Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

POVERENIK: U OBLASTI ZAšTITE PODATAKA SRBIJA KASNI NA NORMATIVNOM PLANU JER SU PROPISI DALEKO OD USKLAđENOSTI, NE SAMO SA STANDARDIMA EU, NEGO I SA USTAVOM RS


Pristup u oblasti zaštite podataka o ličnosti je "nepodnošljivo neodgovoran", ocenjuje Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, Rodoljub Šabić, ukazujući da Srbiji predstoji radikalna promena u toj oblasti.

Poverenik kaže da je u izveštaju koji je poslao Narodnoj skupštini Republike Srbje, 31. marta 2016. godine, naveo da je pristup države u ovoj oblasti loš, kao i da će to predstavljati ozbiljno otežavajuću okolnost kada se otvore pregovaračka poglavlja o pravima.

Poverenik je, na predstavljanju "Vodiča za organe vlasti - zaštita podataka o ličnosti", ukazao da se kasni na tri bitna plana - na normativnom, jer su propisi daleko od usklađenosti, ne samo sa standardima EU, nego i sa Ustavom Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006).

On je ocenio i da se aktivnosti držvanih organa na zaštiti podataka o ličnosti u nedopustivo viskom procentu svode samo na aktivnosti Poverenika, koji kako podseća, treba tu da bude samo u slučaju ekscesa.

Kao najvažnije, on je istakao da se kasni na planu edukacije, kako građana, tako i onih koji se njihovim podacima o ličnosti bave.

Govoreći o "Vodiču za organe vlasti - zaštita podataka o ličnosti", on je rekao da će on biti vrlo koristan i da će zahvaljujući njemu ljudi koji malo znaju znati više.

Ovaj Vodič namenjen je pre svega organima vlasti, ali će biti od koristi i svima onima iz privatnog sektora koji koriste podatke.

Danilo Krivokapić iz fondacije Share podseća da je ta fondacija 2014. godine utvrdila da je na sajtu Agencije za privatizaciju dostupan dokument koji sadrži lične podatke o 5.190.396 građana Srbije, njihovo ime i prezime, srednje ime i jedinstveni matični broj. Share fondacija rešila je da istraži koji se podaci prikupljaju u javnom sektoru, ko i na koji način ima pristup podacima građana i koje se mere zaštite primenjuju.

Prema njegovim rečima, rad je započet u aprilu prošle godine obimnim istraživanjem o vrstama obrade i načinima zaštite podataka o ličnosti u javnom sektoru čiji su procesi analizirani i predstavljeni u Vodiču.

Kako je rekao, istraživanje je obuhvatilo šest državnih istitucija: Republički fond za zdravstveno osiguranje, Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje, Centralni registar obaveznog socijalnog osiguranja, Poresku upravu, Agenciju za privredne registre i Gradski centar za socijalni rad Beograd.

Krivokapić je istakao da je najvažnija svrha istraživanja predstavljena u Vodiču doprinos boljem razumevanju podataka o ličnosti, značaju njihove zaštite, kao i dužnosti rukovaoca i obrađivača podataka.

Izvor: Vebsajt Tanjug, 31.03.2016.
Naslov: Redakcija