Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA: Nacrt zakona nudi nova rešenja u vezi s postupcima prinudne likvidacije firmi, prinudnog otkupa akcija, smanjenja osnovnog kapitala društava sa ograničenom odgovornošću i zaštite prava manjinskih akcionara. Odredbe zakona koje se odnose na osnivanje evropskog akcionarskog društva, pripajanje i spajanje društava kapitala sa društvima kapitala iz EU i na Evropsku ekonomsku interesnu grupaciju primenjivaće se tek kada Srbija postane član EU


U naredne dve-tri godine preduzeća u Srbiji bi mogla potpuno elektronski da se registruju. Jedna od izmena koje predviđa Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o privrednim društvima je prihvatanje kvalifikovanog elektronskog potpisa umesto overenog na papiru. Da bi se iz kuće "klikom" registrovala firma, promenilo sedište ili zamenio direktor, kao i drugi podaci koji se registruju u registru privrednih subjekata, neophodno je da zažive i novi softveri koji će to omogućiti.

Nacrt zakona, koji bi do kraja godine trebalo da se nađe pred poslanicima u Narodnoj skupštini, nudi nova rešenja u vezi s postupcima prinudne likvidacije firmi, prinudnog otkupa akcija, smanjenja osnovnog kapitala društava sa ograničenom odgovornošću i zaštite prava manjinskih akcionara. Odredbe zakona koje se odnose na osnivanje evropskog akcionarskog društva, pripajanje i spajanje društava kapitala sa društvima kapitala iz EU i na Evropsku ekonomsku interesnu grupaciju primenjivaće se tek kada Srbija postane član Evropske unije.

- Elektronska registracija pojeftinjuje poslovanje privrede. Naše procene su da će elektronska prijava registracije osnivanja biti jeftinija 20-30 odsto u odnosu na "papirnu" prijavu - objašnjava Dušan Vučković, v. d. pomoćnika ministra privrede.

Većinski akcionar, kada stupi na snagu novi zakon, steći će pravo na prinudni otkup onog trenutka kada stekne 95 odsto akcija. Dosad je prag bio postavljen na 90 odsto. Isti limit - 95 odsto, važi i za obavezu kontrolnog akcionara da otkupi preostale akcije na zahtev akcionara.

- Konkretnije smo uredili period trgovanja akcijama - objašnjava Vučković.

- Nekada je bilo moguće da se tržišna cena utvrdi ako se samo nekoliko dana u okviru tri meseca trguje. Sada će u ta tri meseca morati da se trguje više od trećine trgovačkih dana na mesečnom nivou. Znači, u okviru svakog meseca. Dozvolili smo i prinudni otkup akcija koje su date u zalog ili su pod nekim opterećenjem. Sada se postupak prinudnog otkupa obustavlja zbog sudskog spora, kada manjinski akcionari nisu zadovoljni cenom. Sada se neće obustavljati otkup, jer je većinski akcionar svakako dužan da isplati svim deoničarima razliku ukoliko sud tako odluči. Ubrzali smo tako promet akcija.

U slučaju prinudne likvidacije postojao je niz problema u praksi. Predloženim izmenama se ti problemi otklanjaju, a preduzećima se daje pravo žalbe na akt o brisanju društva iz registra.

- Agencija za privredne registre moraće da istakne obaveštenje na sajtu o privrednim društvima kod kojih su se stekli razlozi za prinudnu likvidaciju, sa pozivom da se u roku od 30 dana otklone oni koji to mogu - ističe Vučković.

Jedan od najčešćih razloga za prinudnu likvidaciju je nepostojanje registrovanog zakonskog zastupnika društva, te je u tom smislu ovo razlog koji je moguće otkloniti u naknadnom roku.

U Nacrtu zakona je i dalje ostao razlog za brisanje preduzetnika iz registra u slučaju kada im je račun u blokadi duže od dve godine.

- Preduzetnicima je omogućeno da početak obavljanja delatnosti registruju i naknadno, nakon registracije osnivanja. Takođe, izdvojeno mesto poslovanja može biti registrovano i u samom sedištu. To znači da u jednom delu objekta može da ima auto-perionicu, u drugom vulkanizersku radnju, a u trećem delu popravku motora - kaže Dušan Vučković.

Jedan od načina bolje zaštite manjinskih akcionara koje predviđa Nacrt novog zakona jeste situacija kada menadžment društva, kontrolni akcionari ili akcionari sa znatnim učešćem u kapitalu sklapaju pravne poslove s povezanim licima. Ubuduće će, ako vrednost tog posla prelazi deset odsto knjigovodstvene vrednosti imovine društva, morati da angažuju ovlašćenog procenitelja da izvrši procenu tržišne vrednosti predmeta pravnog posla.

Izvor: Vebsajt Novosti, S. Bulatović, 30.10.2017.
Naslov. Redakcija