Prednacrt zakona o zaštiti podataka o ličnosti, oko kog se već razvila burna polemika iako još nije predstavljen javnosti, otišao je na Vladu i čeka se da i formalno bude otvorena javna rasprava, potvrđeno je u Ministarstvu pravde. Prednacrt će biti poslat na izjašnjavanje i Povereniku za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Rodoljubu Šabiću, i ministarstvima.
Kako je rekao prof. Saša Gajin, član Radne grupe za izradu ovog propisa i profesor Pravnog fakulteta Univerziteta "Union", očekuje se da zakon stupi na snagu na proleće, kada na snagu stupa nova revolucionarna evropska uredba koja reguliše ovu oblast. U Evropi će kazne za kršenje prava na privatnost ići do čak 20 miliona evra, a u Srbiji će biti vezane za propisani minimum i maksimum u Zakonu o prekršajima ("Sl. glasnik RS", br. 65/2013, 13/2016 i 98/2016 - odluka US), koji se kreće od 5.000 do dva miliona dinara. I Poverenik će moći da izriče mandatne kazne do 5.000 dinara.
- Dijapazon prava i mehanizama zaštite građana biće znatno prošireni - kaže Gajin. - Jedno od novih prava je "pravo na zaborav", koje štiti npr. pravo kupaca da njihovi lični podaci budu nedostupni drugim kompanijama, ili građana da njihove fotografije i podaci budu nedostupne javnosti.
Gajin preporučuje privrednicima da pažljivo pročitaju odredbe novog zakona, posebno ako su u sastavu "multinacionalki" ili sarađuju sa evropskim firmama. Naime, preduzeća će biti obavezna da štite lične podatke svojih radnika apsolutno isto kao i u Evropi.
Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti do sada je sačinio dva modela zakona, od kojih je jedan, kako kaže, podržalo 17 NVO, ali ga je "neko u međuvremenu izgubio". On još nije dobio na uvid novi prednacrt, o kom će imati prilike da se izjasni. Gajin, pak, tvrdi da su konsultovani svi članovi poverenikovog modela koji su imali uporište u evropskim propisima i dodaje da je sukob mišljenja dragocen jer dovodi do boljih propisa.
Po novom zakonu, novčano će biti kažnjeni svi rukovaoci ličnim podacima (preduzeća, državne institucije, banke, bolnice, MUP, Fond PIO, škole) ukoliko nečiji matični broj, adresu, broj telefona ili zdravstveni karton, bez osnova predaju trećem licu, ako ne spreče njihovu krađu, ako ne postupe po zahtevu da se izbrišu podaci ili ih ne učine dostupnim licu na koje se odnose. Ako neko uđe u bazu podataka političke stranke, kaznu će platiti stranka.
Izvor: Vebsajt Novosti, V. Crnjanski Spasojević, 29.11.2017.