Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMUNALNIM DELATNOSTIMA: Delatnosti snabdevanja vodom za piće, odvođenja atmosferskih i otpadnih voda, obavljanja prevoza putnika trolejbusima i tramvajima i upravljanja grobljima i pogrebnim uslugama mogu obavljati isključivo javna preduzeća ili privredna društva u kojima je većinski vlasnik od najmanje 51% Republika Srbija ili jedinica lokalne samouprave. Popisana je obaveza licenciranja za obavljanje komunalne delatnosti


Cilj Nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakona o komunalnim delatnostima jeste da se ta oblast uvede u red, da se utvrdi ko sve i kako može da se bavi komunalnom delatnošću, kao i da se ustanovi šta je javni interes, a koji poslovi mogu biti povereni privatnom sektoru. On treba da utvrdi cenu, ne samo usluga, već i angažovanog rada zaposlenih u komunalnim preduzećima.

Javna i većinska državna preduzeća bi, prema Nacrtu zakona, ostala neprikosnoveni upravitelji vodosnabdevanja, kanalizacije, trolejbuskog i tramvajskog saobraćaja, sahraninjavanja i održavnja groblja, dok bi u ostalim komunalnim delatnostima kao što su deponovanje i odnošenje smeća, održavanje zelenila, upravljanje pijacama i parkinzima, mogle da se bave i privatne firme.

Srbija ima 483 registrovana preduzeća za oblast stambeno-komunalne delatnosti, a u njima je zaposleno oko 30.000 ljudi, ili 3,7 procenata od ukupnog broja zaposlenih u Republici Srbiji.

Prema objašnjenju Milana Grujića, predsednika Sindikata zaposlenih u stambeno-komunalnoj delatnosti, država mora prilikom uvođenja privatnika u komunalni sektor biti izuzetno obazriva. Podseća da mađarsko iskustvo govori da u komunalnoj oblasti ne treba ići u nekontrolisanu privatizaciju, jer privatni sektor je skuplji za onoliko koliki profit želi, dok državna preduzeća "posluju neprofitno". On ukazuje da će prema Nacrtu zakona biti obavezno licenciranje onih koji mogu da obavljalju komunalnu delatnosti, kao i da bi džep potrošača trebalo da zaštiti metodologija utvrđivanja cena, jer je za njeno sastavljanje nadležna Vlada Republike Srbije.

- Cene više neće biti socijalna kategorija, ali su i potrošači zaštićeni od samovoljnog podizanja cena. Bilo ko da traži poskupljenje moraće da dokaže da su porasli troškovi, a o zahtevu će odlučivati lokalna samouprava. Tražili smo, međutim, rok u kome moraju da se izjasne. Ukoliko to ne urade, računaćemo da su odobrili poskupljenje. S druge strane, opštine će morati već prilikom potpisivanja ugovora sa komunalnim preduzećem da predvide koliko građana će imati subvencionisanu cenu i kako će to nadoknaditi – ističe Grujić.

Izvršni direktor Udruženja pijaca Srbije Sava Duvnjak ocenjuje da država treba da ostane većinski vlasnik tržnica.

- Država bi trebalo da zaštiti pijace. Vrlo dobro znamo da će za privatizaicju biti najviše zainteresovanih prvenstveno zbog lokacije, dok je nama bitno da to bude zbog unapređenja delatnosti. Ako bi se to desilo, snabdevanje bi išlo drugim tokom i po ko zna kojim cenama – ocenjuje Duvnjak.

Jedna od novina u Nacrtu zakona je i nova metodologija formiranja cena kaja bi trebalo da zaštiti potrošače. Prema toj metodologiji cene komunalnih usluga ne bi mogle vrtoglavo da rastu, već imaju gornju granicu. Međutim, u nekim kategorijama će biti merilo ekonomska cena i tu zaštite potrošača neće biti.

Izvor: Vebsajt Dnevnik, Lj. Malešević, 29.12.2015.
Naslov: Redakcija