

Prva Uredba o dodeli nacionalnih penzija istaknutim umetnicima ("Sl. glasnik RS", br. 79/2006), podsetimo, doneta je 2006. godine. Početna ideja bila je da se novčani iznosi dodeljuju samostalnim umetnicima kojima država uplaćuje doprinose na najnižu osnovicu, da bi kasnije naziv bio promenjen u Uredbu o dodeli posebnih priznanja umetnicima za vrhunski doprinos nacionalnoj kulturi u Republici Srbiji ("Sl. glasnik RS", br. 95/2007). Do sada je ovo priznanje dobilo 503 umetnika. Trenutno ga prima 322 umetnika, budući da je jedan broj dobitnika u međuvremenu preminuo. Godine 2010. u Uredbu o bližim uslovima i načinu dodele priznanja za vrhunski doprinos nacionalnoj kulturi, odnosno kulturi nacionalnih manjina ("Sl. glasnik RS", br. 36/2010 i 146/2014) je uneta novina da za priznanja mogu da konkurišu i stručnjaci u kulturi, a veća podrška data je i nacionalnim manjinama. Dodela priznanja obustavljena je 2013. godine po odluci ministra Ivana Tasovca. 

Na skupu je zaključeno da su priznanja potrebna, a predloženo je da ih ne treba vezivati za odlazak umetnika u penziju. Filip Bojić, asistent na Pravnom fakultetu u Beogradu, podsetio je da se u Rusiji priznanja ne dodeljuju samo umetnicima u penziji, već i onim mlađima kao podsticaj za dalji rad. Naglasio je i da je u Crnoj Gori priznanje posthumno dodeljeno porodici preminulog slikara Dade Đurića.

Kod nas to nije slučaj jer iznos priznanja ne može da se nasledi. Kada je preminuo pesnik Slobodan Pavićević, koji se našao na spisku dobitnika ovog priznanja, na njegovo mesto je izabran drugi pesnik. Naveden je i primer Šabana Bajramovića (1936–2008), kojeg je magazin Tajm izabrao za jednog od deset najvećih bluz pevača na svetu, a koji nije mogao da konkuriše za ovo priznanje, jer nije ostvario pravo na starosnu penziju, što je jedan od uslova konkursa.

Adam Crnobrnja iz Srpskog arheološkog društva govorio je o promociji ovih priznanja.

Kada sportisti dobiju nacionalna priznanja to saznamo iz dnevnika, a kada dobiju umetnici, ne čujemo imena svih dobitnika. Priznanja se dodeljuju i stručnjacima u kulturi, ali treba precizirati da li je reč o njihovom naučnom ili istraživačkom radu. Naučnoistraživački rad potpada pod Ministarstvo prosvete. Kriterijumi za umetnike i za stručnjake u kulturi zato ne mogu da budu isti. Takođe, samostalnim umetnicima država uplaćuje doprinose, a za stručnjake u kulturi ne uplaćuje. Može li to da se promeni? Nemaju svi stručnjaci u kulturi sreću da budu zaposleni u institucijama – rekao je Crnobrnja. 

U sadašnjoj uredbi stoji da dobitnik, između ostalog, treba da bude nosilac "republičke nagrade za poseban doprinos razvoju kulture", pa je Tamara Ognjević iz Nacionalnog komiteta Međunarodnog saveta muzeja (IKOM) Srbija pitala koje je to najveće državno priznanje. Ona je predložila mogućnost da umetnici ili stručnjaci u kulturi mogu sami da konkurišu za priznanje, zato što nisu svi članovi udruženja, a zna se da su udruženja do sada predlagala kandidate. Ukazala je i na to da ne postoje nagrade za životno delo u pojedinim oblastima iz koje dolaze stručnjaci u kulturi. U tom smislu je i Jelena Marković iz Narodne biblioteke pitala šta bi bio vrhunski doprinos kulturi iz oblasti bibliotekarstva, rekavši doduše da u toj oblasti postoje određene nagrade...

Lidija Ham iz Narodnog muzeja predložila je da se godišnje ograniči broj dobitnika, čime se čuva dignitet priznanja, a Vladimir Nedeljković iz Ministarstva kulture je istakao da se broj umetnika određuje prema sredstvima koja se te godine odobre iz budžeta RS. 

S obzirom da nije reč o penziji, javnosti je nejasno zašto su ova priznanja podlegla smanjenju od 10 odsto, u skladu sa politikom štednje koju sprovodi Vlada Srbije, kao u slučaju starosnih penzija; dok sportska "nacionalna penzija", kako je rečeno, nije podlegla tom smanjenju. Jedno od pitanja odnosilo se i na to da li akademici, koji primaju mesečnu apanažu, treba da primaju i nacionalnu penziju. Trenutno umetnici koji su dobili ovo priznanje primaju mesečni neto iznos od 45.000 dinara.

Izvor: Vebsajt Politika, Mirjana Sretenović, 29.01.2018.
Naslov: Redakcija