Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O JAVNOM OKUPLJANJU: Prema Nacrtu zakona, okupljanjem se smatra okupljanje više od 20 lica radi izražavanja, ostvarivanja i promovisanja državnih, političkih, socijalnih i nacionalnih uverenja i ciljeva, drugih sloboda i prava demokratskog društva, kao i drugi oblici okupljanja kojima je svrha ostvarivanje verskih, kulturnih, humanitarnih, sportskih, zabavnih i drugih interesa. Okupljanje nije dozvoljeno na mestima na kojima se održavanjem okupljanja krše ljudska i manjinska prava i slobode drugih, ugrožava moral ili na mestima koja su zatvorena za javnost. Predviđeno je i da se okupljanja mogu održavati u vremenu između 8 i 22 časa


Ministarstvo unutrašnjih poslova, kao predlagač, izradilo je Nacrt zakona o javnom okupljanju (u daljem tekstu: Nacrt zakona). U toku je proces prikupljanja mišljenja od nadležnih državnih organa.

Kao predmet uređenja, Nacrt zakona predviđa uređenje javnih okupljanja (u daljem tekstu: okupljanja) u Republici Srbiji. Nacrtom zakona, najpre je definisano da je mirno okupljanje slobodno, te da svako ima pravo da organizuje okupljanje i da u njemu učestvuje, u skladu sa Nacrtom zakona.

Prema Nacrtu zakona, okupljanjem se smatra okupljanje više od 20 lica radiizražavanja,ostvarivanja i promovisanja državnih, političkih,socijalnih i nacionalnih uverenja i ciljeva, drugih sloboda i prava demokratskog društva, kao i drugi oblici okupljanja kojima je svrha ostvarivanje verskih, kulturnih, humanitarnih, sportskih, zabavnih i drugih interesa.

Mesto okupljanja, u smislu Nacrta zakona, je svaki prostor dostupan individualno neodređenom broju lica, bez uslova ili pod istim uslovima. Zatvoreni prostor, pak, predstavlja prostor, objekat ili prostorija ograđena ili označena, u kojoj se vrši okupljanje i u koju se može ući ili iz nje izaći samo na za to određenom mestu. Okupljanje se može prijaviti i odvijati i kao kretanje učesnika okupljanja na određenom prostoru (u daljem tekstu: okupljanje u pokretu), a okupljanje u pokretu može se odvijati samo neprekinutim kretanjem, osim na mestu polaska i završetka kretanja.

Okupljanje nije dozvoljeno na mestu na kojem, zbog karakteristika samog mesta ili njegove posebne namene, preti opasnost od nastupanja ugrožavanja bezbednosti ljudi i imovine, javnog zdravlja, morala, prava drugih ili bezbednosti Republike Srbije. Ovakvim prostorom smatra se prostor na kome se odvija javni saobraćaj kada nije moguće dodatnim merama obezbediti nesmetano odvijanje javnog saobraćaja, prostor u blizini bolnica, kliničkih centara, škola, predškolskih ustanova kao i prostor u blizini zaštićenih objekata. Okupljanje nije dozvoljeno na mestima na kojima se održavanjem okupljanja krše ljudska i manjinska prava i slobodedrugih, ugrožava moral ili na mestima koja su zatvorena za javnost. Nacrtom zakona, takođe, predviđeno je i da se okupljanja mogu održavati u vremenu između 8 i 22 časa.

Nacrtom zakona uređeno je i ograničenje slobode okupljanja. Naime, okupljanje nije dozvoljeno:

1)    kada postoji ugrožavanje bezbednosti ljudi i imovine, javnog zdravlja, morala, prava drugih ili bezbednosti Republike Srbije;

2)    kada su ciljevi okupljanja usmereni na pozivanje i podsticanje na oružani sukob ili upotrebu nasilja, na kršenje ljudskih i manjinskih sloboda i prava drugih, odnosno na izazivanje ili podsticanje rasne, nacionalne, verske ili druge neravnopravnosti, mržnje i netrpeljivosti;

3)    kada nastupi opasnost od nasilja, uništavanja imovine ili drugih oblika narušavanja javnog reda u većem obimu;

4)     ako je održavanje okupljanja suprotno odredbama Nacrta zakona.

Prema Nacrtu zakona, poslove zaštite bezbednosti ljudi i imovine, bezbednosti Republike Srbije, zaštite javnog zdravlja, morala, zaštite prava drugih i druge poslove koji se odnose na održavanje okupljanja obavlja Ministarstvo unutrašnjih poslova i drugi nadležni organi, dok komunalne usluge vezane za održavanje javnog okupljanja obezbeđuje nadležni organ lokalne samouprave.

Nacrt zakona definiše organizatora okupljanja kao fizičko ili pravno lice koje, u skladu s odredbama iz Nacrta zakona, poziva na okupljanje, priprema i organizuje okupljanje, pri čemu organizator može da odredi vođu okupljanja. Takođe, Nacrt zakona uređuje i obaveze organizatora okupljanja, i reguliše situacije kada organizator imenuje vođu okupljanja.

Nacrt zakona predviđa obavezu prijave okupljanja na otvorenom prostoru i to organizacionoj jedinici Ministarstva unutrašnjih poslova (u daljem tekstu: nadležni organ) nadležnoj po mestu okupljanja, odnosno po mestu početka okupljanja u pokretu, pri čemu se održavanje okupljanja može prijaviti podnošenjem pisane prijave od strane organizatora okupljanja, lično, preporučenom pošiljkom ili elektronskim putem i to najkasnije 8 dana pre vremena određenog za početak održavanja okupljanja.

Od obaveze prijavljivanja izuzeta su:

  • okupljanja u zatvorenom prostoru;
  • verska okupljanja u verskim objektima i druga tradicionalna narodna okupljanja, vašari, sabori, svadbe, pogrebi;
  • državne svečanosti, jubileji i druga okupljanja koja organizuju državni organi;
  • spontana mirna okupljanja, bez organizatora, kao neposredna reakcija na određeni događaj, nakon tog događaja, koji se održavaju na otvorenom ili u zatvorenom prostoru, radi izražavanja mišljenja i stavova povodom nastalog događaja.

Spontanim mirnim okupljanjem ne smatra se okupljanje na koje poziva fizičko ili pravno lice koje je, u skladu sa odredbama predloženim Nacrtom zakona, organizator. Organizatoru okupljanja nameće se obaveza obaveštavanja nadležnog organa o okupljanju, kada održavanje okupljanja zahteva preduzimanje posebnih mera bezbednosti od strane policije ili kada organizator smatra to potrebnim. Konačno, Nacrtom zakona uređen je i sadržaj prijave, postupak dopune prijave, donošenje rešenja kojim se ne dozvoljava održavanje okupljanja i pravna zaštita u ovom slučaju.

Nacrtom zakona predviđena je obaveza organizatora da o zabrani okupljanja obavesti javnost. Kada su u pitanju sprečavanje ili prekid okupljanja, policijski službenici ovlašćeni su da spreče ili prekinu okupljanje ukoliko uoče održavanje javnog okupljanja ili u toku njegovog trajanja nastupe odgovarajuće okolnosti za to. U slučaju prekida okupljanja, nadležni organ će naređenje o prekidu okupljanja saopštiti organizatoru ili vođi okupljanja, odnosno učesnicima. Organizator ili vođa okupljanja je dužan da učesnicima okupljanja odmah saopšti da je okupljanje prekinuto i da zatraži da se okupljeni učesnici mirno raziđu. Ako organizator, vođa okupljanja ili učesnici okupljanja ne postupe u skladu sa naređenjem o prekidu okupljanja, nadležni organ će preduzeti zakonske i proporcionalne mere radi razilaska učesnika okupljanja i uspostavljanja javnog reda.

Nacrtom zakona predviđene su i kaznene odredbe, odnosno novčane kazne za nepoštovanje odredaba predviđenih Nacrtom zakona. Takođe, predviđeno je da nadležni organ vodi evidencije po osnovu odredaba predloženih Nacrtom zakona u skladu sa propisom kojim je uređene evidencije i obrada podataka u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Ukoliko pak predloženim odredbama nije drugačije određeno, primeniće se pravila opšteg upravnog postupka.

Na kraju, predviđeno je da će skupština grada, odnosno opštine u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu predloženih odredaba odrediti prostor za održavanje okupljanja, kao i da će predložene odredbe stupiti na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sl. glasniku RS".

Izvor: Redakcija, Dragana Aleksić, 28.12.2015.