Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KULTURI - Tekst propisa


Član 1.

U Zakonu o kulturi ("Službeni glasnik RS", br. 72/09, 13/16, 30/16 - ispravka) član 3. menja se i glasi:

"Republika Srbija stara se o ostvarivanju opšteg interesa u kulturi i o sprovođenju kulturne politike kao skupa ciljeva i mera podsticanja kulturnog razvoja koji se zasniva na sledećim načelima:

1) očuvanje kulturnog i istorijskog nasleđa;

2) sloboda izražavanja u kulturnom i umetničkom stvaralaštvu;

3) podsticanje kulturnog i umetničkog stvaralaštva;

4) otvorenost i dostupnost kulturnih sadržaja;

5) uvažavanje kulturnih i demokratskih vrednosti lokalne, nacionalne, regionalne, evropske i svetske tradicije;

6) zaštita i unapređenje kulturne raznolikosti i jačanje interkulturnog dijaloga;

7) jačanje kapaciteta kulture i njenih veza sa drugim oblastima (obrazovanje, nauka, turizam i dr.) i integrisanje kulturnog razvoja u socio-ekonomski i politički dugoročni razvoj demokratskog društva;

8) demokratičnost kulturne politike;

9) ravnopravnost subjekata u osnivanju ustanova i drugih pravnih lica u kulturi i ravnopravnost u radu svih ustanova i drugih subjekata u kulturi;

10) decentralizacija u odlučivanju, organizovanju i finansiranju kulturnih delatnosti u skladu sa kulturnom politikom;

11) autonomija subjekata u kulturi;

12) podsticanje održivog razvoja kulturne sredine kao integralnog dela životne sredine.

13) podsticanje razvoja međunarodne saradnje i razmene, mobilnosti umetnika i prihvatanja dobrih praksi, u cilju jačanja kreativnosti i inovativnosti aktera u kulturi;

14) upotreba informacione i komunikacione tehnologije i umrežavanje ustanova kulture i svih subjekata u kulturi."

Član 2.

            Član 6. menja se i glasi:

"Javni interes u kulturi obuhvata:

1)         stvaranje mogućnosti za intenzivan kontinuiran i usklađen kulturni razvoj;

2)         otkrivanje, stvaranje, proučavanje, očuvanje i predstavljanje srpske kulture i kulture nacionalnih manjina u Republici Srbiji;

3) stvaranje uslova za razvoj i podsticanje savremenog kulturnog i umetničkog stvaralaštva;

4) stvaranje uslova za zaštitu srpskog jezika i ćiriličnog pisma;

5) stvaranje uslova za razvoj, bogaćenje i promovisanje kulturnog nasleđa;

6) evidentiranje, prikupljanje, istraživanje, utvrđivanje, čuvanje, održavanje, korišćenje kulturnih dobara;

7) sprovođenje mera zaštite kulturnih dobara, vođenje registara kulturnih dobara, vođenje opšteg inventara nasleđa Republike Srbije;

8) istraživanje, očuvanje i korišćenje dobara od posebnog značaja za kulturu i istoriju srpskog naroda, koja se nalaze van teritorije Republike Srbije;

9) izgradnju jedinstvenog bibliotečko-informacionog sistema i matične funkcije u bibliotečkoj delatnosti;

10) izgradnju i unapređenje jedinstvenog informacionog sistema u oblasti zaštite kulturnog nasleđa;

11) izgradnju i unapređenje ustanova u oblasti zaštite kulturnog nasleđa;

12) finansiranje delatnosti ustanova kulture i ustanova zaštite čiji je osnivač Republika Srbija;

13) programe i projekte ustanova kulture, udruženja u kulturi i drugih subjekata u kulturi koji svojim kvalitetom doprinose razvoju kulture i umetnosti;

14) obezbeđivanje uslova za dostupnost kulturnih sadržaja;

15) podsticanje i podršku zaštiti i unapređenju kulturnih izraza koji su rezultat kreativnosti pojedinaca, grupa i društava Srba u inostranstvu;

16) podsticanje, unapređenje i stvaranje uslova za razvoj međunarodne kulturne saradnje;

17) stvaranje uslova za slobodan protok i razmenu kulturnih izraza i sadržaja;

18) podsticanje inovativnosti i kreativnosti u kulturi;

19) podsticanje i podršku međunarodnim aktivnostima ustanova, pojedinaca, grupa, organizacija, profesionalne i kreativne razmene, u cilju poboljšanja međunarodnog ugleda države, putem kulture;

20) podsticanje stručnih i naučnih istraživanja u kulturi;

21) sprovođenje i unapređivanje edukacije u oblasti kulture;

22) podsticanje primene novih tehnologija u kulturi i digitalizacije;

23) podsticanje procesa digitalizacije i razvoja digitalne istraživačke infrastrukture u oblasti zaštite kulturnog nasleđa i umetnosti;

24) podsticanje mladih talenata u oblasti kulturnog i umetničkog stvaralaštva;

25) stvaranje uslova za podsticanje samostalnog kulturnog i umetničkog stvaralaštva;

26) podsticanje amaterskog kulturnog i umetničkog stvaralaštva;

27) podsticanje dečijeg stvaralaštva i stvaralaštva za decu i mlade u kulturi;

28) podsticanje kulturnog i umetničkog stvaralaštva osoba sa invaliditetom i dostupnosti svih kulturnih sadržaja osobama sa invaliditetom;

29) regulisanje tržištva u oblasti kulture i podsticanje sponzorisanja, mecenarstva i donatorsva u kulturi;

30) podsticanje razvoja kreativnih industrija;

31) podsticanje kulturnog i umetničkog stvaralaštva društveno osetljivih grupa;

32) podrška ustanovama kulture u međuresornoj saradnji;

33) druga pitanja utvrđena zakonom kao javni interes u oblasti kulture.

Sredstva za ostvarivanje javnog interesa u kulturi obezbeđuju se u budžetu Republike Srbije, autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave."

Član 3.

            Član 8. menja se i glasi:

Oblasti kulturne delatnosti

Član 8.

Kulturnom delatnošću, u smislu ovog zakona, smatraju se poslovi naročito u sledećim oblastima:

1) književnost (stvaralaštvo, prevodilaštvo);

2) muzika (stvaralaštvo, produkcija, interpretacija);

3) likovne, primenjene, vizuelne umetnosti, dizajn i arhitektura;

4) pozorišna umetnost (stvaralaštvo, produkcija i interpretacija);

5) umetnička igra - klasičan balet, narodna igra, savremena igra (stvaralaštvo, produkcija i interpretacija);

6) filmska umetnost i ostalo audio-vizuelno stvaralaštvo;

7) digitalno stvaralaštvo i multimediji;

8) ostala izvođenja kulturnih programa i kulturnih sadržaja (mjuzikl, cirkus, pantomima, ulična umetnost i sl.);

9) delatnost zaštite u oblasti nepokretnih kulturnih dobara;

10) delatnost zaštite u oblasti pokretnih kulturnih dobara;

11) delatnost zaštite u oblasti nematerijalnog kulturnog nasleđa;

12) bibliotečko-informacione delatnosti;

13) naučnoistraživačke i edukativne delatnosti u kulturi;

14) menadžment u kulturi;

15) upotreba informacione i komunikacione tehnologije u kulturnoj delatnosti.

Umetničkom delatnošću, u smislu ovog zakona, smatraju se poslovi u oblastima iz stava 1. tač. 1)-8) ovog člana.

Član 4.

U članu 9. posle stava 1. dodaju se stavovi 2 i 3, koji glase:

"Delatnost zaštite kulturnih dobara mogu obavljati samo ustanove zaštite.

Ustanove koje obavljaju delatnost zaštite nepokretnih kulturnih dobara i delatnost zaštite arhivske građe osniva Republika Srbija."

Član 5.

U članu 10. stav 1. posle reči: "delatnosti," dodaju se reči: "od značaja za ostvarivanje opšteg interesa u kulturi,".

Posle stava 2. dodaje se stav 3. koji glasi:

"Autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave obavezna je da do 1. marta tekuće godine izvesti ministarstvo o aktivnostima realizovanim u okviru plana razvoja kulture, kao i o sredstvima izdvojenim za ovu svrhu za prethodnu godinu."

Član 6.

            Posle člana 11. dodaje se član 11a, koji glasi:

 "Ministarstvo može odrediti pojedinu manifestaciju ili festival od posebnog značaja za kulturu Republike Srbije.

Bliže kriterijume za određivanje manifestacije ili festivala od posebnog značaja propisuje Vlada.

Aktom iz stava 1. ovog člana uređuje se status, organizacija i način finansiranja festivala, odnosno manifestacije."

Član 7.

            Član 14. menja se i glasi:

"Vlada, izuzetno, može dodeliti priznanje za vrhunski doprinos nacionalnoj kulturi, odnosno kulturi nacionalnih manjina (u daljem tekstu: priznanje). Priznanje se dodeljuje u vidu svečane plakete, kao i u vidu doživotnog mesečnog novčanog primanja umetniku, odnosno stručnjaku u kulturi, koji je navršio 60 godina života.

Predlog za dodelu priznanja mogu podneti nacionalni savet za kulturu, reprezentativna udruženja, ustanove kulture, obrazovne i naučne ustanove i verske zajednice.

Predlog za dodelu priznanja iz stava 1. ovog člana u slučaju pripadnika nacionalne manjine može podneti i nacionalni savet nacionalne manjine.

Pravo na priznanja može steći umetnik, odnosno stručnjak u kulturi za sledeće kulturne delatnosti:

1) književnost (stvaralaštvo, prevodilaštvo);

2) muzika (stvaralaštvo, produkcija, interpretacija);

3) likovne, primenjene, vizuelne umetnosti, dizajn i arhitektura;

4) pozorišna umetnost (stvaralaštvo, produkcija i interpretacija);

5) umetnička igra - klasičan balet, narodna igra, savremena igra (stvaralaštvo, produkcija i interpretacija);

6) filmska umetnost i ostalo audio-vizuelno stvaralaštvo;

7) digitalno stvaralaštvo i multimediji;

8) ostala izvođenja kulturnih programa i kulturnih sadržaja (mjuzikl, cirkus, pantomima, ulična umetnost i sl.);

 9) delatnost zaštite u oblasti nepokretnih kulturnih dobara;

 10) delatnost zaštite u oblasti pokretnih kulturnih dobara;

11) delatnost zaštite u oblasti nematerijalnog kulturnog nasleđa;;

12) bibliotečko-informacione delatnosti;

13) naučnoistraživačke i edukativne delatnosti u kulturi;

14) menadžment u kulturi.

Pravo na priznanje može steći umetnik, odnosno stručnjak u kulturi koji ispunjava sledeće opšte uslove, i to:

1)         da je državljanin Republike Srbije;

2)         da je navršio 60 godina života;

3)         da je ostvario vrhunski doprinos nacionalnoj kulturi, odnosno kulturi nacionalnih manjina;

4)         da je dobitnik najznačajnih nagrada i priznanja;

5)         da ima obrazloženu ocenu vrednosti doprinosa u oblasti kulture u delatnostima iz stava 4. ovog člana koju daju umetnička i strukovna udruženja, ustanove kulture i obrazovne i naučne ustanove;

Ispunjenost uslova iz stava 5. ovog člana utvrđuje Komisija za utvrđivanje predloga za dodelu priznanja umetnicima, odnosno stručnjacima u kulturi za vrhunski doprinos nacionalnoj kulturi, odnosno kulturi nacionalnih manjina (u daljem tekstu: komisija). Na osnovu predloga komisije, ministarstvo, polazeći od finansijskih sredstava obezbeđenih u budžetu Republike Srbije, predlaže Vladi akt o dodeli priznanja.

Vlada donosi rešenje o dodeli priznanja za vrhunski doprinos nacionalnoj kulturi, odnosno kulturi nacionalnih manjina.

Svečana plaketa se uručuje na svečanoj dodeli a novčani iznos priznanja se dodeljuje i isplaćuju umetniku, odnosno stručnjaku u kulturi u vidu doživotnog mesečnog novčanog primanja.

Novčani deo priznanje se isplaćuje počev od prvog narednog meseca od meseca u kojem je doneto rešenje iz člana 8. ovog člana, iz budžeta Republike Srbije, sa razdela ministarstva.

Priznanje predstavlja lično, neprenosivo i nenasledivo pravo. Dobitnik priznanja može novčani iznos istog uplatiti u fond za razvoj mladih talenata ili u humanitarne svrhe.

Bliže uslove i način dodele priznanja iz stava 1. ovog člana utvrđuje Vlada.

Član 8.

Član 16. Menja se i glasi:

"Članovi Saveta biraju se iz reda uglednih stručnjaka u kulturi i afirmisanih umetnika, na period od pet godina.

Savet ima dvadeset jednog člana koje bira Narodna skupština, i to:

1) četiri člana iz reda istaknutih stručnjaka u kulturi i afirmisanih umetnika, na predlog Vlade;

2) pet članova iz reda zaposlenih u ustanovama kulture i to:

- tri člana iz ustanova zaštite (muzeji, zavodi za zaštitu spomenika kulture, arhivi),

- jedan član iz bibliotečko-informacione delatnosti,

- jedan član iz scensko-muzičke delatnosti (pozorišta, muzičke institucije),

3) četiri člana na predlog reprezentativnih udruženja, vodeći računa o zastupljenosti svih profila:

- književno stvaralaštvo i prevodilaštvo,

- likovne umetnosti, primenjene umetnosti, vizuelne umetnosti, dizajn i arhitektura,

- muzičko stvaralaštvo (kompozitori, izvođači),

- pozorišna umetnost, filmska umetnost i umetnička igra;

4) dva člana iz oblasti zaštite kulturnog nasleđa na predlog udruženja iz oblasti zaštite kulturnog nasleđa;

5) dva člana na predlog Srpske akademije nauka i umetnosti;

6) jednog člana Univerziteta umetnosti, na predlog Saveta univerziteta umetnosti;

7) jednog člana univerziteta, na predlog Konferencije univerziteta Srbije;

8) dva člana nacionalnih manjina na predlog nacionalnih saveta nacionalnih manjina.

Postupak izbora članova Saveta:

1) Vlada utvrđuje predlog na osnovu inicijative ministarstva nadležnog za kulturu (u daljem tekstu: Ministarstvo);

2) Ministarstvo za svaku navedenu oblast kulturne delatnosti iz koje se biraju predstavnici ustanova kulture, određuje ustanovu koja organizuje postupak predlaganja;

3) Koordinacioni odbor umetničkih udruženja organizuje postupak predlaganja vodeći računa o zastupljenosti svih navedenih stručnih i umetničkih profila;

4) Ministarstvo određuje udruženje koje sprovodi postupak izbora predstavnika udruženja iz oblasti zaštite kulturnog nasleđa;

5) Nadležni organi Srpske akademije nauka i umetnosti predlažu svoje kandidate;

6) Nadležni organi Univerziteta umetnosti predlažu svog kandidata;

7) Nadležni organi univerziteta predlažu svog kandidata;

8) Nacionalni saveti nacionalnih manjina organizuju postupak predlaganja članova Saveta.

Svi ovlašćeni predlagači obavezni su da predlože dvostruko veći broj kandidata od onog broja koji se bira iz redova predlagača.

Savet bira predsednika iz reda svojih članova.

Rok za predlaganje kandidata iz stava 2. tač. 1 - 7. ovog člana je trideset dana od dana usvajanja Zakona o kulturi.

Za člana Saveta ne može da bude izabrano lice koje je imenovano, izabrano ili postavljeno na funkciju u državnom organu, organu autonomne pokrajine i organu jedinice lokalne samouprave.

Narodna skupština razrešava člana Saveta pre isteka mandata, i to: na lični zahtev, ako ne ispunjava svoju dužnost kao član Saveta, odnosno svojim postupcima povredi ugled dužnosti koju obavlja ili ukoliko nastupi uslov iz stava 7. ovog člana.

U slučaju razrešenja člana Saveta pre isteka mandata, bira se novi član do isteka mandata Saveta, na predlog Vlade, iz reda čiji je predstavnik bio razrešeni član Saveta."

Član 9.

            Posle člana 21. dodaje se član 21a, koji glasi:

"Shodno članu 6. tačka 4. ovog zakona Srpska akademija nauka i umetnosti, Matica srpska, srpsko Narodno pozorište, narodno pozorište u Beogradu, Srpska književna zadruga, kao i Zadužbina Ilije Kolarca, Vukova zadužbina i Zadužbina Dositej Obradović uživaju posebnu brigu."

Član 10.

U članu 22. posle reči: "delatnosti" dodaju se reči: "u skladu sa članom 8. ovog zakona".

Član 11.

            Član 25. briše se.

Član 12.

U članu 25a posle stava 1. dodaju se st. 2-4, koji glase:

"U obavljanju poslova iz stava jedan ustanova kulture obavezna je da koristi jedinstvena softverska rešenja i omogući dostupnost i razmenu podataka.

Digitalizacija kulturnog nasleđa je sastavni deo rada zaposlenih u ustanovi kulture.

Bliže uslove, procese, standarde i nedležnosti u oblasti digitalizacije kulturnog nasleđa i savremenog stvaralaštva i primene jedinstvenih informacionih sistema uređuju se posebnim podzakonskim aktom koje donosi Vlada."

Član 13.

            U članu 28. stav 2. reči: "organ određen njenim propisima" zamenjuju se rečju: "osnivač".

Član 14.

            U članu 35. stav 6. reč: "zaključkom" zamenjuje se rečju: "rešenjem".

Posle stava 12. dodaje se stav 13. koji glasi:

"Ukoliko upravni odbor ne sprovede javni konkurs u roku koji je utvrđen u stavu 3. ovog člana, obavezan je da o razlozima zbog kojih javni konkurs nije raspisan obavesti osnivača."

Član 15.

            Član 36. stav 1. menja se i glasi:

"Kandidati za direktore ustanova moraju imati visoko obrazovanje i najmanje osam godina radnog iskustva u osnovnoj delatnosti ustanove. Ostali uslovi za izbor kandidata za direktora ustanove utvrđuju se statutom ustanove."

Član 16.

            U članu 37. posle stava 2. dodaje se stav 3. koji glasi:

"Isto lice ne može biti dva puta imenovano za vršioca dužnosti direktora iz stava 1. ovog člana."

Član 17.

            U članu 41. stav 3. menja se i glasi:

"Članove upravnog odbora imenuje i razrešava osnivač, iz reda istaknutih umetnika i stručnjaka u kulturi iz oblasti programskog rada ustanove."

Član 18.

U članu 55a, stav 1. tačka 13) briše se.

Član 19.

U članu 55b, stav 1. posle tačke 10) dodaju se tačke 11) i 12) koje glase:

"11) prevođenje stručnih i naučnih tekstova;

 12) primena informacionih i komunikacionih tehnologija u kulturi."

Član 20.

            U članu 64. stav 3. broj "15" zamenjuje se brojem: "8".

Član 21.

            U članu 71. stav 1. reči "čl. 58-60" zamenjuje se rečima: "članom 58".

Član 22.

            U članu 73. stav 1. posle tačke 2) dodaju se tačke 2a) i 2b) koje glase:

"2a) kulturni centri Republike Srbije u inostranstvu;

 2b) strani kulturni centri na teritoriji Republike Srbije;"

Član 23.

            Član 74. menja se i glasi:

"Ustanove čiji su osnivači Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave, finansiraju se ili sufinansiraju iz budžeta osnivača i drugih izvora predviđenih ovim zakonom.

Visinu sredstava za finansiranje delatnosti ustanove iz stava 1. ovog člana utvrđuje osnivač, na osnovu predloga godišnjeg programa rada i predloga finansijskog plana ustanove za narednu godinu i projekcijama za naredne dve godine.

Predlog godišnjeg programa rada ustanova iz stava 1. ovog člana sadrži posebno iskazana sredstva potrebna za finansiranje programskih aktivnosti, kao i sredstva potrebna za finansiranje tekućih rashoda i izdataka.

Sredstava za finansiranje i sufinansiranje međunarodnih programa ustanova kulture u cilju sprovođenja javne i kulturne diplomatije, uključujući i predlaganje i planiranje aktivnosti i programa za kulturne centre Republike Srbije u inostranstvu, obezbeđuju se u budžetu Republike Srbije.

Ustanove kulture iz stava 1. ovog člana podnose osnivaču predlog godišnjeg programa rada i predlog finansijskog plana za narednu godinu i projekcijama za naredne dve godine, najkasnije do 1. avgusta tekuće godine.

Ustanove čiji je osnivač Republika Srbija predlog godišnjeg programa rada i predlog finansijskog plana za narednu godinu i projekcijama za naredne dve godine podnose ministarstvu."

Član 24.

            Član 75. menja se i glasi:

"Ministarstvo, organ autonomne pokrajine, odnosno organ jedinice lokalne samouprave nadležan za poslove kulture, utvrđuje koji će se kulturni programi, delovi programa, tekući rashodi i izdaci ustanova iz člana 74. stav 1. ovog zakona, finansirati ili sufinansirati sredstvima budžeta Republike Srbije, autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave.

Rukovodilac organa iz stava 1. ovog člana, a na osnovu predloga godišnjeg programa rada i predloga finansijskog plana za narednu godinu i projekcijama za naredne dve godine, odlučuje o visini ukupnih sredstava za finansiranje rada ustanova.

Ministarstvo, organ autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave nadležan za poslove kulture zaključuje sa ustanovom iz stava 1. ovog člana godišnji ugovor o finansiranju delatnosti ustanove.

Sredstva iz budžeta Republike Srbije, budžeta autonomne pokrajine, odnosno budžeta jedinice lokalne samouprave koriste se u skladu sa zakonom kojim se uređuje budžetski sistem.

Ustanova je dužna da namenski koristi odobrena finansijska sredstva i podnese izveštaj o realizaciji kulturnih programa i projekata u roku od 30 dana po završetku programa, odnosno projekata za koje su dodeljena budžetska sredstva sa dokazima o namenskom korišćenju finansijskih sredstava.

Izveštaj iz stava 5. ovog člana sastavni je deo dokumentacije kojom korisnici pravdaju namenski utrošena sredstva."

Član 25.

            Član 76. menja se i glasi:

"Najmanje jednom godišnje Ministarstvo, organ autonomne pokrajine, odnosno organ jedinice lokalne samouprave raspisuju javne konkurse radi prikupljanja predloga za finansiranje ili sufinansiranje projekata u kulturi, kao i projekata umetničkih, odnosno stručnih i naučnih istraživanja u kulturi.

Pravo učešća na konkursu imaju ustanove, umetnička i druga udruženja registrovana za obavljanje delatnosti kulture, kao i drugi subjekti u kulturi, osim ustanova kulture čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave i koji se finansiraju shodno članu 74. ovog zakona, te ne mogu učestvovati u konkursima koje raspisuju njihovi osnivači.

Pravo učešća na konkursima koji su namenjeni očuvanju i promociji srpske kulture u inostranstvu imaju ustanove, udruženja i drugi subjekti u kulturi, koji su u inostranstvu registrovani za obavljanje kulturne delatnosti.

O izboru projekata po raspisanom javnom konkursu odlučuje ministar, odnosno nadležni organ autonomne pokrajine, odnosno nadležni organ jedinice lokalne samouprave, na obrazloženi predlog stručne komisije koju obrazuje organ koji raspisuje konkurs (u daljem tekstu: Komisija).

Nacionalni savet nacionalne manjine daje predlog za raspodelu sredstava koja se dodeljuju putem javnog konkursa iz budžeta Republike, autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave ustanovama, manifestacijama i udruženjima nacionalne manjine u oblasti kulture.

Članovi Komisije se biraju iz reda uglednih i afirmisanih umetnika i stručnjaka u kulturi posebno za svaku oblast kulturne delatnosti koja je predmet konkursa. Član Komisije ne može učestvovati u vrednovanju projekata u koji je na bilo koji način uključen ili ako postoji neki od razloga predviđenih zakonom kojim se uređuje sukob interesa.

Sa izabranim podnosiocima projekata zaključuju se ugovori o njihovom finansiranju, odnosno sufinansiranju.

Isplata sredstava iz budžeta Republike Srbije, budžeta autonomne pokrajine, odnosno budžeta jedinice lokalne samouprave, vrši se na osnovu rešenja o prenosu sredstava.

Ministarstvo, organ autonomne pokrajine, odnosno organ jedinice lokalne samouprave može zaključiti ugovor o finansiranju ili sufinansiranju projekata u kulturi i bez javnog konkursa, ako se radi o izuzetno značajnom projektu i ukoliko taj projekat ispunjava najmanje tri kriterijuma utvrđena aktom iz stava 13. ovog člana, s tim da se za pojedinačna davanja može opredeliti najviše 25% sredstava od ukupne mase odobrenih budžetskih sredstava za namene iz stava 1 ovog člana.

Ministarstvo, organ autonomne pokrajine, odnosno organ jedinice lokalne samouprave, može zaključiti ugovor o finansiranju ili sufinansiranju projekata u kulturi i bez javnog konkursa, ako su sredstva za finansiranje ili sufinansiranje posebno prikazana u zakonu o budžetu Republike Srbije, autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave.

Ministarstvo, organ autonomne pokrajine, odnosno organ jedinice lokalne samouprave može zaključiti ugovore o finansiranju ili sufinansiranju projekata u kulturi i bez javnog konkursa, ako su sredstva za finansiranje ili sufinansiranje obezbeđena iz tekuće budžetske rezerve.

Sredstva za finansiranje ili sufinansiranje programa i projekata koji se realizuju u skladu sa potpisanim međunarodnim ugovorima, sredstva za realizaciju programa i projekata koji se sprovode u saradnji sa međunarodnim organizacijama, sredstva za plaćanje participacije u međunarodnim fondovima, sufinansiranje ili finansiranje projekata koji proističu iz potpisanih ili potvrđenih međunarodnih bilateralnih sporazuma, programa, protokola i memoranduma o saradnji u oblasti kulture i drugih međunarodnih obaveza, kao i sredstva za programe i projekte u oblasti javne i kulturne diplomatije, uključujući i programe namenjene kulturno-informativnim centarima Republike Srbije u svetu, obezbeđuju se u budžetu Republike Srbije, u budžetu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave.

Bliža merila, kriterijume i način izbora projekata u kulturi koji se finansiraju i sufinansiraju iz budžeta Republike Srbije, autonomne pokrajine, odnosno jedinica lokalne samouprave utvrđuje Vlada, u skladu sa načelima kulturnog razvoja, a naročito uvažavanjem kulturnih i demokratskih vrednosti lokalne, regionalne i nacionalne tradicije, kulturne raznolikosti, očuvanjem kulture nacionalnih manjina i dobara od posebnog značaja za kulturu i istoriju srpskog naroda, koja se nalaze van teritorija Republike Srbije."

Član 26.

            U članu 77. stav 4. menja se i glasi:

"Ministarstvo, nadležni organ autonomne pokrajine, odnosno organ jedinice lokalne samouprave i ustanova, odnosno drugi subjekat u kulturi iz stava 1. ovog člana, može zaključiti poseban ugovor o sufinansiranju tekućih rashoda i izdataka."

Član 27.

            Posle člana 78. dodaje se član 78a koji glasi:

"Visinu naknade za rad članova radnih grupa utvrđuje ministar, odnosno nadležni organ autonomne pokrajine, odnosno nadležni organ jedinice lokalne samouprave u skladu sa raspoloživim sredstvima u budžetu."

Član 28.

            Član 79. menja se i glasi:

"Inspekcijski nadzor nad primenom ovog zakona i propisa donetih na osnovu ovog zakona vrši ministarstvo.

Na teritoriji autonomne pokrajine, inspekcijski nadzor nad primenom ovog zakona i propisa donetih na osnovu ovog zakona vrši nadležni organ autonomne pokrajine, kao povereni posao.

Inspekcijski nadzor nad namenskih i zakonitim korišćenjem budžetskih sredstava kojima se u skladu sa ovim zakonom finansiraju programi kojima se zadovoljava opšti interes i potrebe i interenji građana u Republici Srbiji, vrši nadležna budžetska inspekcija u skladu sa zakonom.

Lica koja rukovode ustanovama kulture iz člana 22. ovog zakona, dužna su da omoguće licu koje vrši inskpekcijski nadzor obavljanje nadzora, da mu na njegov zahtev blagovremeno dostavljaju potpune i tačne podatke, da mu na njegovo traženje pruže usmeno ili pisano izjašnjenje o činjenicama i dokazima koji su izneti, odnosno utvrđeni u postupku nadzora, ako i da postupe po drugom zahtevu lica koje vrši inspekcijski nadzor.

Na sadržinu, granice ovlašćenja, prava i obaveze pri vršenju inspekcijskog nadzora od strane lica koje vrši nadzor, primenjuju se odredbe zakona.

Lice koje vrši inspekcijski nadzor sprovodi postupak nadzora i u postupku vršenja nadzora ima ovlašćenja i obaveze u skladu sa zakonom.

Ministarstvo je dužno da sistemski i kontinuirano planira i sprovodi obuku i druge oblike stručnog usavršavanja lica koja vrše nadzor.

IZ OBRAZLOŽENjA

II. Razlozi za donošenje zakona

- Analiza sadašnjeg stanja

Zakon o kulturi ("Službeni glasnik RS", br. 72/09, 13/16, 30/16 - ispravka) je na snazi od septembra 2009. godine, a počeo je sa primenom u martu 2010. godine. Pre njegovog donošenja oblast kulture nije bila regulisana jednim opštim aktom koji bi na sistemski način regulisao osnove na kojima funkcioniše naša kulture. Zakoni koji su prestali sa važenjem donošenjem Zakona o kulturi su Zakon o delatnostima od opšteg interesa u oblasti kulture ("Službeni glasnik RS", br. 49/92) i Zakon o samostalnom obavljanju umetničke ili druge delatnosti u oblasti kulture ("Službeni glasnik RS", br. 39/93 i 42/98), koji su regulisali samo određene delove ukupnog kulturnog sistema u našoj zemlji. Nakon donošenja Zakona o kulturi doneto je više podzakonskih akata koji proizilaze iz njega, kojim su se na detaljan način uredila određena pitanja koja su u osnovi regulisana ovim zakonom.

Usvajanjem Zakona o kulturi i podzakonskih akata koji proizilaze iz njega, stvoreni su preduslovi za donošenje drugih zakona koji su detaljno regulisali pojedine oblasti kulture, a koji su se morali zasnivati na Zakonu u kulturi, čime su stvoreni zakonski preduslovi za ujednačenu i samim tim, efikasnu regulaciju celokupne oblasti kulture. Shodno tome, doneti su sledeći zakoni: Zakon o zadužbinama i fondacijama ("Službeni glasnik RS", br. 88/10 i 99/11), Zakon o bibliotečko-informacionoj delatnosti ("Službeni glasnik RS", br. 52/11), Zakon o staroj i retkoj bibliotečkoj građi ("Službeni glasnik RS", br. 52/11) i Zakon o obaveznom primerku publikacija ("Službeni glasnik RS", br. 52/11), a u pripremi je donošenje Zakona o arhivskoj građi i arhivskoj službi.

Prve izmene i dopune Zakona o kulturi, izvršene su 2016. godine.

- Problemi koje zakon treba da reši

Nakon proteka više godina od dana početka primene Zakona o kulturi, a imajući u vidu da je on bio prvi akt opšteg karaktera koji je uspostavio sistemske osnove za funkcionisanje naše kulture, njegova praktična primena je iskristalisala određene probleme u njegovoj primeni. Ti problemi se pre svega odnose na:

 - pitanja utvrđenih načela kulturnog razvoja,

 - pitanja utvrđenog opšteg interesa u kulturi,

 - redefinisanje pojmova kulturnih delatnosti i kulturnih oblasti,

 - preispitivanje sadržinskih i formalnih pitanja vezanih za priznanje za vrhunski doprinos u kulturi ("nacionalne penzije"),

 - stvaranja adekvatnih pretpostavki za rad Nacionalnog saveta za kulturu,

 - preziciranje položaja vršilaca dužnosti direktora ustanova kulture,

 - preciziranje pitanja vezanih za status reprezentativnih udruženja u kulturi,

 - preciziranje sadržinskih i formalnih pitanja vezanih za budžetsko finansiranje kulture.

- Cilj koji se donošenjem zakona postiže

 Preispitivanjem pitanja utvrđenih načela kulturnog razvoja preciznije će se formulisati osnovne postavke na kojima se zasniva funkcionisanje našeg kulturnog sistema.

 Pitanja vezana za opšti interes u kulturi se predloženim izmenama i dopunama preciznije definišu i terminološki i suštinski upodobljavaju sistemu koji je najefikasniji za našu kulturu.

 Pitanje definisanja pojmova kulturnih delatnosti i kulturnih oblasti zahteva određena preispitivanja sa ciljem njihovog usaglašavanja i preciziranja, jer se ovim putem definiše sama sadrživa naše kulture kao predmeta regulisanja ovog zakona.

 Nacionalni savet za kulturu je savetodavno telo koje je po prvi put uvedeno u sistem funkcionisanja kulture u našoj zemlji donošenjem Zakona o kulturi. Posle proteka određenog vremena u njegovom funkcionisanju, cilj je da se omogući veće učešće predstavnika zaštite kulturnog nasleđa.

 Položaj vršilaca dužnosti direktora ustanova kulture u praksi izaziva mnogo nedoumica, pa je cilj izmena i dopuna zakona da se smanji mogućnost zloupotrebe ovog instituta u praksi.

 Deo Zakona o kulturi kojim se reguliše status reprezentativnih udruženja u kulturi zbog svoje nepreciznosti nije bio primenjiv do kraja u praksi, pa je cilj izmena i dopuna zakona, ispravljanje greške koja se odnosi na status prevodilaca naučnih i stručnih tekstova, kao i utvrđivanje pozicije nove kulturne delatnosti koja se odnosi na primenu informacionih i komunikacionih tehnologija u kulturi.

 Jedno od ključnih pitanja koje se reguliše Zakonom o kulturi, odnosi se na budžetsko finansiranje kulture. Ova pitanja se moraju definisati veoma precizno jer u suprotnom izazivaju velike probleme u praksi, pa je zbog toga četvorogodišnje iskustvo u primeni izuzetno važno za podizanje sistema u cilju efikasnijeg trošenja ionako nedovoljnih finansijskih sredstava iz budžeta republike, pokrajine i jedinica lokalne samouprave.

- Razmatrane mogućnosti da se problem reši i bez donošenja propisa

U toku analize razmatrano je nekoliko relevantnih mogućnosti:

- status quo - ne menjanje važećeg Zakona o kulturi,

- donošenje novog zakona koji bi u potpunosti regulisao ovu oblast.

- izmene odnosno dopune Zakona o kulturi kojim bi se izvršila korekcija uočenih problema,

Prva opcija nije bila održiva iz razloga što nije moguće na drugi način rešiti probleme vezane za primenu pojedinih delova Zakona o kulturi, osim kroz njihovu izmenu i dopunu.

Druga opcija nije neophodna jer nije potrebno menjati celokupnu materiju koja je regulisana Zakonom o kulturi, s obzirom da su neki delovi ovog sistema regulisani na način koji ne izaziva probleme u praksi.

- Zašto je donošenje propisa najbolji način za rešavanje problema

Imajući u vidu da je Zakon o kulturi po prvi puta uspostavio temelje usaglašenom i ciljanom regulisanju kompletnog sistema naše kulture, veoma je bitno da se, na osnovama iskustva u njegovoj dosadašnjoj primeni, nastavi sa daljim uređenjem oblasti kulture kroz adekvatnu primenu dobrih zakona i podzakonskih akata. Imajući u vidu da postoji opšta saglasnost stručne i laičke javnosti o potrebi rešavanja svih uočenih problema u kulturi kroz institucije sistema, smatramo da je najprimereniji način za ovu proceduru vezan za donošenje Zakona o izmenama i dopunama zakonao o kulturi, kojim bi se ciljano menjali oni delovi zakona za koje postoji mišljenje da zahtevaju drugačiji sistem regulacije, čime će se podići nivo funkcionisanja celokupnog sistema naše kulture.

III. Osnovni pravni instituti i pojedinačna rešenja

Član 1. Predloženim izmenama usklađuje se primena Zakona sa Konvencijom o zaštiti i unapređenju raznolikosti kulturnih izraza (Unesko, 2005) i drugim relevantnim dokumentima međunarodnih organizacija (UN - Unesko "Univerzalna deklaracija o kulturnoj raznolikosti" (2001); EU "Evropska agenda za kulturu" (2007); "Nova evropska agenda za kulturu" (2018); Savet Evrope "Bela knjiga o interkulturnom dijalogu" (2008), i dr.). Osim toga, predložene izmene i dopune u ovoj tački odnose se i na neophodnost usaglašavanja ovog zakona sa opštim strateškim opredeljenjima koji su utvrđeni u nekim drugim oblastima (npr. obrazovanje, spoljni poslovi, omladina, i dr.), a koja svoje efekte imaju i u oblasti kulture.

Član 2. Predložene izmene i dopune odnose se na dopunu i detaljniju razradu delatnosti zaštite po oblastima i vrstama, kao i usklađivanje Zakona o kulturi sa Zakonom o spoljnim poslovima ("Službeni glasnik RS", broj 116/07, 126/07 i 41/09).

Član 3. Ranija formulacija koja je glasila: "otkrivanje, evidentiranje, prikupljanje, istraživanje, dokumentovanje, proučavanje, vrednovanje, zaštita, očuvanje, predstavljanje, interpretacija, korišćenje i upravljanje kulturnim nasleđem", zamenjena je sa tri nove tačke u kojima je delatnost zaštite kulturnonog nasleđa data kroz oblasti nepokretnog, pokretnog i nematerijalnog kulturnog nasleđa.

Osim toga, dodata je nova tačka koja se odnosi na upotrebu informacione i komunikacione tehnologije u kulturnoj delatnosti. Razlog tome je što ove tehnologije nisu samo sredstvo za rad i unapređenje struke i razvoj kulture već i sredstvo izražavanja i kreativnog stvaralaštva. Postoji čitav set novih poslova koji proizilaze iz upotrebe informacionih i komunikacionih tehnologija u kulturi. Takođe, evidentan je i čitav set novih obrazovnih profila na visokoobrazovnim institucijama informatike kao obaveznog predmeta u školama, kao i radna mesta u ustanovama kulutre koja su prepoznata u Katalogu radnih mesta. Sve ovo otvara prostor da se poslovi koji su neodvojivi od upotrebe informacionih i komunikacionih tehnologija u kulturi prepoznaju kao delatnost u kulturi.

 Član 4. U cilju prevazilaženja propusta u pogledu usaglašavanja osnivačkog akta ustanova zaštite sa pozitivnim zakonskim propisima, potrebno nam je da se uvrste nova dva stava u Zakon o kulturi radi dodatnog definisanja obaveza Ministarstva kulture i informisanja u pogledu vršenja osnivačkih prava, tj. finansiranja ustanova zaštite.

Član 5. Neophodno je naglasiti da su projekti ili programi koji se finansiraju ili sufinansiraju iz budžeta Republike Srbije, od značaja za ostvarivanje javnog interesa u kulturi, čime se ukazuje na značaj i kvalitet projekata ili programa. Uvođenjem ove obaveze Ministarstvo će imati jasan pregled ulaganja u kulturu, kao i u aktivnosti odnosno programe realizovana u autonomnoj pokrajini i jedinici lokalne samouprave.

Član 6. - Dodavanjem ovog člana u zakon, uvodi se više reda u funkcionisanju mnogobrojnih manifestacija i festivala koji se svake godine održavaju u Srbiji. Izdvajaju se određene tradicionalne manifestacije i festivali, koji imaju poseban značaj za kulturu Srbije, ali i veliki ugled u svetu. Adekvatnije regulisan status, organizacija i finansiranje ovih manifestacija, obezbedio bi kvalitetnije programe, kao i visoke standarde njihove organizacije i realizacije.

 Član 7. Izmena ovog člana je rezultat težnje da se pitanje dodele Priznanja za vrhunski doprinos uredi na seobuhvatan način. Glavni cilj je da se ovo priznanje više ne vezuje za starosnu penziju nego za određen broj godina života, da ne dodeljujue samo u vidu novčanog davanja, nego i u vidu svečane plakete. Bliži uslove i sam način dodele biće precizirani novom Uredbom, koja će se doneti posle usvajanja izmena i dopuna Zakona o kulturi.

Član 8. Predlog za povećanje broja članova Nacionalnog saveta iz oblasti zaštite sa članovima iz muzeja, zavoda za zaštitu spomenika kulture, arhiva, kao i jednog člana iz oblasti zaštite kulturnog nasleđa na predlog udruženja iz oblasti zaštite kulturnog nasleđa, proistekao je iz potrebe da svaka oblast u delatnosti zaštite kulturnih dobara bude zastupljena stručnjakom iz te oblasti;

 Član 9. U širokom krugu ustanova i drugih subjekata koje čine savremenu kulturu Srbije, potrebno je izdvojiti one temeljne i kompleksne ustanove, čije trajanje seže u početke obnove moderne srpske države i čiji je doprinos srpskoj kulturi modernih vremena kontinuiran i overen.

Član 10. Ovom izmenom se vrši preciziranje delatnosti koje vrše ustanove kulture.

 Član 11. U skladu sa predloženim dopunama iz člana 4. ovog akta potrebno je ovaj član izbrisati, a pitanje finansiranja ustanova zaštite rešiti izmenama i dopunama drugih članova zakona.

Član 12. Predlog dopuna ovog člana je vezan za potrebu obezbeđivanja pristupačnosti građe, prezentacije, digitalne restauracije i zaštite dokumentacije, fondova, zbirki, pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara koja je postala sastavni deo poslova zaposlenih u ustanovama kulture na svim nivoima.

 Član 13. Izmena ovog člana je terminilološke prirode i odnosi se na jednostavniju primenu u praksi.

 Član 14. Izmena ovog člana je vezana za usaglašavanje Zakona o kulturi sa Zakonom o opštem upravnom postupku. Pored toga, dodaje se novi stav jer je neophodno, zbog nepoštovanja rokova, da Upravni odbor pismeno obavesti osnivača o razlozima neraspisivanja javnog konkursa.

Član 15. Predloženim izmenama se dodatno doprinosi jačanju upravljačkih kapaciteta ustanove. Naveden predlog je veoma važan za ustanove zaštite.

Član 16. Predloženom dopunom se doprinosi sprečavanju masovne zloupotrebe korišćenja instituta vršioca dužnosti direktora ustanova.

Član 17. Neophodno je da članovi upravnog odbora budu umetnici ili stručnjaci u kulturi koji raspolažu adekvatnim znanjima iz oblasti programskog rada ustanove, jer upravni odbor usvaja Strategiju razvoja ustanove kulture, repertoare, odnosno godišnje programe i razmatra važna pitanja iz sfere programskog rada ustanove.

Član 18. Predložene izmene su vezane za potrebu utvrđivanja adekvatnog statusa delatnosti prevođenja stručnih i naučnih tekstova, jer oni nemaju umetnički karakter.

Član 19. Predložene izmene su vezane za potrebu utvrđivanja adekvatnog statusa delatnosti prevođenja stručnih i naučnih tekstova, jer oni nemaju umetnički karakter. Osim toga dodaje se i novo područje kulture koje se odnosi na primenu informacionih i komunikacionih tehnologija u kulturi.

Član 20. Izmena je vezana za usaglašavanje Zakona o kulturi sa Zakonom o opštem upravnom postupku.

Član 21. Ovom izmenom usklađuje se Zakon o kulturi sa Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje koji prepoznaje samo pojam samostalnog umetnika.

Član 22. Izmenom i dopunom ovog člana, vrši se njegovo usklađivanje sa Zakonom o spoljnim poslovima.

Član 23. Predloženom izmenom obavezuju se ustanove kulture da uz predlog godišnjeg programa rada dostavljaju i predlog finansijskog plana, što u postojećoj zakonskoj formulaciji nije bilo navedeno. Takođe, predlaže se brisanje sintagme "Strateški plan"imajući u vidu nije jasno o kakvom je planu reč. Takođe, briše se reč "program" a uvodi reč "delatnost" čime se vrši usklađivanje termina koji se koriste u vezi finansiranja delatnosti ustanova. Pored toga, imajući u vidu da po budžetskom kalendaru ministar finansija direktnim korisnicima, 5. jula dostavlja Upustvo za pripremu Nacrta budžeta Republike Srbije, a da Ministarstvo kulture i informisanja ima obavezu da do 1. septembra dostavi Ministarsvu finansija predlog finansijskog plana za narednu godinu i projekcijama za naredne dve godine, smatramo da bi rok za dostavljanje zahtevanih dokumenata od strane ustanova trebalo pomeriti sa 20 jula na 1. avgust.

Član 24. predložene izmene se odnose na činjenicu da rukovodilac organa odlučuje samo o visini sredstava za finansiranje programskih delatnosti ustanova, a da u praksi odlučuje o ukupnim sredstava za finansiranje rada ustanova, kako za programsku, tako i za tekuće rashode i izdatke. Pored toga, reč "isplata" se briše i zamenjuje rečju "korišćenje", a reči "na osnovu rešenja o prenosu sredstava" se brišu, jer su u 2018. godini republičke ustanove kulture uključene u sistem izvršenja budžeta - ISIB, što za posledicu ima da im se sredstva ne prenose rešenjem kao pre, već im se aproprijacije odobravaju u sistemu ISIB, nakon čega same ustanove, u skladu sa potrebama, koriste sredstva prema raspoloživim kvotama i utvrđenim procedurama. Predložena formulacija ne predstavlja smetnju za ustanove sa lokala i autonomne pokrajine, a mora biti uvedena za republičke ustanove kulture.

Član 25. Predložene su izmene jer je neophodno naglasiti da članovi konkursnih komisija ne mogu učestvovati u radu komisije i razmatranju projekata ako su na bilo koji način uključeni u isti ili postoji neki drugi osnov za sukob interesa.

Osim toga, predložena izmena se odnosi i na promenu postojeće formulacije drugog dela ovog stava, koji počinje rečima "s tim da se za pojedinačna davanja...", a u nameri da se preciznije definiše osnovica na koju se obračunava iznos predviđen za pojedinačna davanja.

Član 26. Shodno postojećoj praksi, ugovori o sufinansiranju zaključuju se i na kraći period od onog zakonom definisanog. Rok trajanja perioda sufinansiranja nije potrebno posebno isticati, iz razloga što se u Rešenju o sufinansiranju tekućih rashoda i izdataka, koje donosi ministar, pozivamo na Zakon o budžetu za tekuću godinu.

Član 27. Dodavanjem ovog člana omogućava se pravni osnov za finansiranja rada svih komisija ministarstva.

Član 28. Predloženim izmenama ovog člana, stvara se pravni osnov za vršenje inspekcijskog nadzora nad zakonima u oblasti kulture.

IV. Analiza efekata zakona

- Na koga će i kako će najverovatnije uticati rešenja u zakonu

 Donošenjem Zakona izmenama i dopunama zakona o kulturi podići će se efikasnost sistema obavljanja svih delatnosti u oblasti kulture, način uređenja obaveza i odgovornosti državne uprave, pokrajine i lokalne samouprave na svim nivoima u oblasti kulture, kao i poboljšati uslovi za rad i delovanje svih učesnika u kulturnim procesima.

- Kakve troškove će primena zakona stvoriti građanima i privredi (naročito srednjim i malim preduzećima)

Predložene izmene i dopune Zakona o kulturi imaju za cilj podizanje efikasnosti sistema u kome funkcioniše naša kultura, što će za krajnju posledicu imati i smanjenje troškova građanima i privredi.

- Da li su pozitivne posledice zakona takve da opravdavaju troškove koje će on stvoriti

 Pozitivne posledice zakona su takve da opravdavaju početne troškove koje će on stvoriti, budući da obezbeđuje jedinstvenost uređenja obavljanja svih delatnosti u oblasti kulture, obaveze i odgovornosti javne uprave na svim nivoima u oblasti kulture, kao i uslove za rad i delovanje svih učesnika u kulturnim procesima.

- Da li se zakonom podržava stvaranje novih privrednih subjekata na tržištu i tržišna konkurencija

U skladu sa načelom ravnopravnosti privatnopravnih i javnopravnih subjekta u kulturi, zakon generalno stvara povoljan ambijent za osnivanja privatnih ustanova kulture koje mogu osnivati privatna pravna lica i fizička lica, pod uslovima utvrđenim zakonom.

- Da li su sve zainteresovane strane imale priliku da se izjasne o zakonu

Pre slanja Nacrta zakona o izmenama i dopunama zakona o kulturi na mišljenje drugim ministarstvima, održaće se javna rasprava na kojoj će priliku da kažu svoje mišljenje o predloženim izmenama i dopunama, imati sva zainteresovana javnost.

- Koje će se mere tokom primene zakona preduzeti da bi se ostvarilo ono što se donošenjem zakona namerava.

 Ministarstvo kulture nadležno je za sprovođenje ovog zakona, za njegovu ujednačenu primenu na teritoriji Republike Srbije, kao i za davanje mišljenja u vezi njegove primene.

V. Procena finansijskih sredstava potrebnih za sprovođenje zakona

Osnovna intencija predloženih rešenja za izmene i dopune Zakona o kulturi odnosi se na poboljšavanje sistema u kome funkcioniše kulturni sistem naše zemlje, što u krajnjoj lini ima za cilj mnogo efikasniji nivo njegovog finansiranja u okviru predviđenih budžetskih sredstava za ove namene. Tako se npr. predloženim izmenama člana 14. Zakona o kulturi, koji je regulisao dodelu nacionalnih priznanja (tzv. "nacionalnih penzija"), očekuje znatna ušteda sredstava koja su se do sada izdvajala iz budžeta za ove namene. Pored toga, pomenućemo i značajne izmene i dopune dela Zakona o kulturi (čl. 74-78) kojim se reguliše postupak finansiranja iz budžeta, koje imaju za cilj da dodatno urede ove procedure i tako povećaju efikasnost i kontrolu trošenja postojećih budžetskih sredstava koji se odvajaju za ove namene.

Što se tiče predložene dopune iz člana 8. Zakona o izmenama i dopunama zakona o kulturi kojom se predlaže povećanje za dva člana Nacionalnog saveta za kulturu, napominjemo da su sredstva za sprovođenje Zakona o izmenama i dopunama zakona o kulturi, planirana na programu 1201, Programskoj aktivnosti 0003, ekonomskoj klasifikaciji 423. U 2018. godini su prikazana sredstva koja su bila potrebna za isplatu 13 članova Nacionalnog saveta, a za 2019. i 2020. godinu prikazana potrebna sredstva za isplatu naknada 15 članova Nacionalnog saveta za kulturu, odnosno da su sredstva u iznosu od 1.037 hiljada potrebna za naknadu za još dva člana. U prilogu vam dostavljamo popunjen PFE - Obrazac.

Izvor: Vebsajt Ministarstva kulture, 27.03.2019.