Zastava Bosne i Hercegovine

PRAVILNIK O DEKLARISANJU, OZNAČAVANJU I REKLAMIRANJU HRANE: Primena Pravilnika počinje 15. juna 2018. godine. Ustanovljena nova pravila kada je hrana ponuđena na prodaju on line, a uvedena je i obaveza navođenje zemlje porekla za meso, med, voće i povrće, jaja i proizvode od jaja, ribu i maslinovo ulje


Novi Pravilnik o deklarisanju, označavanju i reklamiranju hrane ("Sl. glasnik RS", br. 19/2017 i 16/2018 - dalje: Pravilnik) počeće da se primenjuje od 15. juna 2018. godine, a u poljoprivrednoj inspekciji kažu da je za sedam godina u 24.194 sprovedene kontrole hrane biljnog porekla najviše neusaglašenosti deklaracije i stvarnih sastojaka proizvoda utvrđeno u mlinsko-pekarskoj industriji.

Pravilnikom su ustanovljena nova pravila kada je hrana ponuđena na prodaju on line, a uvedena je i obaveza navođenje zemlje porekla za meso, med, voće i povrće, jaja i proizvode od jaja, ribu i maslinovo ulje.

Na proizvodu će obavezno morati da bude navedena nutritivna deklaracija uključujući energetsku vrednost, količinu masti, zasićenih masnih kiselina, ugljenih hidrata, šećera, proteina i soli.

Poljoprivredna inspekcija je, prema podacima o kontroli hrane biljnog porekla predstavljenim na trećoj međunarodnoj konferenciji o bezbednosti hrane i pića, od 2010. do 2016. donela 4.294 rešenja o otklanjanju neusaglašenosti sa deklaracijom, 835 rešenja o zabrani prometa i 311 rešenja o zabrani proizvodnje.

Pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Nenad Vujović kaže da je deklaracija na proizvodima biljnog porekla problem koji najčešće sreće inspekcija zbog neusaglašenosti onoga što je iskazano u sastavu, i onoga što se nalazi ili ne nalazi sadržano u određenoj količini u samom proizvodu.

Kako je naveo savetnik ministra poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Nenad Dolovac, od početka 2018. sprovodi se i monitoring mleka na uzorku od 11 mlekara i 147 odgajivača, a do kraja godine očekuje se i završetak postupka akreditacije nacionalne laboratorije za ispitivanje mleka.

Mleko se, kaže, uzrokuje sa malih poljoprivrednih gazdinstava, farmi muznih goveda manjeg kapaciteta i velikih farmi, veličina uzorka je proporcionalna broju goveda u Srbiji, a do sada dobijeni rezultati ukazali su na pozitivne trendove, ali i potrebu daljeg unapređenja higijenske ispravnosti i kvaliteta mleka.

Dolovac je rekao da je uspostavljanje nacionalne laboratorije za ispitivanje kvaliteta mleka važno zbog stalnog podizanja kvaliteta sirovog mleka na celoj teritoriji Srbije kroz razvoj konkurentnosti, ostvarivanja uslova za određivanje fer cene na tržištu i praćenja proizvodnih osobina mlečnih goveda i selekcije stoke.

I dok u Nacionalnoj organizaciji potrošača kažu da građani najviše sumnji imaju u kvalitet proizvoda životinjskog porekla i najavljuju skoro objavljivanje rezultata o mišljenju potrošača o kvalitetu hrane, veliki proizvođači navode da poštuju sve pravilnike prilikom proizvodnje delikates proizvoda i podržavaju veću kontrolu proizvoda nadležnih organa na tržištu.

Inače, oblast bezbednosti hrane i poljoprivrede obuhvata dve trećine svih propisa EU, a savetnik ministra poljoprivrede Nenad Dolovac kaže da u ispunjavanju zahteva EU u toj oblasti svi učesnici u lancu proizvodnje hrane dele srazmernu odgovornost, kako državni organi tako i industrija.

Dolovac je rekao da Srbija kao kandidat za članstvo u EU mora da prilagodi čitav sistem bezbednosti hrane evropskim standardima.

Naveo je da su osnovni ciljevi razvoja poljoprivrede u Srbiji zaštita zdravlja potrošača, sprečavanje bolesti koje se sa životinja mogu preneti na ljude, zaštita zdravlja i dobrobiti životinja, obezbeđivanje stanovništva kvalitetnom i zdravstveno ispravnom hranom i stvaranje ambijenta za profitabilnu proizvodnju za domaće i strano tržište.

"Osvajanje novih tržišta i otvaranje mogućnosti za izvoz hrane i poljoprivrednih proizvoda su jedno od osnovnih programskih opredeljenja Vlade Srbije", rekao je Dolovac na otvaranju međunarodne konferencije.

Navodi da Srbija ima prirodni potencijal za razvoj organske proizvodnje, te da je u 2011. ukupna površina pod organskom proizvodnjom bila 6.335 hektara, a u 2017. godini 15.150 hektara i povećana je gotovo 2 i po puta.

Izvor: Vebsajt RTV, 31.05.2018.
Naslov: Redakcija