Zastava Bosne i Hercegovine

PREDLOG ZAKONA O IZMENI ZAKONA O SUDIJAMA – Tekst propisa


Član 1.

U Zakon o sudijama (“Službeni glasnik RS”, broj 10/23), u članu 77. stav 1. reči: “bez mogućnosti ponovnog” zamenjuju se rečima: “sa mogućnošću još jednog.

Član 2.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srbije”.

IZ OBRAZLOŽENjA

II. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA

Izmenom Zakona o sudijama predlaže se uvođenje mogućnosti da predsednik suda, nakon isteka svog mandata, može biti ponovo izabran na istu funkciju u još jednom mandatu. Navedeno je predloženo, imajući u vidu da je u prethodnom periodu ovakvo rešenje ostvarilo dobre rezultate.

Predloženo rešenje zasniva se na potrebi da se obezbedi kontinuitet u vršenju jedne od najvažnijih upravljačkih funkcija u pravosudnom sistemu. Predsednik suda nije samo formalni rukovodilac suda, već nosilac širokih nadležnosti od ključnog značaja za unutrašnje funkcionisanje suda.

Predsednik suda je odgovoran za donošenje akata o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta, za raspoređivanje sudija i sudijskih pomoćnika, kao i za obezbeđivanje optimalnog funkcionisanja sudskih odeljenja i rad suda.

Kontinuitet u obavljanju ovih poslova od suštinske je važnosti, jer se radi o procesima koji imaju dugoročne efekte i zahtevaju poznavanje unutrašnjih potreba suda, kadrovskih kapaciteta i specifičnosti opterećenja predmetima.

Uloga predsednika suda u kadrovskim pitanjima je izuzetno značajna – od praćenja i ocenjivanja rada sudija i državnih službenika u sudu, kroz predlaganje mera za unapređenje efikasnosti, pa sve do sprovođenja obuka i profesionalnog razvoja.

Omogućavanje još jednog mandata, kao što se predlaže, predstavlja pravni mehanizam da se nastavi sa dobrom praksom i da se očuvaju pozitivni efekti prethodnog rukovodećeg perioda kada je procena Visokog saveta sudstva da je predsednik suda svojim radom doprineo poboljšanju kvaliteta i efikasnosti sudskog rada.

Smena rukovodstva suda nakon jednog mandata, bez mogućnosti da se nastavi rad dokazano uspešnih predsednika, može dovesti do prekida započetih procesa i gubitka institucionalnog znanja. Omogućavanje dodatnog mandata omogućava stabilnost i doslednost u realizaciji reformskih ciljeva.

Mogućnost ponovnog izbora predsednika suda je pitanje koja zavisi isključivo od procene Visokog saveta sudstva o ostvarenim rezultatima, posvećenosti, organizacionim sposobnostima, kao i samom integritetu predsednika suda. Na taj način obezbeđuje se da samo oni predsednici koji su u svom mandatu pokazali visok nivo stručnosti, efikasnosti i odgovornosti imaju šansu da nastave dalji rad.

Predložena izmena zakona uvodi fleksibilnost koja je neophodna za funkcionisanje sudske vlasti. Ona ne narušava princip izbora i kontrole nad radom predsednika suda, već naprotiv – podiže standarde, jer samo oni predsednici koji su po oceni Visokog saveta sudstva uspešno obavljali funkciju mogu biti ponovo izabrani.

Omogućavanje dodatnog mandata predsednika suda predstavlja instrument za jačanje

efikasnosti, stabilnosti i kontinuiteta unutrašnjeg upravljanja sudovima.

III. OBRAZLOŽENjE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINAČNIH REŠENjA

Članom 1. Predloga zakona predlože se izmena člana 77. stav 1. Zakona o sudijama.

Naime, vrši se izmena važećeg zakonskog rešenja tako što se umesto ograničenja da predsednik suda ima mandat bez mogućnosti ponovno izbora, propisuje da predsednik suda ima mandat sa mogućnošću još jednog izbora.

Ovakvo rešenje doprinosi stabilnosti unutrašnjeg upravljanja sudovima, posebno u pogledu kadrovskog planiranja, organizovanja sudija i službenika, izrade i primene akata o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji, kao i sprovođenja započetih reformskih i organizacionih aktivnosti koje bi mogle biti prekinute u slučaju obavezne promene rukovodstva.

Stoga se uvođenjem mogućnosti još jednog mandata obezbeđuje bolja institucionalna stabilnost, doslednost i odgovornost u vršenju funkcije predsednika suda, uz zadržavanje kontrolne uloge Visokog saveta sudstva pri odlučivanju o ponovnom izboru.

Član 2. Predloga zakona određuje stupanje zakona na snagu.

V. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Predlaže se donošenje zakona po hitnom postupku, iz razloga što nedonošenje zakona po hitnom postupcku može da prouzrokuje štetne posledice po rad sudova.


Izvor: Vebsajt Narodne skupštine, 22.12.2025.
Naslov: Redakcija