PREDLOG ZAKONA O IZMENI ZAKONA O SUDIJAMA
Član 1.
U Zakonu o sudijama ("Službeni glasnik RS", br. 10/23 i 9/26), u članu 77. stav 1. reči: "sa mogućnošću još jednog" zamenjuju se rečima: "bez mogućnosti ponovnog".
Član 2.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".
OBRAZLOŽENJE
I. USTAVNI OSNOV ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u članu 97. tačka 16. Ustava Republike Srbije, kojim je propisano da Republika Srbije uređuje i obezbeđuje organizaciju, nadležnost i rad republičkih organa, kao i član 145. stav 1. Ustava Republike Srbije, kojim je propisano da se uslovi za izbor sudija i uslovi za izbor i mandat sudija porotnika uređuju zakonom.
II. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA
Narodna skupština usvojila je u januaru mesecu 2026. godine Zakon o izmeni Zakona o sudijama, Zakon o izmenama i dopunama Zakona javnom tužilaštvu, Zakon o izmenama i dopunama Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, Zakon o izmenama Zakona o Visokom savetu tužilaštva i Zakon o izmenama i dopunama Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava, koje je predložio narodni poslanik dr Uglješa Mrdić.
Nakon usvajanja navedenih zakona, dana 10. februara 2026. godine, Narodna skupština je zatražila hitno mišljenje Evropske komisije za demokratiju putem prava Saveta Evrope (Venecijanska komisija), sa zahtevom da se oceni usklađenost predmetnih zakona sa standardima Saveta Evrope.
Venecijanska komisija je na plenarnom zasedanju održanom 12. juna 2026. godine, usvojila Mišljenje o predmetnim zakonima.
U pogledu Zakona o sudijama Venecijanska komisija je preporučila da predsednici sudova treba da imaju samo jedan mandat, bez mogućnosti ponovnog izbora. U cilju usaglašavanja sa preporukama Venecijanske komisije predlaže se izmena Zakona o sudijama, a koja se odnosi na trajanje funkcije predsednika suda.
III. OBRAZLOŽENJE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINAČNIH REŠENJA
Zakonom o izmeni Zakona o sudijama, koji je usvojen 28. januara 2026. godine, propisana je mogućnost da predsednik suda bude ponovo izabran na funkciju predsednika istog suda.
Međutim, imajući u vidu gore navedeno mišljenje Venecijanske komisije članom 1. Predloga zakona propisuje se da se predsednik suda bira na pet godina bez mogućnosti ponovnog izbora za predsednika istog suda. Član 2. Predloga zakona određuje stupanje zakona na snagu.
IV. PROCENA FINANSIJSKIH SREDSTAVA POTREBNIH ZA SPROVOĐENJE ZAKONA
Za sprovođenje ovog zakona nije potrebno obezbediti sredstva u budžetu Republike Srbije.
V. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Predlaže se donošenje zakona po hitnom postupku zbog ispunjavanja međunarodnih obaveza Republike Srbije.
PREGLED ODREDBE ZAKONA O SUDIJAMA
KOJA SE MENJA
Trajanje funkcije predsednika suda
Član 77.
Predsednik suda bira se na pet godina sa mogućnošću još jednog BEZ MOGUĆNOSTI PONOVNOG izbora za predsednika istog suda.
Vreme na koje je predsednik suda izabran teče od dana stupanja na funkciju.
IZJAVA O USKLAĐENOSTI PROPISA
SA PROPISIMA EVROPSKE UNIJE
1. Ovlašćeni predlagač propisa: Vlada
Obrađivač: Ministarstvo pravde
2. Naziv propisa
Predlog zakona o izmeni Zakona o sudijama
Draft Law on Amendments to the Law on Judges
3. Usklađenost propisa sa odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica, sa jedne strane, i Republike Srbije sa druge strane ("Službeni glasnik RS", broj 83/08) (u daljem tekstu: Sporazum),:
a) Odredba Sporazuma koja se odnose na normativnu sadržinu propisa,
Naslov VII. - PRAVOSUĐE, SLOBODE I BEZBEDNOST, u okviru kojeg je član 80 - Jačanje institucija i vladavine prava
b) Prelazni rok za usklađivanje zakonodavstva prema odredbama Sporazuma,
Odredbama Sporazuma nije dat poseban rok za usklađivanje, već se usklađivanje vrši u skladu sa opštim rokom u skladu sa članom 72. Sporazuma.
v) Ocena ispunjenosti obaveze koje proizlaze iz navedene odredbe Sporazuma,
U potpunosti ispunjava.
g) Razlozi za delimično ispunjavanje, odnosno neispunjavanje obaveza koje proizlaze iz navedene odredbe Sporazuma,
d) Veza sa Nacionalnim programom za usvajanje pravnih tekovina Evropske unije.
/-
4. Usklađenost propisa sa propisima Evropske unije:
a) Navođenje odredbi primarnih izvora prava Evropske unije i ocene usklađenosti sa njima,
b) Navođenje sekundarnih izvora prava Evropske unije i ocene usklađenosti sa njima,
v) Navođenje ostalih izvora prava Evropske unije i usklađenost sa njima,
g) Razlozi za delimičnu usklađenost, odnosno neusklađenost,
d) Rok u kojem je predviđeno postizanje potpune usklađenosti propisa sa propisima Evropske unije.
- /
5. Ukoliko ne postoje odgovarajuće nadležnosti Evropske unije u materiji koju reguliše propis, i/ili ne postoje odgovarajući sekundarni izvori prava Evropske unije sa kojima je potrebno obezbediti usklađenost treba obrazložiti tu činjenicu. U ovom slučaju, nije potrebno popunjavati Tabelu usklađenosti propisa. Tabelu usklađenosti nije potrebno popunjavati i ukoliko se domaćim propisom ne vrši prenos odredbi sekundarnog izvora prava Evropske unije već se isključivo vrši primena ili sprovođenje nekog zahteva koji proizilazi iz odredbe sekundarnog izvora prava (npr. Predlogom odluke o izradi strateške procene uticaja biće sprovedena obaveza iz člana 4. Direktive 2001/42/EZ, ali se ne vrši i prenos te odredbe Direktive).
- Ne postoje propisi Evropske unije sa kojima je potrebno obezbediti usklađenost.
6. Da li su prethodno navedeni izvori prava Evropske unije prevedeni na srpski jezik?
- /
7. Da li je propis preveden na neki službeni jezik Evropske unije?
- Da, na engleski jezik
8. Saradnja sa Evropskom unijom i učešće konsultanata u izradi propisa i njihovo mišljenje o usklađenosti.
Narodna skupština usvojila je u januaru mesecu 2026. godine Zakon o izmeni Zakona o sudijama, Zakon o izmenama i dopunama Zakona javnom tužilaštvu, Zakon o izmenama i dopunama Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala i Zakon o izmenama Zakona o Visokom savetu tužilaštva, koje je predložio narodni poslanik dr Uglješa Mrdić. Nakon usvajanja navedenih zakona dana 10. februara 2026. godine, Narodna skupština je zatražila hitno mišljenje Evropske komisije za demokratiju putem prava Saveta Evrope (Venecijanska komisija), sa zahtevom da se oceni usklađenost predmetnih zakona sa standardima Saveta Evrope. Venecijanska komisija je na plenarnom zasedanju održanom 12. juna 2026. godine, usvojila Mišljenje o predmetnim zakonima.
Izvor: Vebsajt Narodne skupštine Republike Srbije, 16.6.2026.
Naslov: Redakcija










