Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PRAVILNIK O VISINI TAKSE ZA PRUŽANJE USLUGA REPUBLIČKOG GEODETSKOG ZAVODA: Republički geodetski zavod stimulativnim merama podstiče rodnu ravnopravnost. Za upis prava zajedničke svojine i susvojine bračnih drugova i vanbračnih partnera treba izdvojiti 300 dinara


Tek svaka treća žena u Srbiji je vlasnica stana, kuće ili poslovnog prostora. Sva ostala imovina upisana je na muškarce. Čak i ovaj procenat od 34 odsto žena vlasnika deluje previsoko kada se statistika raščlani. Taj prosek u suštini vade visoki procenti na severu zemlje, jer je u vojvođanskim gradovima, poput Subotice, u 58 odsto slučajeva uz nepokretnosti upisano žensko ime. Potpuno drugačija situacija je, na primer, u Tutinu, gde lepšem polu pripada svega 13 odsto nekretnina, a u Sjenici ili Prijepolju lepšem polu pripada svega 19 odsto nepokretnosti.

U Republičkom geodetskom zavodu su zbog toga odlučili da posreduju kako bi oba pola imala jednaku šansu za upis prava svojine. Od januara su uveli meru stimulativnog karaktera koja je propisana Pravilnikom o visini takse za pružanje usluga Republičkog geodetskog zavoda ("Sl. glasnik RS", br. 116/2013, 5/2014 - ispr., 8/2014, 120/2014, 29/2015, 35/2016, 110/2016, 48/2017 i 73/2017).

- U pitanju je simbolična taksa u iznosu od 300 dinara za upis zajedničke svojine i susvojine bračnih drugova i vanbračnih partnera - objašnjava Vasilija Živanović, pravnica u RGZ. - Podjednako su se raspitivali pripadnici oba pola i to bi se moglo tretirati kao buđenje svesti. Nismo podsticali samo dame, već i muškarce, jer je u nekim opštinama i njima potrebna "pomoć". Gledali smo na ovu meru kao na podsticaj za rodnu ravnopravnost. U Vojvodini je visok procenat žena vlasnica nepokretnosti, a to se može protumačiti i time što je bilo više projekata za koje su mogle dobiti sredstva ukoliko imaju poljoprivredno gazdinstvo na svoje ime. Zato država treba da podstiče takve programe.

Živanovićeva kaže da se žene najčešće odriču svojih naslednih prava u korist muških srodnika, a ta pojava je naročito izražena u seoskim sredinama.

- Svedoci smo da bez obzira na to što živimo u savremenom društvu, običajno pravo kod nas igra veliku ulogu - priča Živanovićeva. - Žene se retko prihvataju nasledstva i treba menjati tu svest. Ne treba tako lako da se odriču svog prava, kao ni mogućnosti da budu kupci.

Veća dostupnost kredita, jači glas u kućnom odlučivanju i smanjenje nasilja u porodici su neke od ključnih stvari koje RGZ nastoji da postigne u okviru svoje nadležnosti.

Da pitanje vlasništva nije tako bezazleno, svedoče i primeri iz prakse. Ukoliko je samo jedan supružnik upisan kao vlasnik, on može, bez saglasnosti i znanja drugog, da proda stan. To se neretko dešava u situacijama kada partneri nisu u dobrim odnosima ili su pred razvodom.

- Ima dosta zloupotreba na tom polju. Praksa je pokazala da žene koje imaju jaka imovinska prava imaju tri i po puta veće prihode i osam puta manju šansu da budu žrtve nasilja - objašnjava Živanovićeva.

Izvor: Vebsajt Novosti, Z. R., 30.10.2017.
Naslov: Redakcija