Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

MINIMALNA CENA RADA PO RADNOM ČASU ZA 2020. GODINU: Sindikati traže da se minimalna mesečna zarada poveća na oko 34.000 dinara, a država i poslodavci predlažu povećanje za oko šest odsto


Sindikati su na poslednje pregovore sa državom i poslodavcima došli sa novim predlogom i nižim zahtevom u odnosu na prvobitni - predložili su povećanje minimalne zarade od najmanje 20 odsto, u odnosu na prethodnih 24,5 procenata, ali su od strane ministarstva i državnih organa dobili identičan odgovor kao i ranije - da povećanje "minimalca" može biti od 6 do 10 odsto.

"Sastanak je završen bez ikakvog dogovora, čak mislim da smo bili dalje od rešenja nego na samom početku sastanaka pre mesec dana. Mi smo očekivali, na osnovu najava, da će doći do kompromisa, a to podrazumeva neke konkretnije stavove svih strana, pa i ustupke kako bismo došli do konačnog rešenja", rekao je Zoran Mihajlović, sekretar Saveza samostalnih sindikata Srbije.

On kaže da nije dogovoren nastavak pregovora, jer sindikati smatraju da nema svrhe ovako razgovarati.

"Verovatno će zapisnik sa ovog susreta ići na sednicu Socijalno-ekonomskog saveta koja bi trebalo da bude održana 3. septembra, a na osnovu ovog sastanka ne očekujemo da će tamo biti nekog pomaka. Ne znamo čak da li će biti usvojeno ni tih 10 odsto", ističe on i podseća da ako na sednici SES-a ne bude postignut dogovor na kraju Vlada odlučuje o visini minimalne zarade, a sindikatima se čini da je to i bio krajnji cilj.

"Zbunjeni smo, jer jednu priču čujemo u javnosti, a nešto sasvim drugo na pregovorima", zaključuje Mihajlović.

Na prethodnom sastanku radne grupe Socijalno-ekonomskog saveta Ministarstvo finansija predložilo je povećanje od šest do 10 odsto, što su prihvatili poslodavci, dok su sindikati tražili rast minimalca za oko 24,5 odsto. Sindikalci su još tada istakli da ovakav predlog Vlade nije dovoljan, a ministar za rad Zoran Đorđević rekao je u utorak da se još vode intenzivni pregovori u okviru radne grupe SES-a i da veruje da će kompromis biti postignut do 3. septembra.

Ako bi minimalna cena rada, koja sada iznosi 27.400 dinara, bila povećana za 10 odsto ona bi iznosila 30.140 dinara, dok sindikati traže da minimalac bude 33.700 dinara.

U Srbiji minimalnu zaradu prima oko 350.000 ljudi.

Minimalna cena rada utvrđuje se po radnom času bez poreza i doprinosa za kalendarsku godinu najkasnije do 15. septembra tekuće godine, a primenjuje se od 1. januara naredne godine.

Od 2010. godine država je povećavala minimalac sedam puta. Na zahteve sindikata za povećanje najniže zagarantovane zarade u zemlji nije pristajala u 2014. i 2016. godini. Minimalac je od 1. januara ove godine povećan 10 odsto, a u 2017. godini šest procenata.

Predsednik Unije poslodavaca Srbije Miloš Nenezić rekao je da su poslodavci napravili "korak napred" i predložili povećanje minimalne zarade za šest odsto za narednu godinu i da je i to suviše jer ne postoje realne mogućnosti.

On je rekao da za značajnije uvećanje nema mogućnosti pošto se uslovi poslovanja ne popravljaju, pa tako ne rastu ni profiti preduzeća.

Sindikati traže da se minimalna mesečna zarada poveća sa oko sadašnjih 27.800 dinara na oko 34.000 dinara, a država i poslodavci predlažu povećanje u skladu sa očekivanim realnim rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP) i rastom cena, ukupno za oko šest odsto, na nešto manje od 30.000 dinara.

"Nema realnog poboljšanja poslovnog ambijenta, pre svega zato što se ne sprovode preporuke Socijalno-ekonomskog saveta, iako se donose konsenzusom predstavnika poslodavaca, sindikata i nadležnih ministarstava", rekao je Nenezić,.

Dodao je da su među najvažnijim zahtevima privrednika, koji se ne odnose na novčana davanja, pojednostavljivanje birokratskih procedura, nepotrebnog čekanja na granici i raznih pregleda.

"Samovolja pojedinih državnih službenika, a među kojima su i oni na šalterima, je na ivici katastrofe", rekao je Nenezić.

Istakao je da "svaki dobar poslodavac želi da poveća plate radnicima jer su tada zadovoljniji i bolje će raditi".

Nenezić je ukazao da zna da sada "kada se stabilizovao budžet nije lako smanjiti poreze i doprinose, ali da su poslodavci spremni da ako se to desi taj iznos prebace za povećanje plata ili ako to nije moguće da im se poprave bar uslovi poslovanja".

Izvor: Vebsajt Blic i N1, 30.08.2019.
Naslov: Redakcija