ZAKONI O ZATEZNOJ KAMATI I O PORESKOM POSTUPKU I PORESKOJ ADMINISTRACIJI: Narodna banka Srbije povećala referentnu kamatnu stopu na 6 odsto. Zatezna kamata iznosi 14 odsto godišnje, dok je kamata na javne prihode 16 odsto
Narodna banka Srbije povećala je referentnu kamatnu stopu sa 5,75 na šest odsto, što se odrazilo i na visinu zatezne kamate, kao i kamate koja se obračunava na neblagovremeno plaćene javne prihode. Tako će zatezna kamata od 13. novembra iznositi 14 odsto na godišnjem nivou, dok će kamata za neblagovremeno plaćene javne prihode od 12. novembra iznositi 16 odsto.
Obe stope povećane su za 0,25 procentnih poena, a razlog je njihova direktna povezanost sa referentnom kamatnom stopom centralne banke.
Naime, prema Zakonu o zateznoj kamati ("Sl. glasnik RS", br. 119/2012), stopa za dugovanja izražena u dinarima utvrđuje se tako što se na referentnu kamatnu stopu NBS dodaje osam procentnih poena. S druge strane, prema Zakonu o poreskom postupku i poreskoj administraciji ("Sl. glasnik RS", br. 80/2002, 84/2002 - ispr., 23/2003 - ispr., 70/2003, 55/2004, 61/2005, 85/2005 - dr. zakon, 62/2006 - dr. zakon, 63/2006 - ispr. dr. zakona, 61/2007, 20/2009, 72/2009 - dr. zakon, 53/2010, 101/2011, 2/2012 - ispr., 93/2012, 47/2013, 108/2013, 68/2014, 105/2014, 91/2015 - autentično tumačenje, 112/2015, 15/2016, 108/2016, 30/2018, 95/2018, 86/2019, 144/2020, 96/2021, 138/2022, 94/2024, 109/2025 i 80/2026), kamata na neblagovremeno plaćene javne prihode obračunava se po stopi koja je za deset procentnih poena viša od referentne kamate NBS.
Zatezna kamata predstavlja zakonom propisanu naknadu koju dužnik plaća poveriocu zbog kašnjenja u izmirivanju novčane obaveze. Obračunava se kada obaveza nije plaćena u predviđenom roku, odnosno počinje da teče od prvog dana nakon dospeća i traje sve do dana izmirenja duga. Njena svrha je da poveriocu nadoknadi posledice kašnjenja, ali i da podstakne dužnike da obaveze izmiruju na vreme.
Kod poreskih obaveza i drugih javnih prihoda važi poseban režim. Kamata se obračunava od narednog dana od dana dospelosti poreske obaveze, pa sve do dana uplate. To znači da poreski obveznici koji zakasne sa plaćanjem poreza, doprinosa i drugih javnih prihoda pored osnovnog duga moraju da izmire i pripadajuću kamatu.
Obračun zatezne kamate vrši se primenom prostog interesnog računa, što znači da se kamata ne pripisuje glavnici i da se na već obračunatu kamatu ne obračunava nova. Iznos zavisi od visine duga, broja dana kašnjenja i kamatne stope koja je važila u konkretnom periodu. Ukoliko se stopa tokom trajanja duga promeni, obračun se vrši posebno za svaki period, prema tada važećoj stopi. Pri tome se uzima u obzir broj kalendarskih dana u godini, odnosno 365 ili 366 dana u prestupnoj godini.
Promene referentne kamatne stope NBS poslednjih godina značajno su uticale na visinu zatezne kamate. Tokom 2022. i 2023. godine ona je kontinuirano rasla, da bi u julu 2023. dostigla 14,50 odsto. Na tom nivou zadržala se do juna 2024. godine, nakon čega je usledilo smanjenje.
Od septembra 2024. godine stopa zatezne kamate iznosila je 13,75 odsto i na tom nivou ostala je više od dve godine, sve do najnovije odluke Narodne banke Srbije. Novim povećanjem referentne kamatne stope ponovo je dostigla 14 odsto.
Novi potez NBS zaustavlja pad i poskupljuje finansiranje tekuće likvidnosti i investicija u domaćoj valuti. Istovremeno, podizanje referentne stope utiče i na cenu zaduživanja same države na domaćem finansijskom tržištu, jer prinosi na dinarske državne obveznice po pravilu reaguju na promenu osnovne kamate centralne banke.
Pored toga, automatski rastu i zakonske zatezne kamate i kamate za neblagovremeno plaćene javnih prihoda, koje se direktno obračunavaju dodavanjem fiksnih procenata na referentnu stopu NBS.
Sve u svemu ovo povećanje referentne kamatne stope za 25 baznih poena nagoveštava da je era jeftinog novca, koja je obeležila deceniju pre pandemije, prošlost.
Čak i kada inflacija deluje ukroćeno u okvirima ciljanog koridora, centralne banke ostaju na oprezu zbog geopolitičkih tenzija, cena energenata i domaćih troškovnih pritisaka.
Kompanija Paragraf Lex ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenetih iz spoljnih sadržaja odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga, proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vesti" su namenjene u svrhu opšteg informisanja.
Izvor: Vebsajt Blic, 13.11.2026.
Naslov: Redakcija










