Na osnovu člana 46. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji („Službeni glasnik RS”, br. 72/09, 81/09 – ispravka, 64/10 – US, 24/11, 121/12, 42/13 – US, 50/13 – US, 98/13 –US, 132/14, 145/14, 83/18, 31/19, 37/19 – dr. zakon, 9/20, 52/21, 62/23 i 91/25) i člana 43. stav 1. Zakona o Vladi („Službeni glasnik RS”, br. 55/05, 71/05 – ispravka, 101/07, 65/08, 16/11, 68/12 – US, 72/12, 7/14 – US, 44/14 i 30/18 – dr. zakon),
Vlada donosi
|
ODLUKU o izradi Prostornog plana područja posebne namene manastira Žiča |
1. Pristupa se izradi Prostornog plana područja posebne namene manastira Žiča (u daljem tekstu: Prostorni plan).
2. Okvirna granica Prostornog plana obuhvata delove teritorije grada Kraljeva, i to delove katastarskih opština Kruševica i Gotovac Gokčanica.
Okvirna granica obuhvata Prostornog plana data je u Prilogu – Grafički prikaz okvirne granice obuhvata Prostornog plana, koji je odštampan uz ovu odluku i čini njen sastavni deo. Konačna granica obuhvata Prostornog plana biće definisana Nacrtom Prostornog plana.
3. Uslovi i smernice planskih dokumenata višeg reda za izradu Prostornog plana, sadržani su u:
1) Zakonu o Prostornom planu Republike Srbije od 2010. do 2020. godine („Službeni glasnik RS”, broj 88/10), kojim je utvrđeno: da uspešan prostorni razvoj Republike Srbije, zahteva dostizanje serije osnovnih ciljeva, među kojima je zaštićeno i održivo korišćeno prirodnog i kulturnog nasleđa i predela; da je osnovni cilj da se kulturno nasleđe artikuliše kao razvojni resurs, i time zaštiti, uredi i koristi na način koji će doprineti uspostavljanju regionalnog i lokalnog identiteta u skladu sa evropskim standardima zaštite; da manastir Žiča sa neposrednom okolinom čini sagledivu kulturno-pejzažnu celinu Raškog upravnog okruga.
2) Uredbi o utvrđivanju Regionalnog prostornog plana za područje Šumadijskog, Pomoravskog, Raškog i Rasinskog upravnog okruga („Službeni glasnik RS”, broj 39/14), kojom je utvrđeno: da je kulturno nasleđe područja Prostornog plana raznovrsno i vredno, da predstavlja značajan izvor identiteta kao i značajan potencijal regionalnog razvoja i razvoja Republike Srbije; da uspešan prostorni razvoj Republike Srbije zahteva da se kulturno nasleđe artikuliše kao razvojni resurs, i time zaštiti, uredi i koristi na način koji će doprineti uspostavljanju regionalnog i lokalnog identiteta u skladu sa evropskim standardima zaštite; da je manastir Žiča prva srpska arhiepiskopija i nepokretno kulturno dobro od izuzetnog značaja, i deo evropskog puta kulture Transromanika.
Izrada Prostornog plana zasniva se na planskoj, studijskoj, tehničkoj i drugoj dokumentaciji, Odluci o utvrđivanju nepokretnih kulturnih dobara od izuzetnog značaja i od velikog značaja („Službeni glasnik SRS”, br. 14/79 i 30/89), Rešenju Zavoda za zaštitu i naučno proučavanje spomenika kulture NR Srbije broj 422/47 od 25. oktobra 1947. godine, rezultatima dosadašnjih istraživanja i važećim dokumentima u Republici Srbiji.
4. Planiranje, korišćenje, uređenje i zaštita prostora zasniva se na principima uređenja i korišćenja prostora utvrđenim članom 3. Zakona o planiranju i izgradnji i članom 55. Zakona o zaštiti prirode („Službeni glasnik RS”, br. 36/09, 88/10, 91/10 – ispravka, 14/16, 95/18 – dr. zakon i 71/21).
5. Vizija i dugoročni cilj razvoja donošenja Prostornog plana je obezbeđenje prostornih uslova za ostvarenje posebne namene područja.
6. Konceptualni okvir planiranja, korišćenja, uređenja i zaštite područja Prostornog plana, zasniva se na: obezbeđenju uslova za plansko korišćenje područja posebne namene, odnosno manastira Žiča, nepokretnog kulturnog dobra od izuzetnog značaja; odredbama člana 14. Zakona o kulturnom nasleđu („Službeni glasnik RS”, broj 129/21), prema kojima je sastavni deo nepokretnog kulturnog dobra zaštićena okolina i pokretne stvari, kao i da zaštićena okolina nepokretnog kulturnog dobra uživa zaštitu kao i kulturno dobro. Prostorni plan će sadržati elemente detaljne regulacije, saglasno odredbama člana 35. stav 9. Zakona o planiranju i izgradnji.
7. Rok za izradu Nacrta Prostornog plana je 12 meseci od dana stupanja na snagu ove odluke.
8. Sredstva za izradu Prostornog plana obezbeđuje Agencija za prostorno planiranje i urbanizam Republike Srbije.
9. Nosilac izrade Prostornog plana je Agencija za prostorno planiranje i urbanizam Republike Srbije.
Nosilac izrade Prostornog plana dužan je da obezbedi pribavljanje mišljenja, uslova i saglasnosti nadležnih organa i organizacija propisanih zakonom, kao i da obezbedi saradnju i usaglašavanje stavova sa svim relevantnim subjektima planiranja.
10. Organi, organizacije i javna preduzeća koji su ovlašćeni da utvrđuju uslove za zaštitu i uređenje prostora i izgradnju objekata, u fazi izrade ili izmene planskih dokumenata, dužni su da na zahtev nosioca izrade Prostornog plana, u roku od 30 dana, dostave sve tražene podatke bez naknade.
Ovlašćeni organi iz stava 1. ove tačke ustupiće, na zahtev Agencije za prostorno planiranje i urbanizam Republike Srbije, postojeće kopije topografskog i katastarskog plana, odnosno digitalne zapise, odnosno katastar podzemnih instalacija, kao i ortofoto snimke, u roku od 30 dana bez naknade.
11. Odluka o nepristupanju izradi strateške procene uticaja Prostornog plana područja posebne namene sa elementima detaljne regulacije za nepokretno kulturno dobro od izuzetnog značaja manastira Žiča i okoline na životnu sredinu („Službeni glasnik RS”, broj 19/26), čini sastavni deo ove odluke.
12. Nacrt Prostornog plana biće izložen na javni uvid u trajanju od 30 dana u sedištu jedinice lokalne samouprave koja je u obuhvatu Prostornog plana.
13. Broj primeraka Prostornog plana koji je potrebno izraditi biće utvrđen posebnim aktom Vlade kojim se utvrđuje Prostorni plan.
14. Odluka o izradi Prostornog plana područja posebne namene manastira Žiča se objavljuje u Centralnom registru planskih dokumenata.
15. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.
05 broj 350-5686/2026
U Beogradu, 11. juna 2026. godine
Vlada
Predsednik,
prof. dr Đuro Macut, s.r.