Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKON O SUDIJAMA: Za štetu koju sudija prouzrokuje nezakonitim ili nepravilnim radom odgovara Republika Srbija, a samo ako je šteta naneta namerno država isplatu tog iznosa može tražiti od sudije


Greške koje sudije ili tužioci čine u svom postupanju uzrokuju štetu koju plaćaju svi građani Srbije.

Iz Sindikata pravosuđa navode da je problem nekažnjavanje neodgovornog ili nestručnog rada sudija i tužilaca ili neogodovornog pristupa svom poslu.

Međutim, sudije i tužioci će retko kada biti pozvani na odgovornost, jer ih štiti Zakon o sudijama ("Sl. glasnik RS", br. 116/2008, 58/2009 - odluka US, 104/2009, 101/2010, 8/2012 - odluka US, 121/2012, 124/2012 - odluka US, 101/2013, 111/2014 - odluka US, 117/2014, 40/2015 i 63/2015 - odluka US), odnosono Zakon o javnom tužilaštvu ("Sl. glasnik RS", br. 116/2008, 104/2009, 101/2010, 78/2011 - dr. zakon, 101/2011, 38/2012 - odluka US, 121/2012, 101/2013, 111/2014 - odluka US i 117/2014).

Član 6 Zakona o sudijama predviđa da za štetu koju sudija prouzrokuje nezakonitim ili nepravilnim radom odgovara Republika Srbija, a samo ako je šteta naneta namerno država isplatu tog iznosa može tražiti od sudije. Slična formulacija navedena je i u članu 52 Zakona o javnom tužilaštvu.

Bivši sudija Vrhovnog suda Zoran Ivošević smatra da da je država odgovorna za stanje u pravosuđu, jer za greške suda ne odgovara sud, već država. "Ako je sudija, kao pojedinac, jer ne mogu sve sudije biti krive, učinio krivično delo, onda će odgovarati i taj sudija, solidarno sa državom", navodi Ivošević.

ZAKON O SUDIJAMA ("Sl. glasnik RS", br. 116/2008, 58/2009 - odluka US, 104/2009, 101/2010, 8/2012 - odluka US, 121/2012, 124/2012 - odluka US, 101/2013, 111/2014 - odluka US, 117/2014, 40/2015 i 63/2015 - odluka US)

Odgovornost za štetu

Član 6

Za štetu koju sudija prouzrokuje nezakonitim ili nepravilnim radom odgovara Republika Srbija.

Ako je Republika Srbija na osnovu pravnosnažne sudske odluke, odnosno poravnanja zaključenog pred sudom ili drugim nadležnim organom, isplatila štetu iz stava 1. ovog člana, može tražiti od sudije naknadu isplaćenog iznosa, ako je šteta prouzrokovana namerno.

Ako je odlukom Ustavnog suda, Evropskog suda za ljudska prava ili drugog međunarodnog suda, utvrđeno da su u toku sudskog postupka kršena ljudska prava i osnovne slobode i da je presuda zasnovana na takvom kršenju ili da je presuda izostala zbog kršenja prava na suđenje u razumnom roku, Republika Srbija može tražiti od sudije naknadu isplaćenog iznosa, ako je šteta učinjena namerno.

Na zahtev ministra nadležnog za pravosuđe, Republički javni pravobranilac je dužan da pokrene parnični postupak pred nadležnim sudom za naknadu isplaćenog iznosa iz st. 2. i 3. ovog člana, po prethodno pribavljenom mišljenju Visokog saveta sudstva. Visoki savet sudstva daje mišljenje u roku od 30 dana.

ZAKON O JAVNOM TUŽILAŠTVU ("Sl. glasnik RS", br. 116/2008, 104/2009, 101/2010, 78/2011 - dr. zakon, 101/2011, 38/2012 - odluka US, 121/2012, 101/2013, 111/2014 - odluka US i 117/2014)

Odgovornost za štetu

Član 52

Za štetu koju javni tužilac i zamenik javnog tužioca prouzrokuju nezakonitim ili nepravilnim radom odgovara Republika Srbija.

Kad je konačnom odlukom Ustavnog suda, pravosnažnom sudskom odlukom, odnosno poravnanjem pred sudom ili drugim nadležnim organom utvrđeno da je šteta prouzrokovana namerno ili krajnjom nepažnjom Republika Srbija može tražiti od javnog tužioca, odnosno zamenika javnog tužioca naknadu isplaćenog iznosa.

Izvor: Vebsajt N1, Redakcija, 27.08.2015.