PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PORESKOM POSTUPKU I PORESKOJ ADMINISTRACIJI - Tekst propisa
Član 1.
U Zakonu o poreskom postupku i poreskoj administraciji (“Službeni glasnik RS”, br. 80/02, 84/02 - ispravka, 23/03 - ispravka, 70/03, 55/04, 61/05, 85/05 - dr. zakon, 62/06 - dr. zakon, 61/07, 20/09, 72/09 - dr. zakon, 53/10, 101/11, 2/12 - ispravka, 93/12, 47/13, 108/13, 68/14, 105/14, 91/15 - autentično tumačenje, 112/15, 15/16, 108/16, 30/18, 95/18, 86/19, 144/20, 96/21, 138/22, 94/24 i 109/25), u članu 10. stav 4. posle reči: “rešenje” dodaju se zapeta i reči: “odnosno uverenje”.
Član 2.
U članu 38. stav 8. menja se i glasi:
“Poresku prijavu umesto poreskog obveznika Poreska uprava podnosi:
1) po službenoj dužnosti;
2) po osnovu nalaza kontrole sa danom donošenja rešenja iz člana 54. stav 2. tačka 2) podtačka (1) ovog zakona.”.
Član 3.
U članu 39. posle stava 1. dodaje se novi stav 2, koji glasi:
“Zahtev iz stava 1. ovog člana podnosi se posebno za svaki poreski oblik i svaki poreski period.”.
Posle dosadašnjeg stava 2, koji postaje stav 3, dodaju se novi st. 4. i 5, koji glase:
“Ako Poreska uprava odobri produženje roka za podnošenje poreske prijave, to odobrenje se odnosi i na dospelost poreske obaveze, na koju se prijava odnosi.
Ako poreski obveznik podnese poresku prijavu po isteku roka koji je odobren zaključkom iz stava 3. ovog člana, poreska obaveza iz navedene prijave dospeva u roku propisanom posebnim zakonom.”.
Dosadašnji stav 3. postaje stav 6.
U dosadašnjem stavu 4, koji postaje stav 7, reči: “stava 2.” zamenjuju se rečima: “stava 3.”.
Član 4.
U članu 40. stav 1. posle reči: “koju je podneo Poreskoj upravi” dodaju se zapeta i reči: “odnosno poreska prijava koju je umesto poreskog obveznika podnela Poreska uprava po službenoj dužnosti”.
U stavu 3. reči: “najviše dva puta” brišu se.
Član 5.
Posle člana 41b dodaju se naziv člana 41v i član 41v i naziv člana 41g i član 41g, koji glase:
“Poreska prijava o obračunatom godišnjem porezu na dohodak građana
Član 41v
Poresku prijavu o obračunatom godišnjem porezu na dohodak građana po službenoj dužnosti podnosi Poreska uprava umesto poreskog obveznika, u slučaju kada poreski obveznik propusti da je podnese u roku propisanom zakonom kojim se uređuje porez na dohodak građana.
Poreska prijava poreza na dodatu vrednost
Član 41g
Poresku prijavu poreza na dodatu vrednost koju poreski obveznik ne podnese u propisanom roku, sačinjava Poreska uprava i podnosi po službenoj dužnosti.
Poreska prijava iz stava 1. ovog člana sačinjava se na osnovu preliminarne poreske prijave formirane u sistemu elektronskih faktura, u skladu sa zakonom kojim se uređuje elektronsko fakturisanje.
Poreska prijava poreza na dodatu vrednost podneta po službenoj dužnosti sadrži podatke koji se odnose isključivo na obračunati porez na dodatu vrednost, preuzete iz preliminarne poreske prijave.”.
Član 6.
U članu 63. dodaje se stav 4, koji glasi:
“Ako Poreska uprava, u roku od tri godine od dana donošenja privremenog rešenja, ne donese rešenje kojim se zamenjuje privremeno rešenje, poreska obaveza utvrđena privremenim rešenjem smatraće se konačno utvrđenom poreskom obavezom.”.
Član 7.
Posle člana 70. dodaje se novi član 70a, koji glasi:
“Član 70a
Poreska uprava po službenoj dužnosti vrši namirenje dospelih, a neizmirenih obaveza po jednom uplatnom računu akcize iz preplate sa drugog uplatnog računa akcize iskazanih u istoj poreskoj prijavi za isti obračunski period.
Ako nakon namirenja iz stava 1. ovog člana preostane preplata, ista se koristi za namirenje drugih dospelih, a neizmirenih obaveza po osnovu akcize, shodnom primenom člana 70. ovog zakona.”.
Član 8.
U članu 75. stav 7. menja se i glasi:
“Ako se u toku kontrole utvrdi razlika poreske obaveze, kamata se obračunava za period počev od narednog dana od dana dospelosti obaveze do dana uplate.”
Član 9.
U nazivu iznad člana 114z posle reči: “sporednih poreskih davanja” dodaju se reči: “povraćaj, poreski kredit, refakciju refundaciju, kao i namirenje dospelih obaveza putem preknjižavanja poreza”.
U članu 114z stav 1. u uvodnoj rečenici posle reči: “sporednih poreskih davanja” dodaju se zapeta i reči: “povraćaj, poreski kredit, refakciju refundaciju, kao i namirenje dospelih obaveza putem preknjižavanja poreza”.
Član 10.
U članu 128. stav 6. reči: “koji delatnost obavlja na prostoru održavanja manifestacija” zamenjuju se rečima: “iz člana 131. stav 6. ovog zakona”.
Član 11.
U članu 129. stav 3. menja se i glasi:
“Na osnovu rešenja iz stava 1. ovog člana Poreska uprava podnosi poresku prijavu umesto poreskog obveznika u kojoj otklanja utvrđene nepravilnosti, ako je poreska prijava osnov za evidentiranje iznosa utvrđenog poreza iz člana 62. stav 2. tačka 1) ovog zakona.”
Stav 4. briše se.
Dosadašnji stav 5. postaje stav 4.
Član 12.
U članu 131. stav 6. menja se i glasi:
“Izuzetno od stava 2. ovog člana, zabrana vršenja delatnosti poreskom obvezniku koji:
1) delatnost obavlja na prostoru održavanja manifestacija (vašara, festivala, izložbi i drugih manifestacija u sklopu kulturnih, muzičkih, sportskih i drugih društvenih aktivnosti) izriče se za period trajanja te manifestacije;
2) za promet od prodaje roba ili pružanja usluga izda račun koji sadrži dvodimenzionalni bar-kôd (eng. QR - Quick Response), a za koji se verifikacijom utvrdi da nije generisan putem sistema elektronske fiskalizacije Poreske uprave Republike Srbije, odnosno sadrži QR kod koji ne vodi ka portalu Poreske uprave ili sadrži QR kod koji vodi ka fiskalnom računu koji se ne odnosi na evidentirani promet, već na drugi fiskalni račun, drugi iznos, datum, artikle ili drugog obveznika ili da predstavlja dokument koji je naknadno izmenjen, kombinovan ili tehnički izrađen, izriče se u trajanju od jedne godine.”.
Dodaje se stav 7, koji glasi:
“Mera zabrane vršenja delatnosti poreskom obvezniku iz stava 6. ovog člana izriče se odmah.”.
Član 13.
U članu 167. stav 4. tačka 1) menja se i glasi:
“1) unutrašnje uređenje i sistematizaciju radnih mesta u Poreskoj upravi;”.
Član 14.
U članu 169a stav 2. reči: “preuzimanjem državnog službenika iz drugog državnog organa” zamenjuju se rečima: “premeštajem po osnovu sporazuma o preuzimanju”.
Član 15.
U članu 169g stav 1. reči: “od najviše tri kandidata sa najboljim rezultatom postignutim” zamenjuju se rečima: “koji su ispunili merila za izbor”.
Član 16.
Naziv iznad člana 169d i član 169d menja se i glasi:
“Bezbednosne provere kandidata
Član 169d
Na pisani zahtev Poreske uprave, u kome se navode pravni osnov, svrha i obim proveravanja, obavljaju se bezbednosne provere kandidata sa liste za izbor na radna mesta sa povećanim bezbednosnim rizikom, a pre donošenja rešenja o prijemu u radni odnos, odnosno rešenja o premeštaju.
Radna mesta sa povećanim bezbednosnim rizikom u Poreskoj upravi su radna mesta na kojima se obavljaju poslovi: poreske kontrole, naplate, poreske policije i u oblasti informacionih i komunikacionih tehnologija.
Bezbednosne provere, uz prethodnu pisanu saglasnost kandidata, vrši Bezbednosno-informativna agencija u svrhu utvrđivanja postojanja smetnji sa stanovišta bezbednosti Republike Srbije.
Ukoliko lice iz stava 3. ovog člana odbije da potpiše saglasnost, smatraće se da je odustalo od postupka zasnivanja radnog odnosa.
O sprovedenom bezbednosnom proveravanju sačinjava se izveštaj koji se dostavlja Poreskoj upravi. Negativan izveštaj o sprovedenom bezbednosnom proveravanju (u daljem tekstu: izveštaj) predstavlja smetnju da kandidat bude izabran i primljen u radni odnos, odnosno premešten u poresku upravu, čak i ako je jedini kandidat na listi za izbor. Konačnu odluku o izboru kandidata za prijem u radni odnos donosi komisija za izbor kandidata, u skladu sa dostavljenim izveštajem.
Podaci prikupljeni bezbednosnim proveravanjem evidentiraju se, čuvaju i štite prema zakonu kojim se uređuje tajnost podataka i zakonu kojim se uređuje zaštita podataka o ličnosti, a koriste samo u svrhu za koju su prikupljeni.”.
Član 17.
Član 169e menja se i glasi:
“Član 169e
“Pored slučajeva privremenog premeštaja državnih službenika u istom državnom organu, uređenih propisima o radnim odnosima u državnim organima, poreski službenik, može biti premešten na radno mesto u više zvanje u trajanju do 24 meseca, ukoliko ispunjava uslove u pogledu stepena i vrste stručne spreme, kompetencija potrebnih za obavljanje poslova radnog mesta na koje se premešta i ukoliko je potrebno da se radno mesto hitno popuni ili u slučaju zamene odsutnog poreskog službenika.
Poreski službenik koji je privremeno premešten u skladu sa stavom 1. ovog člana, stiče sva prava radnog mesta na koje je privremeno premešten, dok premeštaj traje.
Nakon isteka privremenog premeštaja na radno mesto u više zvanje, poreski službenik iz stava 1. ovog člana, nastavlja da radi na radnom mestu sa kog je privremeno premešten u više zvanje i utvrđuje mu se koeficijent za obračun plate koji je imao do privremenog premeštaja uz eventualno uvećanje koeficijenta po osnovu nagrađivanja kroz platne razrede ukoliko je ostvario pravo na nagrađivanje.
Poreski službenik iz stava 1. ovog člana, nakon isteka privremenog premeštaja, može biti trajno premešten na radno mesto u više zvanje u skladu sa odredbom člana 169lj ovog zakona, po osnovu ocena vrednovanja radne uspešnosti ostvarenih dok je bio privremeno premešten.”.
Član 18.
U članu 169lj stav 2. tačka 5) menja se i glasi:
“5) da je dva puta uzastopno pre sticanja neposredno višeg zvanja utvrđeno najmanje da:
(1) “prevazilazi očekivanja” za radno mesto u zvanju glavni poreski savetnik;
(2) “ispunjava očekivanja” za radno mesto u ostalim zvanjima.”.
Stav 3. menja se i glasi:
“Izuzetno, poreski službenik koji je napredovao premeštajem jer je dva puta uzastopno utvrđeno da “prevazilazi očekivanja” može, i ako ne ispunjava uslove vezane za radno iskustvo u struci, da bude premešten shodno stavu 1. ovog člana, ako je opet utvrđeno da “prevazilazi očekivanja”.”.
Član 19.
Odredba člana 4. stav 2. ovog zakona, kojom se briše ograničenje podnošenja broja izmenjene poreske prijave, odnosi se i na poreske prijave podnete do dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 20.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srbije”, osim člana 7. ovog zakona koji se primenjuje počev od 1. februara 2027. godine.
IZ OBRAZLOŽENJA
II. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA
• Problemi koje ovaj zakon treba da reši, odnosno ciljevi koji se ovim zakonom postižu
Ključni ciljevi Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji kojim se vrše izmene i dopune odredaba Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji (“Službeni glasnik RSˮ, br. 80/02, 84/02 - ispravka, 23/03 - ispravka, 70/03,55/04, 61/05, 85/05 - dr. zakon, 62/06 - dr. zakon, 61/07, 20/09, 72/09 - dr. zakon, 53/10, 101/11, 2/12 - ispravka, 93/12, 47/13, 108/13, 68/14, 105/14, 91/15 - autentično tumačenje, 112/15, 15/16, 108/16, 30/18, 95/18, 86/19, 144/20, 96/21, 138/22, 94/24 i 109/25 - u daljem tekstu: ZPPPA) sastoje se u preciziranju i pravnotehničkom usaglašavanju normi, kako bi se primena ZPPPA realizovala sa što manje tumačenja, a time i efikasnije i doslednije sprovodio poreski postupak.
Razlozi za donošenje Predloga zakona o izmenama i dopunama i neophodnost preciziranja, odnosno pravnotehničkog usaglašavanja odredaba ZPPPA ogledaju se u:
- Pravnotehničkom usklađivanju pojedinih odredaba ZPPPA kako bi se primena ZPPPA realizovala sa što manje tumačenja i na taj način doprinelo bržem sprovođenju poreskog postupka.
- Preciziranju odredaba ZPPPA koje se odnose na zakonski osnov za uspostavljanje jasnih pravila da se navedenim izmenama postojeći informacioni sistem Poreske uprave implementira u novi informacioni sistem SiTAX.
Naime, tokom analize poslovnih procesa i pripreme za implementaciju novog informacionog sistema SiTAX, identifikovane su odredbe čija primena u praksi može dovesti do različitih tumačenja u istim ili sličnim činjeničnim i pravnim situacijama, kao i odredbe koje nisu dovoljno precizne sa aspekta automatizacije i digitalizacije postupaka. Uočene su i pojedine procedure koje zahtevaju dodatno normativno preciziranje radi efikasnijeg postupanja poreskih organa i doslednijeg ostvarivanja prava i obaveza poreskih obveznika.
Uvođenje novog informacionog sistema SiTAX podrazumeva standardizaciju i digitalizaciju poreskih postupaka, što zahteva jasno, precizno i nedvosmisleno definisane pravne norme. Informacioni sistem mora da obezbedi jednoobrazno postupanje u svim istovetnim pravnim situacijama, zbog čega je neophodno otkloniti normativne nejasnoće i obezbediti doslednu primenu propisa na celoj teritoriji Republike Srbije;
- Preciziranje odredaba ZPPPA kojima se važeći sistem sankcija za zabranu vršenja delatnosti dopunjuje sankcionisanjem nove uočene zloupotrebe sistema fiskalizacije čije procesuiranje će doprineti pravnoj sigurnosti i efikasnosti poreskog postupka;
- Preciziranju odredaba ZPPPA koje uređuju radnopravne odnose zaposlenih i organizaciju Poreske uprave u cilju usaglašavanja sa odredbama zakona koji uređuje državne službenike.
• Razmatrane mogućnosti da se problemi reše i bez donošenja zakona
Imajući u vidu da je reč o poreskom postupku i pravima i obavezama kako poreskih obveznika, tako i nadležnih poreskih organa (Poreske uprave i nadležnih poreskih organa jedinaca lokalnih samouprava) koji su uređeni ZPPPA, sledi da se izmene i dopune pravila poreskog postupka mogu vršiti samo zakonom.
Prema tome, kako materija koja se uređuje ZPPPA spada u zakonodavnu regulativu, nije razmatrano, niti je bilo osnova za razmatranje njenog uređenja drugim zakonom ili podzakonskim aktom.
• Zašto je donošenje zakona najbolji način za rešavanje problema
Uređivanjem ove materije zakonom daje se doprinos pravnoj sigurnosti i obezbeđuje transparentnost u vođenju poreske politike.
Naime, zakon je opšti pravni akt koji se objavljuje i koji stvara jednaka prava i obaveze za sve subjekte koji se nađu u istoj poresko-pravnoj situaciji, čime se postiže transparentnost u njegovoj primeni.
III. OBJAŠNjENjE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINAČNIH REŠENjA
Uz čl. 1, 6, 8. i 9. Predloga zakona - vrši se pravnotehničko usklađivanje odredaba ZPPPA kako bi se primena ZPPPA realizovala sa što manje tumačenja, a time i efikasnije i doslednije sprovodio poreski postupak, i to:
- Izmenom člana 10. stav 4. ZPPPA, izvršeno je usaglašavanje sa odredbama zakona koji uređuje doprinose za obavezno socijalno osiguranje u delu kojim je uređeno pitanje povraćaja više plaćenog doprinosa za obavezno socijalno osiguranje kada su doprinosi koje je obveznik doprinosa sam platio, odnosno kome je u njegovo ime i u njegovu korist plaćen doprinos iz osnovice koja prelazi iznos najviše godišnje osnovice za kalendarsku godinu.
Naime, podzakonskim aktom - Pravilnikom o uslovima, postupku i načinu za povraćaj više plaćenog doprinosa za obavezno socijalno osiguranje i prestanku obaveze plaćanja doprinosa po osnovu ugovorene naknade u toku tekuće godine (“Službeni glasnik RS broj 29/26, a koji je u primeni od 3. aprila 2026. godine, propisano je da se uverenje organizacije nadležne za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje smatra relevantnom dokumentacijom za ostvarivanje prava na povraćaj više plaćenog doprinosa.
- dopunom člana 63. ZPPPA izvršeno je preciziranje ove odredbe u smislu da se poreska obaveza utvrđena privremenim rešenjem smatra konačno utvrđenom u situaciji kada poreski organ, u roku od tri godine od dana donošenja privremenog rešenja, ne donese rešenje kojim se zamenjuje privremeno rešenje.
- Izmenom člana 75. ZPPPA usklađeni su obračuni kamata na način predviđen u stavu 1. ovog člana ZPPPA, sa obračunom kamate na novoutvrđene javne prihode u postupku kontrole. Na ovaj način se vrši izjednačavanje obračuna kamate u postupcima kontrole sa ostalim postupcima na istovetan način propisan odredbom stava 1. ovog člana ZPPPA.
- Postojeće odredbe člana 114z ZPPPA štite javni interes u pogledu nastupanja zastoja zastarelosti prava na utvrđivanje i naplatu javnih prihoda, te bi se predloženom izmenom navedenog člana, na jednak način, pružila i pravna zaštita poreskom obvezniku u smislu nastupanja zastoja zastarelosti kod prava na povraćaj, preknjižavanje, refakciju i refundaciju, kao i namirenje dospelih obaveza putem preknjižavanja poreza, čime se na jednak način obezbeđuje primena načela zakonitosti u okviru ZPPPA kako prema nadležnom poreskom organu, tako i prema poreskim obveznicima.
Uz čl. 2-5, čl. 7, 11. i 19. Predloga zakona - Cilj navedenih izmena zakona je usklađivanje odredaba ZPPPA i postupanja Poreske uprave u skladu sa pravcima i potrebama novog poslovnog modela koji obezbeđuje dodatnu automatizaciju i digitalizaciju poreskog postupka. Novi informacioni sistem mora da obezbedi jednoobrazno postupanje u svim istovetnim pravnim situacijama, zbog čega je neophodno otkloniti normativne nejasnoće i obezbediti doslednu primenu propisa na celoj teritoriji Republike Srbije
S tim u vezi izvršene su izmene člana 38. ZPPPA kojima je precizirano da poresku prijavu, umesto poreskog obveznika, može podneti Poreska uprava po službenoj dužnosti, na osnovu službenih evidencija, i po nalogu kontrole, na osnovu činjenica utvrđenih u postupku kontrole.
Dopunom člana 39. ZPPPA precizirano je da se sa produženjem roka za podnošenje poreske prijave istovremeno produžava i rok dospelosti poreske obaveze. Takođe, uređen je način podnošenja zahteva za produženje roka za podnošenje poreske prijave u smislu poreskog oblika i poreskog perioda za koji se podnosi.
U članu 40. ZPPPA, u postupku podnošenja izmenjene poreske prijave propisuje se da ako poreski obveznik ustanovi da poreska prijava, koju je podneo Poreskoj upravi, odnosno poreska prijava koju je umesto poreskog obveznika podnela poreska uprava, sadrži grešku koja za posledicu ima pogrešno utvrđenu visinu poreske obaveze, odnosno propust druge vrste, dužan je da odmah, a najkasnije do isteka roka zastarelosti, podnese poresku prijavu u kojoj su greška ili propust otklonjeni, s tim da nije ograničen brojem podnošenja izmenjene poreske prijave.
U prelaznoj odredbi utvrđuje se da se predložena izmena odnosi i na sve poreske prijave podnete do dana stupanja na snagu ovog zakona.
Dodavanjem novog član 41v ZPPPA uređuje se postupanje poreskog organa kada poreski obveznik ne podnese poresku prijavu za godišnji porez na dohodak građana u propisanom roku, tako što organ po službenoj dužnosti podnosi poresku prijavu sa ciljem povećanja efikasnosti poreske administracije i jačanja poreske discipline, uz smanjenje mogućnosti izbegavanja plaćanja poreskih obaveza, dok se dodavanjem novog člana 41g ZPPPA uređuje postupanje poreskog organa kada poreski obveznik ne podnese poresku prijavu za porez na dodatu vrednost u propisanom roku, tako što organ po službenoj dužnosti podnosi poresku prijavu na osnovu preliminarne poreske prijavi iz sistema elektronskih faktura, sa ciljem povećanja efikasnosti poreske administracije i jačanja poreske discipline, uz smanjenje mogućnosti izbegavanja plaćanja poreskih obaveza.
Razlozi propisivanja novog člana 70a ogledaju se u potrebi da se, u okviru unapređenja informacionog sistema Poreske uprave, preciznije uredi način namirenja obaveza po osnovu akcize u slučajevima kada je u istoj poreskoj prijavi za isti obračunski period iskazana preplata na jednom računu akcize, a istovremeno postoji dospela, a neizmirena obaveza na drugom računu akcize.
Predloženim rešenjem omogućava se da Poreska uprava po službenoj dužnosti, bez podnošenja zahteva poreskog obveznika, najpre izvrši namirenje dospelih, a neizmirenih obaveza po osnovu jednog oblika akcize iz preplate po drugom obliku akcize iskazane u istoj poreskoj prijavi za isti obračunski period. Ukoliko nakon takvog namirenja preostane preplata, ona se koristi za namirenje drugih dospelih, a neizmirenih obaveza po osnovu akcize, shodnom primenom člana 70. ZPPPA.
Predloženo rešenje primenjivaće se počev od 1. februara 2027. godine
Izmenom člana 129. ZPPPA obezbeđuje se tačnost poreskih evidencija i efikasno sprovođenje donetog rešenja u postupku poreske kontrole.Na taj način se podaci u poreskim evidencijama usklađuju sa utvrđenim činjeničnim stanjem, bez potrebe za dodatnim radnjama poreskog obveznika, kada je poreska prijava osnov za evidentiranje iznosa utvrđenog poreza iz člana 62. stav 2. tačka 1) ZPPPA.
Istovremeno, ovakvo rešenje doprinosi efikasnijem sprovođenju poreskog postupka i obezbeđuje evidentiranje donetog rešenja u poreskim evidencijama.
Uz čl. 10. i 12. Predloga zakona - vrši se preciziranje odredaba ZPPPA kojima se propisuje sistem sankcija za zabranu vršenja delatnosti.
Naime, tokom poreskih kontrola uočen je novi, posebno sofisticiran oblik zloupotrebe sistema fiskalizacije, koji važeći propisi ne prepoznaju dovoljno jasno, niti omogućavaju adekvatnu i delotvornu reakciju nadležnih organa.
Naime, u kontroli evidentiranja prometa utvrđeno je da poreski obveznik u istom poslovnom prostoru istovremeno koristi dva sistema za izdavanje računa. Jedan sistem predstavlja zakonito prijavljen i registrovan uređaj, koji izdaje račune u skladu sa propisima i kroz sistem elektronske fiskalizacije Poreske uprave, dok se drugi sistem, koji je u potpunosti neovlašćen i neprijavljen, koristi za izdavanje dokumenata koji po svom izgledu imaju sva obeležja fiskalnog računa, uključujući i kod, ali koji ne potiču iz sistema elektronske fiskalizacije.
U konkretnom slučaju QR kodovi na takvim računima upućuju ili na ne postojeće fiskalne račune ili na fiskalne račune koji se odnose na potpuno drugi promet, pri čemu je evidentno da su QR kodovi preuzeti sa ranije izdatih zakonitih fiskalnih računa i naknadno korišćeni u izradi lažnih dokumenata. Takvi dokumenti su potom izdavani kupcima kao fiskalni računi.
S tim u vezi, vrši se adekvatno pravnotehničko usklađivanje odredaba člana 128. stav 6. ZPPPA sa pomenutim izmenama.
Uz čl. 13-18. Predloga zakona - vrši se usklađivanje odredaba ZPPPA koje uređuju radnopravne odnose u Poreskoj upravi sa odredbama Zakona o državnim službenicima (“Službeni glasnik RS”, br. 79/05, 81/05 - ispravka, 83/05 - ispravka, 64/07, 67/07 - ispravka, 116/08, 104/09, 99/14, 94/17, 95/18, 157/20, 142/22, 13/25 - odluka US, 19/25, 109/ 25 i 9/26 - u daljem tekstu: ZODS).
Izmenom odredaba člana 169a ZPPPA prelazi se na primenu ZODS u pogledu popunjavanja radnog mesta premeštanjem po osnovu sporazuma o preuzimanju.
Usklađivanje sa odredbama zakona koji uređuje državne službenike izvršeno je i u članu 167g ZPPPA tako što se propisuje da ako konkursna komisija posle sprovedenog postupka izbora utvrdi da neki od kandidata ili svi kandidati ispunjavaju merila propisana za izbor, sačinjava listu za izbor kandidata koji su ispunili merila za izbor u postupku izbora i istu dostavlja direktoru Poreske uprave.
U članu 169e ZPPPA propisuje se da pored slučajeva privremenog premeštaja državnih službenika u istom državnom organu, uređenih propisima o radnim odnosima u državnim organima, poreski službenik, može biti premešten na radno mesto u više zvanje u trajanju do 24 meseca, ukoliko ispunjava uslove u pogledu stepena i vrste stručne spreme, kompetencija potrebnih za obavljanje poslova radnog mesta na koje se premešta i ukoliko je potrebno da se radno mesto hitno popuni ili u slučaju zamene odsutnog poreskog službenika.
Naime, u situaciji kada je poreski službenik koji je raspoređen na radno mesto koje je razvrstano u neko od najviših zvanja i koje je rukovodeće, privremeno sprečen za rad u dužem vremenskom periodu, a imajući u vidu nesmetano i blagovremeno obavljanje poslova određenog radnog mesta, teško je primeniti član 93. Zakona o državnim službenicima zbog nedovoljnog broja zaposlenih raspoređenih na drugim odgovarajućim radnim mestima.
Takođe, uređena su i prava ovih poreskih službenika nakon privremenog premeštaja.
Izmena člana 169d ZPPPA, kojom se uvode bezbedonosne provere kandidata na radna mesta sa povećanim bezbednosnim rizikom, predlaže se imajući u vidu značaj Poreske uprave, kao uprave u sastavu Ministarstva finansija i stepen poverljivosti podataka kojima ovaj organ raspolaže.
Izmenama odredba člana 169lj ZPPPA, između ostalog, utvrđuju se kompetencije za sva radna mesta državnih službenika i u delu koji se odnosi na vrednovanje radne uspešnosti u skladu sa odredbama zakona koji uređuje državne službenike.
Uz član 20. Predloga zakona - uređuju se završne odredbe za primenu ovog zakona. Predlaže se da ovaj zakon stupi na snagu osmog dana od dana objavljivanja, osim člana 16. ovog zakona, koji se primenjuje počev od 1. februara 2027. godine.
Izvor: Vebsajt Vlade, 07.08.2026.










