Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKON O OSTVARIVANJU PRAVA IZ ALIMENTACIONOG FONDA: Fond će zaživeti za dva meseca, stigle i prve prijave


Danas stupa na snagu Zakon o ostvarivanju prava iz Alimentacionog fonda ("Sl. glasnik RS", br. 51/2025) na osnovu kojeg država preuzima plaćanje alimentacije deci kada jedan od bivših supružnika to ne čini. Alimentacioni fond zaživeće za dva meseca kaže ministarka za brigu o porodici Jelena Žarić Kovačević i naglašava da je to vreme koje je ostavljeno kako bi se obavile neophodne tehničke pripreme.

Kontakt centar počeo je da radi pre tri dana - broj za pitanja o Alimentacionom fondu je 011/74-55-399, i na njega je do juče bilo 418 poziva.

"Od tih 418 poziva, 31 poziv se odnosio na izbor da razgovaraju sa operaterom. Operateri su zaposleni u Ministarstvu za brigu o porodici i demografiju i uglavnom su diplomirani pravnici koji će ljudima koji se javljaju putem kontakt centra dati prave informacije", ističe Žarić Kovačević.

Takođe naglašava da je na mejl adresu stiglo više mejlova sa pitanjima koja se odnose na rokove i postupak podnošenja zahteva.

Pravo na podršku iz fonda imaće sva deca do 26 godina koja se redovno školuju, a fond se aktivira nakon dva meseca neplaćanja alimentacije. U postupku izjašnjavanja postoje jasna pravila.

"Na izjašnjavanje ih pozivaju javni izvršitelji. Dete se izjašnjava onda kada postane punoletno, dakle u periodu između 18. i 26. godine života", objašnjava proceduru ministarka. Ako je maloletno, u samom postupku mora da ima staratelja, odnosno zakonskog zastupnika.

"Tako da se tada izjašnjava samohrani roditelj kome je dete povereno sudskom presudom kojom je brak razveden i kojom se utvrđuje iznos alimentacije", naglašava ministarka.

Građani ne moraju sami da pokreću postupak i nije neophodan nikakav zahtev, kaže Žarić Kovačević.

"Jedini uslov da bi mogao da se pokrene postupak jeste da se oni koji traže alimentaciju nalaze u statusu izvršnog poverioca", odnosno lica lice u čiju je korist doneta pravnosnažna presuda kojom se utvrđuje iznos alimentacije.

"I od izvršnog dužnika, odnosno nesavesnog nekada roditelja, odnosno nekadašnjeg bračnog supružnika, potražuju određeni iznos alimentacije", objašnjava.

U skladu sa zakonom, maksimalni iznos koji se može dobiti iz fonda iznosi 25.000 dinara.

"Ako, na primer, maksimalni iznos iznosi 25.000, ali u presudi stoji niži iznos, mi ćemo se rukovoditi presudom. Ukoliko u presudi stoji viši iznos, onda ćemo se rukovoditi zakonom", objašnjava ministarka.

Iz budžeta je za funkcionisanje fonda za sada izdvojeno 500 miliona dinara. Pitanje je da li će taj iznos biti dovoljan.

"Mi ne znamo u ovom trenutku koliko će se nama roditelja, odnosno dece, javiti za različita potraživanja", kaže ministarka dodavši da će 500 miliona biti dovoljno do kraja godine, odnosno da će iznos po potrebi uvećati ili preraspodeliti rebalansom za sledeću godinu.

Za sve vreme plaćanja pomoći od strane države, nesavesnom roditelju raste dug, kamata, a tu su i sudski troškovi.

Isplate počinju odmah nakon donošenja rešenja, a dugovanje prema državi se vraća kada se roditelj ponovo nađe u prilici da plaća.

"U roku od dva meseca izvršitelj poziva izvršnog dužnika da isplati potraživanje. U roku od osam dana poziva izvršnog poverioca da se saglasi sa tim da, ukoliko dužnik ne isplaćuje alimentaciju, da se sredstva isplaćuju iz fonda. Od tog trenutka Ministarstvo donosi isplatno rešenje i isplaćuje se odmah prva rata", kaže ministarka.

Kasnije, ukoliko se utvrdi da lice ima primanja ili imovinu(to će proveravati javni izvršitelj jednom mesečno), obaveza se vraća na dužnika, a država postaje poverilac i potražuje iznos sa kamatom. Ako dužnik nema imovinu ni primanja, zakon predviđa se i krivičnu odgovornost.

"Postoji krivično delo neplaćanja alimentacije. Ako neko pokrene privatnu krivičnu tužbu, videćemo kako će se postupak završiti. Ali izvršitelji će svakog meseca proveravati da li se nešto promenilo u pogledu imovine".

Javnost je zabrinula odredba po kojoj, nakon smrti roditelja, dug prema državi prelazi na dete.

Međutim, ministarka kaže da država ne bi nikada stavila dete u takvu poziciju.

"Verujem da je Ministarstvo pravde išlo sa širim tumačenjem – dete koje je izvršni poverilac neće moći da bude izvršni dužnik. Apsolutno bi bilo neodgovorno da država od deteta naplati alimentaciju koju mu je dala", ističe Žarić Kovačević.

Kompanija Paragraf Lex ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenetih iz spoljnih sadržaja odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga, proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vesti" su namenjene u svrhu opšteg informisanja.


Izvor: Vebsajt RTS, 24.6.2025.
Naslov: Redakcija