JEDINSTVENO PODRUČJE PLAĆANJA U EVRIMA (SEPA): Brže transakcije sa inostranstvom i troškovne promene
Provizije od 20, 30 ili čak 40 EUR za jedan bankarski transfer u evrima od maja mogle bi da se svedu na svega 1 EUR ili 2 EUR.
Početak primene SEPA sistema u Srbiji trebalo bi da omogući lakše, brže i jeftinije transakcije građanima.
Kako Srbija nije članica Evropske unije, to građanima otežava brojne stvari, a među njima i transfere novca sa tim državama.
Međutim, od maja prošle godine Srbija je postala deo SEPA (Single Euro Payments Area) sistema, a u maju ove godine on bi trebalo zvanično da počne da se primenjuje.
Dakle, SEPA je doslovno prevedeno jedinstveno područje plaćanja u evrima, što znači da se bezgotovinska plaćanja u evrima između zemalja članica obavljaju isto kao domaća plaćanja, odnosno brzo, standardizovano i jeftino.
Uvođenje ovog sistema građanima bi trebalo da olakša plaćanja ka inostranstvu. Ono što je još bitno naglasiti je da se SEPA sistem odnosi isključivo na evre, a ne na dinare.
Pored pogodnosti za građane, SEPA sistem trebalo bi da obezbedi i niže troškove poslovanja privredi.
Kako je najavljeno, ulazak u ovaj sistem odvijaće se fazno, a praktična primena očekuje se da počne u maju, kada banke u Srbiji budu spremne da učestvuju u SEPA šemama.
Iz Narodne banke Srbije (NBS) objašnjavaju da će pristupanjem banaka iz Srbije SEPA platnim šemama, građanima biti omogućena brža, jednostavnija i povoljnija plaćanja u evrima ka zemljama Evropske unije i regiona.
"Posebno značajan iskorak se očekuje u oblasti instant plaćanja, jer će, nakon povezivanja domaćeg sistema za instant plaćanja sa sistemom Evropske centralne banke (TIPS), građani imati isti kvalitet usluge kod prekograničnih plaćanja kakav već imaju u domaćem platnom prometu", objašnjavaju.
Takođe, kako dodaju, očekuje se smanjenje troškova međunarodnih transfera i novčanih doznaka, što je posebno važno imajući u vidu da gotovo 45% doznaka u Srbiju dolazi iz država članica EU.
Za privredu, a naročito za mala, mikro i srednja preduzeća, SEPA donosi značajne koristi, naglašavaju iz NBS.
"Plaćanja sa poslovnim partnerima iz EU i regiona biće jednostavnija, brža i jeftinija, što direktno doprinosi unapređenju poslovanja i konkurentnosti", ističu.
Prema analizama Svetske banke, na koje se poziva NBS, troškovi bezgotovinskih prekograničnih transakcija u regionu Zapadnog Balkana trenutno su i do šest puta veći u odnosu na zemlje EU.
"Priključenje SEPA području i tehničko povezivanje sa platnom infrastrukturom EU doprineće značajnom smanjenju tih troškova, podsticanju ekonomske razmene i daljoj digitalizaciji plaćanja, što će imati i pozitivan efekat na smanjenje sive ekonomije", ukazuju oni.
Iz NBS pojašnjavaju i da građani neće imati dodatne obaveze, niti će biti potrebno bilo kakvo posebno podešavanje.
"SEPA plaćanja će se realizovati preko banaka, koje su odgovorne za tehničku i operativnu implementaciju SEPA standarda. Korisnici će, u okviru ponude svoje banke, moći da koriste SEPA usluge, dok će sve regulatorne, tehničke i bezbednosne zahteve ispunjavati banke", navode.
Bankarski savetnik Vladimir Vasić navodi da je SEPA za građane i privredu Srbije, pre svega, tehnička i troškovna reforma, a ne monetarna ili politička promena.
- Za građane, SEPA znači jeftinije, brže i predvidljivije plaćanje u evrima ka inostranstvu. Konkretno, transferi u evrima ka zemljama EU više se ne tretiraju kao međunarodna plaćanja, već kao domaća, provizije koje su ranije bile 10, 20 ili čak 40 EUR, sada se svode na 1 EUR ili 2 EUR, često kao kod domaćeg prenosa. Takođe, novac koji je ranije putovao dva do pet radnih dana, sada se prenosi u roku od jednog dana, a u budućnosti i istog dana - postoji proizvod instant plaćanja i u milisekundi novac je tu - pojašnjava Vasić.
Vasić navodi i praktičan primer.
- Ako građanin šalje 500 EUR detetu koje studira u EU ili plaća uslugu u inostranstvu, razlika u trošku i brzini je značajna i dugoročno vrlo opipljiva - ističe ovaj sagovornik.
S druge strane, kako naglašava, za firme je SEPA još važnija vest.
- Za njih to znači niže transakcione troškove kod uvoza, izvoza i usluga, lakše upravljanje gotovinom i likvidnošću, brže fakturisanje i naplatu, kao i jednostavniju integraciju sa partnerima iz EU - pojašnjava Vasić.
Kako dodaje, za izvozno orijentisane firme - IT sektor, frilensere, logistiku, konsultantske i kreativne industrije, ovo je konkretno povećanje konkurentnosti, bez dodatnih subvencija ili administrativnih zahteva.
Vasić napominje da ovo nije zamena dinara evrom.
- SEPA nema nikakve veze sa zamenom dinara niti sa monetarnim suverenitetom Srbije. Dinar ostaje jedino zakonsko sredstvo plaćanja u zemlji. SEPA reguliše isključivo tehnički način prenosa evra između banaka, ne valutu u kojoj se plaća unutar Srbije - objašnjava on.
Kako dodaje, onaj ko prima platu u dinarima, nastavlja da je prima u dinarima. Ko plaća račune u dinarima, plaća ih kao i do sada.
- SEPA samo čini evro-transakcije sa inostranstvom jeftinijim i efikasnijim - poručuje Vasić.
Kako opisuje, SEPA je mali korak administrativno, ali veliki korak praktično.
- Građani štede novac i vreme, privreda dobija brzinu i konkurentnost, a finansijski sistem Srbije se dodatno usklađuje sa evropskim standardima bez gubitka kontrole nad sopstvenom valutom. Procena je da će ukupna godišnja ušteda građana i privrede biti između 50 i 60 mil EUR - zaključuje Vasić.
Kompanija Paragraf Lex ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenetih iz spoljnih sadržaja odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga, proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vesti" su namenjene u svrhu opšteg informisanja.
Izvor: Vebsajt eKapija, 09.02.2026.
Naslov: Redakcija










