Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O JAVNIM NABAVKAMA: KRITERIJUM EKONOMSKI NAJPOVOLJNIJE PONUDE, U SRBIJI SE KORISTI U SAMO 15 ODSTO JAVNIH NABAVKI, A KRITERIJUM NAJNIžE PONUđENE CENE U VIšE OD 80 ODSTO SLUčAJEVA. PRAKSA JE POKAZALA DA JE KRITERIJUM NAJNIžE PONUđENE CENE POGODAN ZA NABAVKU VISOKOSTANDARDIZOVANIH JEDNOSTAVNIJIH DOBARA, DOK JE KOD NABAVKE SLOžENIJIH DOBARA I USLUGA, PORED CENA, POTREBNO KORISTITI I DRUGE ELEMENTE VREDNOVANJA


Prosečno trajanje postupka javne nabavke u Srbiji u protekle dve godine skraćeno je za 11 dana. Od objavljenog oglasa do realizacije javne nabavke u 2014. godini čekalo se, u proseku, 77 dana, a u prvom polugođu 2016. cela procedura svedena je na 61 dan. Smanjen je i broj poništenih postupaka javnih nabavki – sa 13 odsto u 2014, na 10 odsto u prvih šest meseci u 2016. godini, izjavio je Predrag Jovanović, direktor Uprave za javne nabavke.

Godišnja vrednost javnih nabavki kreće se oko tri milijarde evra, a jedna od poželjnih promena je što se prosečna vrednost ugovora iz godine u godinu povećava.

Prema Jovanovićevim rečima, skraćenju procedura i smanjivanje broja poništenih postupaka, najviše je doprinelo povećanje takozvanih okvirnih sporazuma, koji omogućavaju da se na osnovu jednog postupka javne nabavke zaključi više ugovora za račun više naručilaca sa više ponuđača. Jovanović kaže da je u 2014. bilo 280 okvirnih sporazuma, u 2015. ih je bilo 640, a 1.109 u prvoj polovini 2016. godine.

Uprava za javne nabavke često organizuje radionice i savetovanja na kojima obučava zadužene za sprovođenje procedura. Jedna takva radionica, na kojoj se govorilo o primeni kriterijuma ekonomski najpovoljnije ponude, održana je 4. oktobra 2016. godine u Beogradu. Prisustvovali su joj predstavnici Uprave za zajedničke poslove Vlade Republike Srbije, koja obavlja centralizovane nabavke za potrebe države, Republičkog fonda zdravstvenog osiguranja, Agencije za javne nabavke Grada Beograda, kao i predstavnici regulatornih tela.

U više od 86 odsto slučajeva do sada ostvarenih javnih nabavki, kupovalo se najjeftinije – ukazuje Jovanović. – Ali, najjeftinije često nije i ekonomski najpovoljnije. Najjeftiniji uređaji se češće kvare, a nemaju dobar servis, jeftine hirurške rukavice češće pucaju. Tako jeftino na kraju bude mnogo skuplje. Zato Zakon o javnim nabavkama ("Sl. glasnik RS", br. 124/2012, 14/2015 i 68/2015) najviše vrednuje ponudu koja je ekonomski najpovoljnija, ali se taj kriterijum u praksi nedovoljno primenjuje.

Kriterijum ekonomski najpovoljnije ponude u Srbiji koristi se u samo oko 15 odsto nabavki, a kriterijum najniže ponuđene cene u više od 80 odsto slučajeva. U zemljama Evropske unije je obrnuto. U 78 slučajeva koristi se kriterijum ekonomski najpovoljnije ponude, a u samo 22 odsto kriterijum najniže ponuđene cene. Praksa je pokazala da je kriterijum najniže ponuđene cene pogodan za nabavku visokostandardizovanih jednostavnijih dobara, dok je kod nabavke složenijih dobara i usluga, pored cena, potrebno koristiti i druge elemente vrednovanja.

Kriterijum ekonomski najpovoljnije ponude jedan je od "alata" u javnim nabavkama koji naručiocima omogućava da zahtevaju dodatni kvalitet – objašnjava Maja Kušt, međunarodni ekspert za javne nabavke iz Hrvatske. – Tako se od ponuđača može zahtevati da uređaj bude energetski efikasan, funkcionalan, ili da proizvođač naručene robe zapošljava lica sa posebnim potrebama. Ovaj kriterijum se, u nekim zapadnoevropskim zemljama, primenjuje u 80 odsto nabavki.

Na pitanje – da li naručilac može da zahteva da roba bude domaćeg porekla, Kušt podseća na važeća pravila Evropske unije.

Kriterijum ekonomski najpovoljnije ponude ne dopušta naručiocu da u svojoj narudžbini zahteva da je proizvod koji kupuje u što većoj meri domaćeg porekla – kaže Maja Kušt. – Takav zahtev se tumači kao diskriminacija stranog ponuđača.

Srpski Zakon o javnim nabavka sada daje prednost domaćem ponuđaču, tako što se cena njegove ponude umanjuje za pet odsto. Sa približavanjem članstvu u EU, naša zemlja će morati da odustane od takvog "preferencijalnog tretmana" domaćih preduzeća.

Izvor: Vebsajt Politika, Aleksandar Mikavica, 05.10.2016.
Naslov: Redakcija