PLAN RASTA ZA ZAPADNI BALKAN: Proširenje EU će ostati prioritet i tokom irskog predsedavanja Savetom EU u narednih šest meseci
Proširenje EU će ostati prioritet i tokom irskog predsedavanja Savetom EU u narednih šest meseci, kao što je bilo i tokom kiparskog predsedavanja, a Plan rasta za Zapadni Balkan ostaće najvažniji instrument proširenja za kandidate regiona, zaključci su sa panela “Od Kipra do Irske: Kako kapitalizovati rezultate samita u Tivtu?”, koji je održan u Beogradu u Evropskoj kući povodom irskog preuzimanja predsedavanja Savetom EU od Kipra.
Šef Delegacije EU u Srbiji Andreas fon Bekerat ocenio je da postoji zamah kada je reč o proširenju EU i da postoji postepeno jačanje značaja politike proširenja.
“Sve izraženije geostrateško okruženje navelo je evropske prestonice da shvate kako EU mora da se proširi, kako bi postala snažnija i konkurentnija u današnjem geopolitičkom okruženju. Potrebno je da budemo bogatiji i jači, kako u ekonomskom, tako i u bezbednosnom smislu. Upravo zbog toga među državama članicama sazrelo je uverenje da proces proširenja treba ubrzati”, rekao je fon Bekerat.
Dodao je da glavna razlika u odnosu na period od pre 10 godina to što je tada postojao određeni osećaj da se EU “pretvara” da želi proširenje, dok su se zemlje Zapadnog Balkana “pretvarale” da sprovode reforme.
“Smatram da se to sada promenilo. Danas postoji svest, i među zemljama Zapadnog Balkana, da će one koje sprovedu reforme zaista imati mogućnost da napreduju i na kraju postanu članice EU”, rekao je Fon Bekerat.
Istakao je da Srbija ima sve potencijale da uhvati korak u procesu evrointegracija, navodeći da je u pitanju ekonomski najjača zemlja u regionu, sa ogromnim potencijalom, kako u privredi, tako i u državnoj upravi.
Ocenio je da će uspeh procesa proširenja u velikoj meri zavisiti od sposobnosti EU da “građanima Srbije objasnimo konkretne koristi koje će članstvo njihove zemlje u Uniji doneti, kako u praktičnom smislu, tako i kada je reč o vrednostima i principima na kojima EU počiva.”
Ambasador Irske u Beogradu Kevin Kolgan istakao je da će prioriteti Irske tokom predsedavanja, koje počinje od 1. jula, biti zasnovani na tri glavne teme: konkurentnosti, vrednostima i bezbednosti.
“Kada je reč o konkurentnosti, Irska će nastojati da doprinese tome da Evropa postane konkurentnije mesto za poslovanje u svetu, gde se podstiču inovacije i otvaranje novih radnih mesta. To je oblast koja će se najviše ticati građana Evrope”, kazao je Kolgan.
Istakao je da će jedan od ciljeva Irske tokom predsedavanja biti politika proširenja EU i poručio da Irska snažno podržava taj proces.
“Kao država, imali smo ogromnu korist od članstva u EU. Od jedne od najsiromašnijih zemalja u Evropi postali smo jedna od najrazvijenijih i najuspešnijih. Zato želimo da proces proširenja donese korist i EU i zemljama kandidatima”, rekao je Kolgan i dodao da će slogan predsedavanja biti “Zajedno smo jači”.
Ambasador Kipra Andreas Fotiu podsetio je da je kiparsko predsedavanje započelo u veoma turbulentnim okolnostima za evropski continent, ali da su u politici proširenja postignuti konkretni rezultati sa više zemalja koje vode pristupne pregovore, uključujući Ukrajinu, Moldaviju, Crnu Goru i Albaniju, kao i da je napredak ostvaren i u saradnji sa ostalim zemljama kandidatima poput Srbije.
“Dijalog je nastavljen, proces reformi se odvija, stvoren je novi zamah, a reforme su u toku. Ohrabrujemo dalji napredak u narednim mesecima kako bismo mogli da zabeležimo konkretne pomake u pristupnim pregovorima. Istovremeno, Srbija ostvaruje koristi i kroz druge programe koji su u toku, poput Instrumenta za rast za Zapadni Balkan”, naveo je Fotiu za medije uoči panela.
Podsetio je da se tokom kiparskog predsedavanja radilo na inicijativi “Roming kao kod kuće” i da je Kipar veoma ponosan što je u Savetu Evropske unije postignut konsenzus, tako da će pregovori uskoro da počnu.
Panel diskusiju je organizovao Centar za evropske politike (CEP), u saradnji sa Delegacijom EU u Srbiji, a na panelu su učestvovale i koordinatorka Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji (NKEU) Bojana Selaković i programska direktorka CEP Milena Mihajlović Denić.
Izvor: Vebsajt Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji, 1.7.2026.
Naslov: Redakcija










