Društvo sudija Srbije pozvalo je nadležne organe da razmotre mogućnost promene odredbi Zakona o javnom beležništvu i pratećeg seta zakona, jer smatra da se njima zadire u ustavom garantovanu nezavisnost sudske vlasti, kao i pojedina prava građana.
"Pojedinim odredbama Zakona o javnom beležništvu, izmenama i dopunama Zakona o prometu nepokretnosti, Zakona o vanparničnom postupku i Zakona o overi potpisa, prepisa i rukopisa, iako nije postojao razlog zaštite javnog interesa, nepotrebno i neprimereno je ograničena autonomija volje građana, pravo na raspolaganje imovinom, pravo da zaštitu u pravnim stvarima koje pripadaju sudskoj vlasti ostvare pred sudom i ugroženo pravo građana na pravnu zaštitu", navodi se u saospstenju Društva sudija.
To strukovno udruženje smatra da je građanima uskraćeno da, kako se navodi, u skladu sa Ustavom garantovanim ljudskim pravima, samostalno odlučuju o svojim pravima i obavezama u pravnom prometu.
Odnosno da samostalno izaberu da li će uobičajenim pravnim poslovima raspolagati svojom imovinom i pravima ili će to učiniti u formi javnobeležničkog zapisa kod notara, ukoliko žele da pravni posao dobije snagu javne izvršne isprave, ukazali je Društvo sudija.
S obzirom na visoke tarife za notarske usluge, kako se navodi, znatno je otežan pravni promet, jer su za građane povećani izdaci prilikom zaključenja pravnih poslova.
Sudije su izrazile i bojazan da se u situaciji evidentnog pada standarda, može očekivati da će se pravni poslovi zaključivati bez ikakve overe, što donosi rizik povećanja pravne nesigurnosti i smanjuje fiskalne prihode.
"Društvo sudija poziva nadležne da sa dužnom pažnjom i poštovanjem čuju i uvaže mišljenje i predloge struke i preduzmu hitne mere u interesu građana pojedinačno i društva u celini", navodi se u saopštenju.
Društvo sudija takođe citira odredbe Ustava i Zakona o prometu nepokretnosti, Zakona o javnim beležnicima i Zakona o vanparničnom postupku, za koje tvrdi da su suprotne ustavnim odredbama o podeli vlasti jer, kako se navodi, narušavaju osnovna prava Ustava i Protokola uz Konvenciju o ljudskim pravima i osnovnim slobodama pošto je njima "bez potrebe zaštite javnog interesa ograničeno pravo raspolaganja imovinom pravnim poslom po slobodnoj volji".
Slične zahteve samo sa drugačijim obrazloženjem imaju i advokati, koji svojim štrajkom već tri sedmice blokiraju rad pravosuđa.
Izvor: Tanjug, 29.9.2014.