Zastava Bosne i Hercegovine

PREDLOG ZAKONA O BUDŽETU RS ZA 2026. GODINU: Fiskalni savet ocenjuje da je predloženi budžet fiskalno i makroekonomski održiv, te da je planiranje javnih prihoda, pre svega poreskih prihoda, urađeno korektno i realistično


Predsednik Fiskalnog saveta Srbije Blagoje Paunović izjavio je da je predloženi budžet za 2026. godinu fiskalno i makroekonomski održiv.

On je na javnom slušanju predstavljanja budžeta u Narodnoj skupštini Republike Srbije koji je organizovao Odbor za finansije, rekao da su kredibilno planirani ukupni prihodi i rashodi, ukoliko ne bude, kako je napomenuo, neplaniranih promena politika tokom naredne godine.

"Predloženi budžet za 2026. godinu ne samo da vraća posebna fiskalna pravila, već i trenutno suspendovana opšta pravila, jer ona propisuju da fiskalni deficit ne sme preći 3,0 odsto BDP-a, ukoliko je javni dug ispod 45 odsto BDP-a. Kada je reč o rashodima budžeta, oni su planirani u skladu sa projektovanim kretanjem prihoda, što je i omogućilo da se zadrži fiskalni deficit na nivou 3,0 odsto, odnosno na nivou koji se očekuje da će biti i ove godine", rekao je on.

Prema njegovim rečima, ocena je Fiskalnog saveta da je planiranje javnih prihoda, pre svega poreskih prihoda, urađeno korektno i realistično.

Istakao je da je Predlogom zakona o budžetu Republike Srbije za 2026. godinu prvi put posle dužeg niza godina predviđeno nešto ozbiljnije smanjenje učešća javnih investicija u BDP-u, ali da je važno istaći da i pored ovog umanjenja javne investicije u Srbiji ostaju među najvećim u Evropi.

"Zato ovo smanjenje učešća javnih investicija u BDP-u ne treba shvatiti dramatično, niti da je to neki ozbiljni indikator narušavanja razvojnog trenda", ocenio je Paunović.

Prema njegovim rečima, deficit od 3,0 odsto odgovara trendovima u Evropskoj uniji i sasvim je u skladu sa opštim i posebnim fiskalnim pravilima.

On omogućava da se javni dug postepeno smanjuje, a kada se poredi visina javnog duga u Srbiji sa drugim zemljama, može se konstatovati da je značajno manje učešće javnog duga u Srbiji.

"Učešće od 45 odsto u BDP-u je znatno manje nego što je to u proseku za EU, gde iznosi 83 odsto, a sada već i značajno manje u odnosu na prosek zemalja Centralne i Istočne Evrope, gde je to učešće nešto iznad 50 odsto", naglasio je Paunović.

Dodao je da će i pored nominalnog povećanja javnog duga tokom 2026. godine lagano opadati njegovo učešće u BDP-u i to sa 45 odsto koliko se očekuje da će biti na kraju ove godine na 44,5 odsto koliko se očekuje da će biti krajem 2026. godine.

Kompanija Paragraf Lex ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenetih iz spoljnih sadržaja odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga, proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vesti" su namenjene u svrhu opšteg informisanja.


Izvor: Vebsajt Politika, 16.11.2025.
Naslov: Redakcija