Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O RADU: Zakonom je propisana mogućnost rada od kuće


Sve više zaposlenih usled pandemije koronavirusa prelazi na rad od kuće. Olga Vučković Kićanović, ekspert za radno pravo, naglašava da bi trebalo u potpunosti poštovati Zakon o radu ("Sl. glasnik RS", br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 - odluka US, 113/2017 i 95/2018 - autentično tumačenje), ali ga i prilagoditi trenutnoj situaciji. Ona kaže da je strah velika nepoznanica i da joj se za savet javljaju i poslodavci i zaposleni. Ističe da je veoma teško napraviti balans između profitabilnosti i održivosti posla u ovoj situaciji s jedne i s druge strane prava zaposlenih.

Objasnila je da Zakon o radu u članu 42. propisuje rad od kuće, ali da je on u potpuno drugom smislu koncipiran zato što je bio predviđen kao jedan konsenzus, kao dogovor poslodavca i zaposlenog.

"Ovo je pod prinudnom normom, bez obzira šta kaže poslodavac ili državni organ, parametri su potpuno drugačiji. To je ugovorni odnos, kako se dogovore, tako i funkcioniše. Međutim, pošto ovde poslodavac ima jednu imperativnu odredbu, jedno rešenje kojim šalje zaposlenog na posao, vrlo je dobro da napiše modele kako treba raditi, koliko traje radno vreme, koji je period dostupnosti, šta sa sredstvima....", ukazala je Vučković Kićanovićeva.

Naglašava da bi trebalo u potpunosti poštovati Zakon o radu, ali i prilagoditi ga trenutnoj situaciji. Navodi da poslodavac može da donese rešenje u kojem bi trebalo da odredi period u kojem zaposleni radi od kuće, kada mora da bude dostupan, kao i da naznači da će koristiti sopstvena sredstva i na koji način će mu ih nadoknaditi ili da će radniku servisirati sredstva.

Dodaje da nema mnogo zamerki ni zaposlenih ni poslodavaca, kao i da je sve stvar organizacije i da je vrlo bitno da poslodavac precizira prava i obaveze zaposlenog dok radi od kuće.

"Poslodavac nema pravo da zove zaposlenog van radnog vremena, isto kao što nema ni u normalnim okolnostima, znači prava su ista. Ali isto može da se dogovori da mu bude dostupan u dužem periodu jer je sve fleksibilnije", objašnjava Vučković Kićanovićeva.

Postavlja se pitanje šta radi zaposleni u situaciji kada je bio u kontaktu sa zaraženim, nema simptome i radi bilo od kuće ili van nje? Vučković Kićanovićeva smatra da je najlogičnije da ukoliko radnik ima obolelog u domaćinstvu, uzme doznaku svog člana i da je dostavi svom poslodavcu, da bi ga na osnovu toga oslobodio od posla.

"E sada je problem kako to platiti, jer to nije bolovanje ali s druge strane zaposleni je odsutan. Po meni je to najnormalnije da je to prinudni odmor koji se plaća 60 odsto od zarade. E sad i tu imamo jednu koliziju, Zakon o radu predviđa 60 posto a Zakon o zdravstvenom osiguranju 65 posto. Možete da zamislite ako jednom poslodavcu ode deset zaposlenih, velika mu je razlika da li je 60 ili 65 posto. Po meni je krovni Zakon o radu i treba da ide 60 posto", smatra Vučković Kićanovićeva.

Navodi da je, ukoliko je radnik bolestan i ostaje kod kuće, plata 65 posto od zarade, s tim što poslodavac može dati i veću zaradu, koja ide čak i do 100 posto. Na primer, kako je rekla, javna preduzeća su kolektivnim ugovorom odredila 100 posto.

Misli da je situacija teška, ali da su onda s druge strane diskriminisani ljudi bolesni od raka, leukemije i od drugih teških neizlečivih bolesti koji, kako je istakla, ipak rade, tako da ne zna koliko je ekonomski opravdano da se dobije 100 posto zarada.

Dodaje i da dosta zaposlenih u javnom sektoru koji su bolesni od kovida dobije 100 posto platu, dok su ljudi u privatnom sektoru potpuno diskriminisani.

"Jako je teško jednom poslodavcu - preporuka vlade daj 65 posto. Odlično, ja ću dati koliko me obavezuje zakon a vi mi dotirajte još koliko treba, jer sindikati žele da se dobije 100 posto", kaže Vučković Kićanovićeva.

U normalnim okolnostima raditi tuđi posao jeste mobing, međutim, Vučković Kićanovićeva smatra da je u ovakvim specifičnim uslovima kada je poslodavac poslao iz ekonomskih razloga na plaćeno odsustvo na primer jednu trećinu zaposlenih, to jedna lojalnost obaviti poslodavcu sve što treba.

Savetuje da bi trebalo da se uredi situacija što je više moguće, jer kako je rekla, najviše nas plaši neizvesnost.

"Sam poslodavac bi trebalo da u rešenju, kada šalje zaposlenog kući, uredi kako će izgledati posao. Što se sistem bolje uredi, to ćemo imati manji strah", zaključila je Olga Vučković Kićanović.

Izvor: Vebsajt B92, 26.11.2020.
Naslov: Redakcija