ZAKON O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU: Zakon ne predviđa mogućnost povraćaja doprinosa zbog neostvarivanja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. Obavezu doprinosa za poljoprivrednike utvrđuje rešenjem Poreska uprava na najnižu mesečnu osnovicu. Zemljoradnici su u obavezi da doprinose plaćaju u roku od 45 dana od dana početka tromesečja

Podatak da tek svaki šesti poljoprivrednik u Srbiji redovno plaća doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje, a da 175.440 njih duguje po 8.600 evra za neuplaćene doprinose – ozbiljno je otvorio pitanje ko će i kako će od zemljoradnika uspeti da plati ove dugove kako bi ostvarili pravo na penziju.

Posebno je pitanje šta će biti s onima koji mogu da nastave s plaćanjem, a imaju manje od 15 godina staža osiguranja, što je minimum uslova za penzionisanje. Da li će im u međuvremenu uplaćeni novac propasti, da li će moći da ga vrate, ili će ostati bez penzija?

Prema poslednjim podacima Poreske uprave Srbije, ukupni akumulirani dug poljoprivrednih penzionera za neuplaćene doprinose iznosi 90,8 milijardi dinara, dok je sa kamatom 186 milijardi.

U PIO fondu kažu da Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Sl. glasnik RS", br. 34/2003, 64/2004 - odluka USRS, 84/2004 - dr. zakon, 85/2005, 101/2005 - dr. zakon, 63/2006 - odluka USRS, 5/2009, 107/2009, 101/2010, 93/2012, 62/2013, 108/2013, 75/2014 i 142/2014) ne predviđa mogućnost povraćaja doprinosa zbog neostvarivanja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. Obavezu doprinosa za poljoprivrednike utvrđuje rešenjem Poreska uprava na najnižu mesečnu osnovicu. Zemljoradnici su u obavezi da doprinose plaćaju u roku od 45 dana od dana početka tromesečja.

Ukoliko to ne urade u predviđenom roku, Poreska uprava zaračunava kamate u skladu sa Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji ("Sl. glasnik RS", br. 80/2002, 84/2002 - ispr., 23/2003 - ispr., 70/2003, 55/2004, 61/2005, 85/2005 - dr. zakon, 62/2006 - dr. zakon, 63/2006 - ispr. dr. zakona, 61/2007, 20/2009, 72/2009 - dr. zakon, 53/2010, 101/2011, 2/2012 - ispr., 93/2012, 47/2013, 108/2013, 68/2014, 105/2014, 91/2015 - autentično tumačenje, 112/2015 i 15/2016). Dakle, Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje ("Sl. glasnik RS", br. 84/2004, 61/2005, 62/2006, 5/2009, 52/2011, 101/2011, 7/2012 - usklađeni din. izn., 8/2013 - usklađeni din. izn., 47/2013, 108/2013, 6/2014 - usklađeni din. izn., 57/2014, 68/2014 - dr. zakon, 5/2015 - usklađeni din. izn., 112/2015 i 5/2016 - usklađeni din. izn.) propisane su osnovice, obaveze i rokovi za plaćanje doprinosa i ne postoji mogućnost neredovnog plaćanja bez obračunavanja kamate.

Ukoliko zemljoradnik nije platio sve dospele doprinose, prava iz PIO ostvaruje i koristi srazmerno periodima osiguranja za koje su uplaćeni doprinosi.

Penzijski fond taj dug zemljoradniku naplaćuje tako što mu obustavlja isplatu jedne trećine mesečnog iznosa penzije, sve dok se na taj ili drugi način ne namire neuplaćeni doprinosi.

Po izmirenju duga, prava iz PIO se ostvaruju na osnovu ukupnog staža počev od dana sticanja prava.

Ukoliko poljoprivrednik napuni 65 godina, a nema minimalno 15 godina staža osiguranja za koji su plaćeni doprinosi, može da nastavi sa uplatom dok ne ostvari uslov za staž i nakon toga podnese zahtev za starosnu penziju, objašnjavaju u PIO fondu.

Kolika će biti penzija zemljoradnika zavisi od dužine ulaganja i visine osnovice na koju su plaćeni doprinosi.

Važeći Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju predviđa da doprinose za penzijsko osiguranje uplaćuje samo jedan član porodičnog poljoprivrednog gazdinstva. Primena ovog zakona uticala je na smanjenje broja osiguranika, što direktno utiče i na visinu penzije koja se isplaćuje poljoprivrednicima. Male penzije se ocenjuju kao glavni razlog pada broja poljoprivrednih osiguranika.

Od 1999. godine do danas broj poljoprivrednih penzionera prepolovljene je sa 481.000 na oko 200.000. Minimalna poljoprivredna penzija iznosi oko 10.483 dinara.