Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PORESKI TRETMAN DONACIJA: Slanje SMS-a na humanitarne brojeve za pomoć bolesnima i ugroženima oslobođeno poreza. Na računima mobilnih operatera na cenu ovakvih poruka ne zaračunava se PDV od 20 odsto. Isto važi i kada se novac donira nekoj humanitarnoj organizaciji koja nije obveznik PDV-a. Međutim, kada ta organizacija prikupljenim novcem kupuje konkretnu robu kao pomoć - hranu, odeću, građevinski materijal..., nju plaća po maloprodajnoj ceni, koja uključuje PDV. Isto važi i kada neka firma donira robu - na nju mora da obračuna i plati PDV, kao da ju je prodala


Građani u Srbiji su sve veći dobrotvori. Najosetljiviji su na teške, bezizlazne zdravstvene probleme svojih komšija, sugrađana i dece. Prošle godine su po velikodušnosti premašili firme. Ostaje pitanje da li bi ovi iznosi bili još veći kada bi država na dobročinstvo uzvraćala oslobađanjem od poreza.

Kompanije i građani u Srbiji su u 2018. godini donirali 27,3 miliona evra. To je malo viši iznos u odnosu na 2017, kada je, prema podacima organizacije Catalyst Balkans, donirano ukupno 27,1 milion evra.

- U 2018. godini, prema našim zabeleženim podacima, građani su prvi put otkako sprovodimo istraživanje donirali više nego poslovni sektor - ističu u ovoj organizaciji. - Dakle, od 27,3 miliona evra, građani su donirali 43 odsto, kompanije 39 odsto, a ostatak čine istaknuti pojedinci, privatne fondacije i drugi darodavci.

Do sada su uvek kompanije bile te koje su najviše donirale.

- Ova promena u 2018. godini ne znači da su donacije kompanija opale - one su ostale na istom nivou, ali su građani bili mnogo solidarniji - ocenjuju u Catalyst Balkans-u. - Od početka istraživanja do danas postoje četiri oblasti za koje se najviše donira: zdravstvo, podrška marginalizovanim grupama, obrazovanje i smanjenje siromaštva. Jedna trećina svih donacija odlazi na lečenje naših sugrađana i nabavku opreme za bolnice, a jedna četvrtina na podršku marginalizovanim grupama.

Srbija je krajem prošle godine dobila i Savet za filantropiju, formiran s ciljem stvaranja podsticajnog okruženja za dobročinstvo u našoj zemlji. Članovi ovog saveta su, između ostalih, i ministri finansija, zdravlja, rada, prosvete..., direktor Poreske uprave, gradonačelnik Beograda, ali i neprofitne organizacije. Upravo je Savet za filantropiju, u martu ove godine, doneo odluku o obrazovanju Radnog tela za definisanje kriterijuma za oslobađanje pojedinačnih donacija od PDV-a.

- Zadatak Radnog tela je da definiše kriterijume i načine za oslobađanje pojedinačnih donacija od PDV-a koji će stvoriti podsticajno okruženje za doniranje, uzimajući u obzir pozitivne primere iz zemalja članica Evropske unije - rečeno je u Ministarstvu finansija. - S tim u vezi, Radno telo razmatra moguća rešenja, posebno uzimajući u obzir da način ostvarivanja oslobođenja ne treba da bude komplikovan za privredne subjekte - donatore, ali da treba da bude dovoljno siguran u smislu sprečavanja eventualnih zloupotreba, a sve u cilju očuvanja budžetskih prihoda Republike Srbije.

U Ministarstvu finansija podsećaju da donacije u novcu nisu predmet oporezivanja PDV-a.

Tako je, na primer, slanje SMS-a na humanitarne brojeve za pomoć bolesnima i ugroženima oslobođeno poreza. Na računima mobilnih operatera na cenu ovakvih poruka ne zaračunava se PDV od 20 odsto. Isto važi kada se novac donira i nekoj humanitarnoj organizaciji koja nije obveznik PDV-a. Međutim, kada ta organizacija prikupljenim novcem kupuje konkretnu robu kao pomoć - hranu, odeću, građevinski materijal..., nju plaća po maloprodajnoj ceni, koja uključuje PDV. Isto važi i kada neka firma donira robu - na nju mora da obračuna i plati PDV, kao da ju je prodala.

- Polemike o potrebi oslobađanja humanitarnih donacija od obaveze plaćanja PDV-a traju od uvođenja PDV-a u naš poreski sistem - kaže Aleksandar Vasić, član Upravnog odbora Udruženja poreskih savetnika Srbije. - Za neke donacije, kao na primer one koje se primaju po međunarodnim ugovorima o donacijama, već je propisano poresko oslobađanje pri uvozu ukoliko je tim međunarodnim ugovorima predviđeno da se iz tih sredstava neće plaćati porez.

Vasić ističe da takođe treba imati u vidu i činjenicu da ukoliko se donacije izvrše humanitarnoj organizaciji ili zdravstvenoj ustanovi u novcu, za taj novac se vrši nabavka dobara ili usluga, na koju je takođe obračunat i plaćen PDV, pa je sa tog aspekta jednak status doniranih sredstava, bez obzira na to da li se ona vrše u novcu ili dobrima.

- Eventualno poresko oslobađanje od obaveze plaćanja PDV-a na donirana dobra moglo bi dati pozitivne efekte na povećanje obima donacija, mada i plaćen PDV čak i na donirana dobra jeste javni prihod kojim se, između ostalog, finansiraju i potrebe zdravstva i obrazovanja, saniranje posledica elementarnih nepogoda i slično - ukazuje Aleksandar Vasić. - Eventualno oslobađanje humanitarnih donacija od obaveze plaćanja PDV-a, uz poreske povlastice koje se propisuju Zakonom o porezu na dobit pravnih lica ("Sl. glasnik RS", br. 25/2001, 80/2002, 80/2002 - dr. zakon, 43/2003, 84/2004, 18/2010, 101/2011, 119/2012, 47/2013, 108/2013, 68/2014 - dr. zakon, 142/2014, 91/2015 - autentično tumačenje, 112/2015, 113/2017 i 95/2018), moraju obezbediti, sa jedne strane, pravednost u oporezivanju, ali i efikasan sistem kontrole korišćenja povlastica.

Od 2.773 zabeležene dobrotvorne akcije u prethodnoj godini, 90 odsto njih su bile donacije u novcu, 5,7 odsto u robi, 1,8 odsto u vidu profesionalnih usluga, a 1,7 odsto je bilo volontiranje. Ostatak su kombinovane donacije, pokazuju podaci Catalyst Balkans-a.

Većina donacija u Srbiji - 58 odsto, prema podacima Catalyst Balkans-a, iskorišćena je u humanitarne svrhe, kao vid jednokratne pomoći, sa kratkoročnim efektima. Ipak, jedna trećina svih donacija ima dugoročne, razvojne efekte.

- Ovaj odnos humanitarnih i razvojnih donacija najviše govori o stanju u državi, a ne o stanju dobročinstva - ističu u ovoj organizaciji. - Ali to je upravo argument koji treba da imamo u vidu kada govorimo o poreskoj politici. Mi kao društvo i kao država moramo da prepoznamo značaj dobročinstva, i zato željno iščekujemo prve rezultate rada Saveta za filantropiju: povećanje neoporezive osnovice za stipendije i osnivanje kompenzacionog fonda kojim će se refundirati PDV na doniranu hranu i robu.

Izvor: Vebsajt Novosti, Daniela Ilić Krasić, 28.07.2019.
Naslov: Redakcija