NACRT ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOM REDU I MIRU: Vređanje na internetu tretiraće se kao prekršaj, što bi omogućilo da se postupak pokrene po službenoj dužnosti, nakon prijave oštećenog. Kao dokaz u postupku koristili bi se snimci ekrana, linkovi, svedoci i drugi digitalni tragovi. Predviđene kazne uključuju novčane iznose od 10.000 do 150.000 dinara, kaznu rada u javnom interesu od 80 do 360 sati, a u određenim slučajevima i kaznu zatvora od 30 do 60 dana, posebno ako je vređanje učinjeno u grupi

Zakonske izmene koje su u pripremi mogle bi značajno da utiču na svakodnevni život građana, od ponašanja na društvenim mrežama, preko strožih saobraćajnih propisa u 2026. godini, do drugih oblasti koje se tiču javnog reda i mira. O najavljenim promenama, njihovom dometu i mogućim posledicama govorila je advokatica Tamara Radojčić.

Kako objašnjava Radojčić, jedna od najvažnijih novina odnosi se na Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, čiji je inicijator Zaštitnik građana. Reč je, kako ističe, još uvek o nacrtu zakona, koji se nalazi u fazi stručnih rasprava i konsultacija i koji još nije ušao u skupštinsku proceduru.

"U ovoj fazi je moguće da dođe do određenih izmena, nakon čega bi nacrt trebalo da bude upućen u skupštinsku proceduru. Tada sledi javna rasprava, eventualni amandmani i, na kraju, glasanje o zakonu", navodi Radojčić.

Ona dodaje da dinamika usvajanja zakona zavisi od skupštinske većine, ali i od doprinosa stručne javnosti, uključujući profesore, advokate i sudije, koji imaju priliku da dostave svoja mišljenja. Kako kaže, cilj je da konačno rešenje odražava volju građana.

Jedna od ključnih promena koje nacrt predviđa jeste proširenje primene Zakona o javnom redu i miru na digitalni prostor. Umesto da se društvene mreže pojedinačno nabrajaju, uvodi se pojam "digitalne platforme", čime se internet i društvene mreže tretiraju kao javni prostor.

"Do sada su se prekršaji protiv javnog reda i mira vezivali isključivo za fizički javni prostor, poput ulice ili trga. Međutim, tehnološki razvoj doveo je do toga da se veliki deo komunikacije preselio na internet, gde smo svedoci sve učestalijeg vređanja i omalovažavanja”, ističe Radojčić.

Prema njenim rečima, nacrt zakona predviđa sankcionisanje vređanja i omalovažavanja na društvenim mrežama, ali i drugih pojava koje su već bile regulisane zakonom, poput prostitucije, vračanja i tumačenja sudbine, kao i prikupljanja javnih donacija – sada i u digitalnom prostoru.

“Ponašanje koje je ranije bilo prisutno na ulici danas je u velikoj meri preneto na internet. A upravo je digitalni prostor mesto gde ste najizloženiji javnosti i gde posledice vređanja mogu biti dalekosežnije”, navodi ona.

Radojčić naglašava da cilj zakona nije ograničavanje slobode govora, već zaštita dostojanstva i psihičkog integriteta građana.

“Sloboda govora nije apsolutna. Ustav jasno propisuje da se ona može ograničiti kada se ugrožava nečije dostojanstvo i ugled. Kao što niko nema pravo da vas vređa na ulici, isto tako to ne bi trebalo da bude dozvoljeno ni na društvenim mrežama”, kaže advokatica.

Ukoliko bi zakon bio usvojen, vređanje na internetu tretiralo bi se kao prekršaj, što bi omogućilo da se postupak pokrene po službenoj dužnosti, nakon prijave oštećenog, za razliku od sadašnje prakse gde se uvreda uglavnom goni privatnom tužbom.

Predviđene kazne uključuju novčane iznose od 10.000 do 150.000 dinara, kaznu rada u javnom interesu od 80 do 360 sati, a u određenim slučajevima i kaznu zatvora od 30 do 60 dana, posebno ako je vređanje učinjeno u grupi.

Kao dokaz u postupku koristili bi se snimci ekrana, linkovi, svedoci i drugi digitalni tragovi, slično kao što se u fizičkom prostoru dokazuju prekršaji putem izjava i materijalnih dokaza.

Prema njenoj oceni, nove zakonske izmene mogle bi doprineti smanjenju digitalnog nasilja i stvaranju bezbednijeg i pristojnijeg okruženja, naročito za decu i mlade, uz jasno razgraničenje između slobodnog izražavanja i vređanja drugih.

Izvor: Izvor: Vebsajt Euronews Srbija, 08.01.2026.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija