PREDLOG ZAKONA O POŠTANSKIM USLUGAMA: Rešenje iz Predloga zakona stvara značajno opterećenje u poslovanju većine operatora komercijalnog servisa, na način koji može ostaviti dalekosežne i nepremostive posledice po njihovo dalje poslovanje
Ove godine mogao bi za zaživi novi Zakon o poštanskim uslugama koji je Vlada Republike Srbije u vidu predloga uputila Narodnoj skupštini 30. decembra, uoči novogodišnjih i božićnih praznika.
U Predlogu zakona o poštanskim uslugama, međutim, nalazi se rešenje koje je tokom javne rasprave jedna od privatnih kompanija koje pružaju poštanske usluge nazvala “suštinskom izmenom” u odnosu na prethodna zakonska rešenja, čija primena bi mogla da ostavi nepremostive posledice na poslovanje većine operatora komercijalnog servisa.
U obrazloženju predloga novog akta Vlada Republike Srbije je navela da je Predlog zakona izrađen kako bi se obezbedili uslovi za podsticanje održivosti poštanske delatnosti u eri digitalizacije, kao i uslovi da Republika Srbija uspešno postane deo jedinstvenog evropskog poštanskog tržišta.
“Neophodno je stvoriti novi regulatorni i institucionalni okvir za unapređenje stanja na nacionalnom poštanskom tržištu, što podrazumeva dalje usklađivanje sa zakonodavstvom Evropske unije i aktima Svetskog poštanskog saveza”, ističe se u Predlogu zakona.
Među brojnim novinama koje ovaj akt predviđa jedna je privukla posebnu pažnju jedine privatne poštanske kompanije koja je uzela učešće u javnoj raspravi – BexExpress iz Šapca.
Iz BexExpressa su reagovali na rešenje iz člana 39. kojim se definiše pojam otkupne pošiljke – gde prodavac šalje robu kupcu, pa se pri isporuci naplaćuje poštarina i cena robe.
“Otkupna poštanska pošiljka je vrednosna pošiljka pri čijem uručenju se od primaoca preuzima iznos novca koji je na pošiljci naveo pošiljalac i koji poštanski operator uplaćuje pošiljaocu na tekući račun ili prosleđuje poštanskom uputnicom ili novčanom doznakom”, stoji u članu 39. Predloga zakona.
Na to rešenje je tokom javne rasprave reagovao BexExpress, ukazujući da se radi o značajnoj i suštinskoj izmeni u odnosu na prethodno rešenje, a pogotovo ako se ima u vidu učešće otkupnih pošiljki u ukupnom obimu usluga komercijalnog servisa.
“(Rešenje iz Predloga novog Zakona o poštanskim uslugama) stvara značajno opterećenje u poslovanju većine operatora komercijalnog servisa, na način koji može ostaviti dalekosežne i nepremostive posledice po njihovo dalje poslovanje”, ukazali su iz BexExpressa tokom javne rasprave i stavili na sto drugačiju verziju te odredbe za Predlog Zakona.
“Predlažemo da se navedena odredba izmeni na način da se otkupni iznos radi isplate u gotovini može preneti putem transakcija uplata i isplata gotovine kod poslovnih banaka, na način koji obezbeđuje sve neophodne podatke potrebne u procesima kontrola i nadzora radi sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma i suzbijanja sive ekonomije”, sugerisali su iz BexExpressa.
Ministarstvo informisanja i telekomunikacija, koje je predlagač zakona, nije prihvatilo takav predlog, uz obrazloženje da je uplata na tekući račun implementirana na zahtev poštanskih operatora, a u skladu sa odredbama Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma,("Sl. glasnik RS", br. 113/2017, 91/2019, 153/2020, 92/2023 i 94/2024) čiji su obveznici.
“Imajući u vidu da mali broj korisnika nema tekuće račune, navedeni predlog je dopunjen mogućnošću da se isplata vrši i putem poštanske uputnice i novčane doznake. Na ovaj način isplata novčanih iznosa vršiće se na zakonom predviđeni način, a daće se i značajan doprinos u borbi protiv pranja novca u okviru poštanske delatnosti”, odgovorilo je ministarstvo, odbijajući predlog BexExpressa.
U obrazloženju Predloga zakona ocenjeno je i da se takvim rešenjem smanjuje količina gotovine u poštanskim tokovima, a samim tim i rizik od pranja novca i finansiranja terorizma.
Iz tog razloga u Predlogu zakona stoji da zaposleni kod poštanskog operatora pri prijemu vrednosnih pošiljaka mora da izvrši uvid u ličnu ispravu korisnika sa fotografijom i evidentira registarski broj lične isprave i kada su u pitanju poštanske uputnice.
Cilj je, kako stoji u obrazloženju, utvrđivanje identiteta pošiljaoca i sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma, odnosno prometa robe neregistrovanih subjekata.
Podsetimo da je u Zakonu o poštanskim uslugama ("Sl. glasnik RS", br. 77/2019) koji je trenutno na snazi propisano da je otkupna poštanska pošiljka “vrednosna poštanska pošiljka pri čijem uručenju se od primaoca preuzima iznos novca koji je na pošiljci naveo pošiljalac i koji poštanski operator dostavlja pošiljaocu na tekući račun, naznačenu adresu ili se isplaćuje u prostorijama poštanskog operatora”.
Kompanija Paragraf Lex ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenetih iz spoljnih sadržaja odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga, proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vesti" su namenjene u svrhu opšteg informisanja.
Izvor: Vebsajt Biznis, Milica Rilak, 09.01.2025.
Naslov: Redakcija