Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ADVOKATSKA KOMORA SRBIJE: Advokati traže da se iz skupštinske procedure povuče Predlog zakona o uslugama, da se u Nacrtu zakona o besplatnoj pravnoj pomoći definiše da su, pored branilaca, jedini pružaoci besplatne pomoći nadležne službe u opštinama i gradovima, i da se pravni stav Vrhovnog kasacionog suda, kojim se proširuju nadležnosti notara, stavi van snage


Advokatska komora Srbije zakazala je za 25. februar 2017. godine Konferenciju advokata Srbije. Advokati traže izmenu dva zakonska predloga, kojima se kako smatraju, menja funkcionisanje advokature, te ograničavanje nadležnosti notara.

Advokati zahtevaju da se iz skupštinske procedure povuče Predlog zakona o uslugama, da se u Nacrtu zakona o besplatnoj pravnoj pomoći definiše da su, pored branilaca, jedini pružaoci besplatne pomoći nadležne službe u opštinama i gradovima, i da se najnoviji pravni stav Vrhovnog kasacionog suda, kojim se proširuju nadležnosti notara, stavi van snage. U suprotnom, advokati će ići do kraja, odnosno do obustave rada.

Ovo su, kako kaže Jugoslav Tintor, član Upravnog odbora Advokatske komore Srbije i jedan od kandidata za predsednika Advokatske komore Beograda, jednoglasno usvojeni zaključci na sednici ovog tela. Za 25. februar sazvana je konferencija svih advokata na kojoj će se kompletna branša izjasniti o ovim zahtevima.

- Mislimo da su svi ovi problemi međusobno povezani i da im je cilj da se izmeni način funkcionisanja advokature kao profesije, čime se krši Ustav Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006) - kaže Tintor. - Obustava rada nije nešto što jedva čekamo, ali smo obavezni upravo prema građanima da branimo svoja i njihova prava.

Predlog zakona o uslugama je, objašnjava, sporan jer se advokatura upravo svodi samo na to, a najviši pravni akt ove zemlje kaže da je to služba pružanja pravne pomoći. Isti problem je i sa zakonom koji reguliše pružanje besplatne pomoći i pominje dodatne pružaoce, kojih u Ustavu nema.

Takođe, po njima je sporan i pravni stav Vrhovnog kasacionog suda, koji omogućava da notari sastavljaju ugovore o prometu nepokretnosti u vidu javnobeležničkog zapisa i da takvo pravo svojine bude upisano u katastar. On je suprotan, smatraju u UO AKS, Zakonu o obligacionim odnosima ("Sl. list SFRJ", br. 29/78, 39/85, 45/89 - odluka USJ i 57/89, "Sl. list SRJ", br. 31/93 i "Sl. list SCG", br. 1/2003 - Ustavna povelja), Zakonu o prometu nepokretnosti ("Sl. glasnik RS", br. 93/2014, 121/2014 i 6/2015) i Zakonu o javnom beležništvu ("Sl. glasnik RS", br. 31/2011, 85/2012, 19/2013, 55/2014 - dr. zakon, 93/2014 - dr. zakon, 121/2014, 6/2015 i 106/2015).

- Ne možemo da promenimo pravni stav Vrhovnog kasacionog suda, ali možemo da tražimo da se stavi van snage - kaže Tintor, i dodaje da će, ako država ne reši ove probleme, jedina opcija ostati protest.

Situaciju nije smirilo ni obraćanje Ministarstva pravde, u kojem je navedeno da pravni stav VKS obavezuje samo veća odeljenja koje je taj stav donelo, ali ne i izvršnu vlast. Nezadovoljni su i branioci i notari.

- Izvršna vlast mora poštovati odluke najvišeg sudskog tela u zemlji. Pravni stav obavezuje i katastar. Njime je VKS obavezao sudove da nam ne pruže pravnu zaštitu, uprkos zakonu - kaže predsednik AKS, Dragoljub Đorđević.

Prema njemu, građani koji traže da im kupoprodajni ugovor bude sastavljen u formi zapisa moći će ubuduće da tuže katastar ako takvu nekretninu neće da uknjiži.

Ni Miodrag Đukanović, predsednik Javnobeležničke komore, nije zadovoljan novonastalom situacijom.

- Možda stav VKS formalno ne obavezuje izvršnu vlast, ali sigurno će ga imati u vidu i katastri i Upravni sud kada naše stranke pokrenu postupke po žalbi, jer ne mogu da upišu nepokretnost. Oni mogu i da tuže katastar i traže odštetu. Verovatno će biti i onih koji će ići do ustavne žalbe i predstavke Evropskom sudu u Strazburu - kaže Đukanović.

Dodaje i da je pat-pozicija nastala pod pritiskom advokata, koji prete štrajkom, ali će notari nastaviti da "razjašnjavaju situaciju" svim pravnim sredstvima.

- Apsurdno je da jedino beležnici, preko kojih se obavlja sav promet nepokretnosti, ne mogu da sastave ugovor, mada moraju da ispunjavaju uslove za sudiju višeg suda, plus javnobeležnički ispit. Predstavnici stranih komora ne mogu da veruju šta nam se dešava - kaže Đukanović.

Izvor: Vebsajt Novosti, V. C. S., 29.01.2017.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija