Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O ZAŠTITI TOPOGRAFIJA POLUPROVODNIČKIH PROIZVODA- Tekst propisa


NACRT ZAKONA O ZAŠTITI TOPOGRAFIJA POLUPROVODNIČKIH PROIZVODA

I UVODNE ODREDBE

Predmet uređivanja

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se zaštita topografija poluprovodničkih proizvoda, kao i postupak za upis topografija poluprovodničkih proizvoda u registar topografija koji vodi organ državne uprave nadležan za poslove intelektualne svojine Republike Srbije (u daljem tekstu: nadležni organ).

Značenje izraza

Član 2.

Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sledeće značenje:

1)    "nadležni organ" je organ državne uprave nadležan za poslove intelektualne svojine Republike Srbije;

2)    "stvaralac" je fizičko lice koje je svojim intelektualnim naporom stvorilo topografiju;

3)    "lice" je fizičko, odnosno pravno lice;

4)    "poluprovodnički proizvod" je gotov proizvod ili međuproizvod namenjen obavljanju elektronske funkcije, isključivo ili zajedno sa drugim funkcijama, koji se sastoji od sloja poluprovodničkog materijala i od jednog ili više drugih slojeva provodnog, izolacionog ili poluprovodničkog materijala, raspoređenih u skladu sa unapred utvrđenim trodimenzionalnim uzorkom;

5)    "topografija" je topografija poluprovodničkog proizvoda koja se sastoji iz niza povezanih slika koji predstavlja trodimenzionalni uzorak slojeva od kojih je poluprovodnički proizvod sastavljen i u kojem svaka slika prikazuje uzorak ili deo uzorka površine poluprovodničkog proizvoda u bilo kojoj fazi njegove proizvodnje, bez obzira na način koji je prikazan ili kodiran;

6)    "komercijalna upotreba" je prodaja, davanje u zakup, davanje licence ili bilo koji drugi način komercijalne distribucije uključujući i ponudu u te svrhe. Samo prva komercijalna upotreba topografije pod uslovima poverljivosti ne smatra se komercijalnom upotrebom u smislu ovog zakona, izuzev kod poverljive topografije.

 

II USLOVI I OBIM ZAŠTITE TOPOGRAFIJE I PRAVO NA ZAŠTITU TOPOGRAFIJE

Uslovi i obim zaštite topografije

Član 3.

U skladu sa ovim zakonom, topografija se štiti isključivim prvima u obimu u kome je rezultat intelektualnog napora stvaraoca i u kome, u vreme njenog nastanka, nije bila opštepoznata u industriji poluprovodničkih proizvoda.

Topografija koja se sastoji od kombinacije elemenata koji su opštepoznati u industriji poluprovodničkih proizvoda štiti se u obimu u kome kombinacija tih elemenata posmatrana u celini ispunjava uslove iz stava 3. ovog člana.

Zaštitu u skladu sa ovim zakonom uživa i deo topografije koji se može samostalno upotrebljavati, kao i proizvod (glavna stvar) koji sadrži poluprovodnički proizvod proizveden korišćenjem topografije, ako se takav poluprovodnički proizvod ne može odvojiti od glavne stvari bez njenog oštećenja ili uništenja.

Zaštita koju uživa topografija u skladu sa ovim zakonom ne obuhvata bilo koji koncept, postupak, sistem, tehničku ili kodiranu informaciju sadržanu u topografiji drugačiju od topografije kao takve.

Pravo na zaštitu topografije

Član 4.

Pravo na zaštitu topografije stiče se upisom topografije u registar topografija koji vodi nadležni organ (u daljem tekstu: Registar topografija).

Pravo na zaštitu topografije (u daljem tekstu: pravo na zaštitu) ima nosilac topografije.

Nosilac topografije može biti:

1)    stvaralac;

2)    poslodavac stvaraoca, ako je topografija stvorena u radnom odnosu i ukoliko ugovorom o radu nije drugačije ugovoreno.

3)    ugovorna strana koja je naručila topografiju, ako je topografija stvorena na osnovu ugovora koji nije ugovor o radu i ukoliko drugačije nije ugovoreno;

4)    lice koje je prvo komercijalno upotrebilo topografiju na teritoriji Republike Srbije, odnosno na teritoriji neke od država članica Svetske trgovinske organizacije (u daljem tekstu: STO), a koja nije bila komercijalno upotrebljena bilo gde u svetu;

5)    lice koje ima isključivo ovlašćenje da komercijalno upotrebljava topografiju na teritoriji Republike Srbije, odnosno na teritoriji neke od država članica STO, od strane lica koje ima pravo da raspolaže tom topografijom.

6)    pravni sledbenik lica iz tač. 1) do 5) ovog člana.

Nosilac topografije ima pravo na zaštitu:

1) ako je državljanin Republike Srbije, odnosno neke od država članica STO ili ako ima prebivalište na teritoriji Republike Srbije, odnosno na teritoriji neke od država članica STO;

 

2) ako ima stvarno i ozbiljno industrijsko ili trgovinsko sedište na teritoriji Republike Srbije, odnosno na teritoriji neke od država članica STO.

Strano lice koje ne ispunjava uslove iz stava 3. ovog člana uživa ista prava kao i domaće lice, ako to proizilazi uz međunarodnih ugovora koji obavezuju Republiku Srbiju.

III ISKLjUČIVA PRAVA

  1. 1.    Sadržina isključivih prava

Član 5.

Isključiva prava iz člana 3. ovog zakona su pravo nosioca topografije da dozvoli trećim licima i pravo da zabrani trećim licima da bez njegovog ovlašćenja:

1)    umnožavaju topografiju u obimu iz člana 3. ovog zakona;

2)    komercijalno upotrebljavaju ili uvoze u tu svrhu topografiju ili poluprovodnički proizvod proizveden korišćenjem topografije.

2. Ograničenje isključivih prava

Izuzeci od isključivih prava

Član 6.

Isključiva prava iz člana 5. ovog zakona ne odnose se na:

1)    umnožavanje topografije za ličnu upotrebu u nekomercijalne svrhe;

2)    umnožavanje topografije u svrhu analiziranja, procene ili nastave o topografiji ili o konceptima, postupcima, sistemima ili tehnikama sadržanim u topografiji;

3)    radnje iz člana 5. stav 1. tač. 1) i 2) koje se odnose na topografiju, koja ispunjava uslove iz člana 3. st. 1. i 2. ovog zakona i koja je stvorena na osnovu analize ili procene, u skladu sa tačkom 2) ovog člana, druge topografije koja uživa zaštitu u skladu sa ovim zakonom;

4)    komercijalnu upotrebu poluprovodničkog proizvoda, ako lice koje je nabavilo poluprovodnički proizvod, odnosno njegov pravni sledbenik, nije znalo ili nije moglo znati da je poluprovodnički proizvod proizveden korišćenjem topografije koja uživa zaštitu u skladu sa ovim zakonom.

Iscrpljenje isključivih prava

Član 7.

Isključiva prava iz člana 5. ovog zakona iscrpljuju se nakon stavljanja topografije ili poluprovodničkog proizvoda koji je proizveden korišćenjem topografije u promet na teritoriji Republike Srbije od strane nosioca topografije ili drugog lica koje ima njegovo ovlašćenje.

Prinudna licenca

Član 8.

Obim i trajanje prinudne licence može se ograničiti samo u cilju javne nekomercijalne upotrebe ili da bi se stalo na put praksi koja je u sudskom ili upravnom postupku određena kao suprotna načelu slobodne konkurencije.

3. Trajanje isključivih prava

Nastanak isključivih prava

Član 9.

Isključiva prava iz člana 3. ovog zakona nastaju na dan prve komercijalne upotrebe topografije bilo gde u svetu ili na dan koji je utvrđen kao datum podnošenja zahteva za upis topografije, zavisno od toga koji je dan raniji.

Prestanak isključivih prava

Član 10.

Isključiva prava iz člana 3. ovog zakona prestaju istekom kalendarske godine u kojoj se navršava deset godina od dana nastanka isključivih prava.

Označavanje topografije za vreme trajanja isključivih prava

Član 11.

Za sve vreme trajanja isključivih prava nosilac topografije može poluprovodnički proizvod koji je proizveden korišćenjem topografije obeležavati velikim slovom: "T".

Povreda isključivih prava

Član 12.

Povredom isključivih prava nosioca topografije smatra se svako neovlašćeno preduzimanje bilo koje radnje iz člana 5. ovog zakona.

Na zahtev nosioca topografije sud može obavezati lice iz člana 5. stav 2. tačka 4) ovog zakona, odnosno njegovog pravnog sledbenika, da plati naknadu za komercijalnu upotrebu poluprovodničkog proizvoda, od trenutka kada je saznalo ili je bilo u mogućnosti da sazna da je da je poluprovodnički proizvod proizveden korišćenjem topografije koja uživa zaštitu u skladu sa ovim zakonom.

Naknada iz stava 2. ovog člana ne može biti niža od uobičajene naknade koju bi nosilac topografije primio da je licenca za iskorišćavanje topografije bila ugovorena.

Ako nosilac topografije dokaže da je neko lice, pre dana nastanka isključivih prava, prevarom otpočelo umnožavanje, komercijalnu upotrebu ili uvoz u te svrhe topografije ili poluprovodničkog proizvoda koji je proizveden korišćenjem topografije koja uživa zaštitu u skladu sa ovim zakonom sud će to lice obavezati da nosiocu topografije plati naknadu iz stava 3. ovog člana.

V POSTUPAK ZA UPIS TOPOGRAFIJE U REGISTAR TOPOGRAFIJA

Zajedničke odredbe

Član 13.

Postupak za upis topografije u Registar topografija vodi nadležni organ. Protiv odluka nadležnog organa donetih u postupku iz stava 1. ovog člana može se izjaviti žalba Vladi.

Takse i naknade troškova

Član 14.

U postupku pred nadležnim organom plaćaju se takse u skladu sa posebnim propisom kojim se uređuju administrativne takse, a za koje se nadležnom organu dostavlja dokaz o uplati.

Registar topografija

Član 15.

Registar topografija sadrži: broj i utvrđeni datum podnošenja zahteva za upis topografije u Registar topografija; lično ime i adresu podnosiocu zahteva, odnosno lično ime i adresu fizičkog lica sa svojstvom preduzetnika, odnosno poslovno ime, sedište i oblik organizovanja, naziv države čiji je državljanin, odnosno u kojoj ima prebivalište za fizička lica ili sedište za pravna lica (u daljem tekstu: podaci o podnosiocu zahteva); lično ime i adresu nosioca topografije, odnosno lično ime i adresu fizičkog lica sa svojstvom preduzetnika, odnosno poslovno ime, sedište i oblik organizovanja, naziv države čiji je državljanin, odnosno u kojoj ima prebivalište za fizička lica ili sedište za pravna lica (u daljem tekstu: podaci o nosiocu topografije); lično ime i adresu stvaraoca (u daljem tekstu: podaci o stvaraocu), odnosno naznačenje da je dostavljena izjava stvaraoca ne želi da podaci o njemu budu objavljeni u službenom glasilu, odnosno navedeni u Registru topografija, kao i u drugim ispravama propisnim zakonom; ime, prezime i adresu, odnosno poslovno ime i sedište zastupnika (u daljem tekstu: podaci o zastupniku); datum nastanka topografije, kada topografija nije komercijalno upotrebljena, odnosno datum i mesto prve komercijalne upotrebe topografije bilo gde u svetu; registarski broj topografije; datum objave podataka upisanih u Registar topografija i broj službenog glasila nadležnog organa (u daljem tekstu: službeno glasilo); promene (prenos prava, licenca, zaloga i dr.); datum i osnov prestanka isključivih prava i podatke o toku i ishodu postupka po podnetom zahtevu.

Ponovno uspostavljanje prava

Član 16.

Predlog za ponovno uspostavljane prava ne može se podneti zbog propuštanja roka za podnošenje zahteva za upis topografije u Registar topografija propisanog ovim zakonom.

Pokretanje postupka za upisa topografije u Registar topografija

Član 17.

Postupak za upisa topografije u Registar topografija pokreće se zahtevom za upis topografije u Registar topografija (u daljem tekstu: zahtev za upis).

Za svaku topografiju podnosi se poseban zahtev za upis. Zahtev za upis podnosi se u dva primerka.

Ako zahtev za upis nije podnet u dva primeraka, nadležni organ kopira dostavljeni zahtev za upis u još jedan primerak o trošku podnosioca zahteva.

Rok za podnošenje zahteva za upis

Član 18.

Zahtev za upis, koji ispunjava uslove za utvrđenje datuma podnošenja, mora se podneti nadležnom organu u roku od dve godine od dana prve komercijalne upotrebe topografije bilo gde u svetu.

Ako topografija nije komercijalno upotrebljena bilo gde u svetu zahtev iz stave 1. ovog člana mora se podneti nadležnom organu u roku od 15 godina od dana njenog nastanka.

Neblagovremen zahtev za upis nadležni organ odbacuje zaključkom.

Zahtev za upis

Član 19.

Zahtev za upis sadrži: naznačenje da se traži upis topografije u Registar topografija; podatke o podnosiocu zahteva; podatke o stvaraocu, odnosno naznačenje da stvaraoca ne želi da podaci o njemu budu objavljeni u službenom glasilu, odnosno navedeni u Registru topografija, kao i u drugim ispravama propisnim zakonom; podatke o zastupniku kada se zahtev podnosi preko zastupnika; naziv topografije; datum nastanka topografije, kada topografija nije komercijalno upotrebljena, odnosno datum i mesto prve komercijalne upotrebe topografije bilo gde u svetu; potpis podnosioca zahteva, odnosno zastupnika.

Uz zahtev se podnose:

1)    prilozi kojima se topografija identifikuje (opis i prikaz topografije);

2)    izjava kada je topografija prvi put komercijalno upotrebljena bilo gde u svetu ili ako topografija nije komercijalno upotrebljena izjava o datumu nastanka topografije;

3)    izjava o pravnom osnovu sticanja prava na podnošenje zahteva, ako podnosilac zahteva nije i stvaralac;

 

 

4)    izjava stvaraoca, u slučaju ne želi da podaci o njemu budu objavljeni u službenom glasilu, odnosno navedeni u Registru topografija, kao i u drugim ispravama propisnim zakonom;

5)    izjava o zajedničkom predstavniku, kada postoji više podnosilaca zahteva ili punomoćje, kada se zahtev podnosi preko zastupnika;

6)    dokaz o uplati propisane takse za podnošenje zahteva za upis.

Pored opisa i prikaza topografije uz zahtev se može podneti i primerak poluprovodničkog proizvoda koji je proizveden korišćenjem topografije, ako je topografija komercijalno upotrebljena.

Podnosilac zahteva, pri podnošenju zahteva, može priloge kojima se topografija identifikuje označiti kao poslovnu tajnu, u kom slučaju ti prilozi neće biti dostupni trećim licima, bez dozvole podnosioca zahteva, odnosno nosioca topografije ili naloga suda, drugog državnog organa ili organa na koga su preneta javna ovlašćenja.

Nadležni organ propisuje sadržinu i izgled priloga koji se podnose uz zahtev za upis.

Utvrđeni datum podnošenja zahteva za upis

Član 20.

Kao datum podnošenja zahteva za upis nadležni organ zaključkom utvrđuje datum na koji zahtev za upis sadrži podatke o podnosiocu zahteva i uz koji je dostavljen jedan od priloga iz člana 19. stav 3. ovog zakona, kojim se topografija identifikuje.

Ako nadležni organ utvrdi da nisu ispunjeni uslovi iz stava 2. ovog člana, obaveštava podnosioca zahteva o rezultatima ispitivanja i poziva ga da u roku od dva meseca od prijema obaveštenja otkloni utvrđene nedostatke.

Ako podnosilac zahteva otkloni utvrđene nedostatke u roku iz stava 3. ovog člana, nadležni organ kao datum podnošenja zahteva utvrđuje datum kada su otklonjeni nedostaci.

Ako podnosilac ne otkloni utvrđene nedostatke u roku iz stava 3. ovog člana, nadležni organ donosi zaključak o odbacivanju zahteva.

Zahtev kome je utvrđen datum podnošenja upisuje se u Registar topografija.

Ispitivanje urednosti zahteva za upis

Član 21.

Zahtev za upis uredan je ako sadrži podatke i priloge iz člana 19. ovog zakona. Ako je zahtev za upis neuredan nadležni organ obaveštava podnosioca zahteva o

rezultatima ispitivanja urednosti zahteva za upis i poziva ga da u roku od dva meseca od prijema obaveštenja uredi zahtev.

Ako podnosilac ne uredi u roku iz stava 2. ovog člana, nadležni organ donosi zaključak o odbacivanju zahteva, kao neurednog.

Na obrazloženi zahtev nadležni organ donosi zaključak o produženju roka iz stava 2. ovog člana za vreme koje smatra opravdanim, ali ne duže od tri meseca.

Ispitivanje uslova za upis topografije u Registar topografija

Član 22.

Ako je zahtev za upis uredan nadležni organ ispituje:

1)    da li je za svaku topografiju podnet poseban zahtev u smislu člana 17. stav 2. ovog zakona;

2)    da li prilozi koji se podnose uz zahtev za upis imaju propisani izgled i sadržinu;

3)    da li je predmet zahteva za upis topografija u smislu člana 2. stav 1. tačka 5). Ako nadležni organ utvrdi da nisu ispunjeni uslovi iz stava 1. ovog člana,

obaveštava podnosioca zahteva o rezultatima ispitivanja i poziva ga, onoliko puta koliko oceni da je to neophodno, da otkloni utvrđene nedostatke, odnosno da se izjasni o razlozima za odbijanje upisa, u roku koji ne može biti kraći od dva meseca, niti duži od tri meseca od prijema obaveštenja.

Ako podnosilac zahteva u roku ne dostavi odgovor na obaveštenje o rezultatima ispitivanja iz stava 2. ovog člana, nadležni organ donosi zaključak o odbacivanju zahteva za upis.

Nadležni organ donosi rešenje o odbijanju zahteva za upis ako podnosilac zahteva u roku dostavi odgovor na obaveštenje o rezultatima ispitivanja iz stava 2. ovog člana, ali ne otkloni utvrđene nedostatke ili se izjasni o razlozima za odbijanja upisa a nadležni organ i dalje smatra da zahtev treba odbiti.

Na obrazloženi zahtev nadležni organ donosi zaključak o produženju roka iz stava 2. ovog člana za vreme koje smatra opravdanim ali ne duže od tri meseca.

Upis, objava upisa topografije u Registar topografija i izdavanje isprave

Član 23.

Ako su ispunjeni uslovi iz člana 22. ovog zakona i ako su dostavljeni dokazi o uplatama takse za ispravu i naknade troškova za objavu nadležni organ donosi rešenje o upisu topografije u Registar topografija.

Po upisu topografije u Registar topografija nosiocu topografije se izdaje isprava o upisanoj topografiji, koja sadrži podatke iz rešenja iz stava 1. ovog člana.

Podaci upisani u Registar topografija objavljuju se u službenom glasilu.

VI OGLAŠAVANjE NIŠTAVIM TOPOGRAFIJE

Razlozi za oglašavanje ništavim topografije

Član 24.

Nadležni organ može u svako doba oglasiti ništavom topografiju, u celini ili delimično, ako utvrdi da:

1)    predmet zaštite nije topografija u smislu člana 2. stav 1. tačka 5) ovog zakona;

2)    topografija ne ispunjava uslove iz člana 3. st. 1. i 2. ovog zakona;

3)    prijava nije podneta u roku iz člana 18. ovog zakona;

4)    nosilac topografije ne ispunjava uslove iz člana 4. stav 4. ovog zakona;

5)    prilozi iz člana 19. stav 2. tačka 1) ovog zakona nemaju propisanu sadržinu.

Postupak oglašavanja ništavim topografije

Član 25.

Postupak za oglašavanje ništavim patenta pokreće se samo na pisani predlog nadležnom organu.

U toku postupka oglašavanja ništavim topografije, nadležni organ održava usmenu raspravu samo ako oceni da je njeno održavanje neophodno za utvrđivanje odlučnih činjenica bitnih za donošenje zakonite i pravilne odluke po predlogu.

Oglašavanje ništavim topografije, u celini ili delimično, nema dejstvo na pravosnažne sudske odluke u vezi sa utvrđivanjem povrede prava, kao i na zaključene ugovore kojima se topografija prenosi ili kojima se ustupa pravo iskorišćavanja topografije, ako su i u meri u kojoj su ti ugovori izvršeni, pod uslovom da je tužilac, odnosno nosilac topografije bio savestan.

Nadležni organ po pravosnažnosti rešenja o oglašavanju ništavim topografije, u celini ili delimičnom, objavljuju se u službenom glasilu podatak o oglašavanju ništavim topografije, u celini ili delimično.

VII SHODNA PRIMENA ODREDABA DRUGIH ZAKONA

Član 26.

Odrede zakona kojim se uređuje pravna zaštita pronalazaka, patentom ili malim patentom, a koje se odnose na stvaranje pronalaska od strane više lica, zajedničkim radom ili nezavisno jedan od drugog; zastupanje; prava pronalazača; prinudnu licencu; prestanak prava zbog odustanka od prijave za zaštitu pronalaska patentom i odricanja od patenta, odnosno usled smrti i prestanka postojanja podnosioca prijave ili nosioca patenta; upis promene u registar; pronalazak od značaja za odbranu i bezbednost Republike Srbije, pronalazak iz radnog odnosa; takse i naknade troškova; ponovno uspostavljanje prava; izjavu o pravnom osnovu na podnošenje zahteva i izjavu stvaraoca da ne želi da bude naveden u zahtevu za upis; izdvojenu prijavu; sadržaj koji je zabranjeno navoditi u prijavi patenta; ispitivanje po hitnom postupku; građansko-pravnu zaštitu prava shodno se primenjuju na topografiju koja uživa zaštitu u skladu sa ovim zakonom.

Na pitanja postupka za upis topografije u Registar topografija ili postupka u vezi sa upisanom topografijom koja nisu uređena ovim zakonom i na koja se ne primenjuju odredbe zakona kojim se uređuje pravna zaštita pronalazaka, patentom ili malim patentom, shodno se promenjuju odredbe zakona kojim se uređuje opšti upravni postupak.

VIII PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 27.

Registar prijava i Registar topografija ustanovljeni Zakonom o zaštiti topografija poluprovodničkih proizvoda ("Sl. glasnik RS", br. 55/2013), nastavljaju da se vode kao Registar topografija u skladu sa ovim zakonom.

Topografije koje važe na dan stupanja na snagu ovog zakona ostaju na snazi i na njih će se primenjivati odredbe ovog zakona.

Odredbe ovog zakona primenjivaće se i na postupke pred nadležnim organom koji nisu okončani do dana stupanja na snagu ovog zakona, kao i na započete postupke pred drugim oranima koji do dana stupanja na snagu ovog zakona nisu okončani

Član 28.

Danom pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji, odredba člana 7. ovog zakona primenjivaće se i na topografiju, odnosno poluprovodnički proizvod koji je proizveden korišćenjem topografije, stavljenu u promet na teritoriju neke od država članica od strane nosioca topografije ili drugog lica koje ima njegovo ovlašćenje.

Član 29.

Podzakonski propis za izvršenje ovog zakona biće doneti u roku od četiri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Do donošenja propisa iz stava 1. ovog člana primenjuje se propis doneti na osnovu Zakona o zaštiti topografija poluprovodničkih proizvoda ("Sl. glasnik RS", br. 55/2013).

Član 30.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o zaštiti topografija poluprovodničkih proizvoda ("Sl. glasnik RS", br. 55/2013).

Član 31.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".

IZ OBRAZLOŽENJA

II. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA I CILJEVI KOJI SE NJIME ŽELE OSTVARITI

Zaštita topografija poluprovodničkih proizvoda uređena je Zakonom o zaštiti topografija poluprovodničkih proizvoda koji je objavljen u "Službenom glasniku RS", broj 55/13 i koji je stupio na snagu 25. juna 2013. godine.

Predloženim Zakonom o zaštiti topografija poluprovodničkih proizvoda Republika Srbija svoje zakonodavstvo usklađuje sa međunarodnim standardima u ovoj oblasti propisanim od strane Evropske unije i Svetske trgovinske organizacije.

Obavezu zaštite topografija poluprovodničkih proizvoda isključivim pravima propisala je Evropska unija za svoje članice Direktivom Saveta 87/54/EEZ od 16. decembra o pravnoj zaštiti topografija poluprovodničkih proizvoda (dalje: Direktiva 87/54 EES).

Svetska trgovinska organizacija (u daljem tekstu: STO) u članu 35. Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine (u daljem tekstu: TRIPS sporazum), obavezuje sve zemlje članice da obezbede zaštitu topografija integrisanih kola na način na koji je to regulisano u Ugovoru o intelektualnoj svojini u vezi sa integrisanim kolima iz 1989. godine (u daljem tekstu: IPIC ugovor). Navedeni ugovor donet je pod okriljem Svetske organizacije za intelektualnu svojinu (u daljem tekstu: WIPO), a potpisala ju je SFRJ, čime je potvrđena spremnost da se pruži zaštita ovoj vrsti tehničkih inovacija.

Imajući u vidu jasna opredeljenja Republike Srbije da postane članica STO, neophodno je da se u oblasti industrijske svojine ispune svi uslovi koje ova organizacija nalaže TRIPS sporazumom, pa i uslov pružanja adekvatne zaštite za topografije integrisanih kola, u skladu sa Odeljkom 6. TRIPS sporazuma (čl. 35. do 38).

Direktivom 87/54 EES predviđa se zaštita isključivim pravima topografija poluprovodničkih proizvoda, umesto topografija integrisanih kola kako je predviđeno Ugovorom i navedenom direktivom. Zaštita topografija poluprovodničkih proizvoda predviđena je važećim zakonom, dok je raniji zakon predviđao zaštitu topografija integrisanih kola. Navedena promena, izvršena važećim zakonom ne znači samo terminološko usklađivanje sa Direktivom 87/54 EES, već se stvaraocima topografija omogućava zaštita za sva električna kola, uključujući i ona napravljena od diskretnih komponenata.

Pored odredaba koje su donete na osnovu navedenih međunarodnih propisa, u pripremi zakona korišćena su i rešenja iz uporednog prava. Proučena su i korišćena rešenja sadržana u zakonima koji uređuju materiju zaštite topografija poluprovodničkih proizvoda sledećih zemalja: Mađarske, Nemačke, Rumunije, Hrvatske i Češke.

 

Značajnu novinu u odnosu na važeći zakon predstavlja detaljno uređenje postupka za upis topografije u registar topografija koji vodi organ nadležan za poslove intelektualne svojine (u daljem tekstu: nadležni organ), kao i propisivanje prava na žalbu protiv odluka nadležnog organa. Uvođenje prava na žalbu je u skladu sa načelom dvostepenosti u odlučivanju, kao jednim od osnovnih načela upravnog postupka. Na taj način ostvaruje se efikasnija upravna kontrola nad zakonitošću odluka nadležnog organa. Posebna pažnja je posvećena usaglašavanju zakona sa Direktivom 87/54 EES, kao i terminološkom usaglašavanju i načinu sistematizacije materijalnopravnih i procesnopravnih odredaba zakona.

S obzirom da se predloženim zakonom menja i dopunjuje više od polovine članova važećeg zakona, to se na osnovu odredbe stava 2. člana 47. Jedinstvenih metodoloških pravila za izradu propisa ("Službeni glasnik RS", broj 21/10) predlaže donošenje novog, a ne izmena i dopuna važećeg zakona.

Tehnologija poluprovodnika je od velikog značaja za industrijski razvoj zemlje. Razvoj topografija poluprovodničkih proizvoda zahteva ulaganje znatnih ljudskih, tehničkih i finansijskih resursa. Tako sticanjem isključivih prava koje uređuje ovaj zakon, nosilac topografije ima mogućnost da komercijalnom upotrebom topografije, povrati uložena sredstva u razvijanje topografija poluprovodničkih proizvoda.

Cilj koji se ovim propisom želi ostvariti, u prvom redu jeste podsticanje razvoja domaćih topografija poluprovodničkih proizvoda obezbeđivanjem isključivih prava njihovim stvaraocima i stavljanjem na raspolaganje odgovarajućih pravnih sredstava za zaštitu ovih prava od neovlašćenog korišćenja. Istovremeno, takva odgovarajuća, sa međunarodnim normama usklađena zaštita, jeste preduslov za transfer i primenu stranih poluprovodničkih proizvoda na teritoriji Republike Srbije. Oba cilja su u funkciji podsticanja tehnološkog i ekonomskog napretka zemlje.

III. OBJAŠNJENJE OSNOVNIH PRAVNIH REŠENJA

I Uvodne odredbe

Čl. 1. i 2.

Odredbama čl. 1. i 2. predloženog zakona propisuje se, saglasno čl. 6. i 7. Jedinstvenih metodoloških pravila za izradu propisa ("Službeni glasnik RS", broj 21/10), predmet uređivanja zakona i definišu se pojedini izrazi koji se koriste u predloženom zakonu. Odredbe člana 2. stav 1. tač. 4) - 6) su u skladu sa članom 1. stav

7)    tač. a) - c) Direktive 87/54 EES i preuzete su iz važećeg zakona.

II Uslovi i obim zaštite topografije i pravo na zaštitu topografije

Član 3.

Stav 1. člana 3. predloženog zakona propisuje izričito, za razliku od važećeg člana, da se topografija štiti isključivim pravima, kao i u kom obimu topografija može biti predmet zaštite. Tako topografija se štiti isključivim pravima u obimu u kome je rezultat intelektualnog napora stvaraoca i u kome, vreme njenog nastanka, nije bila opštepoznata u industriji poluprovodničkih proizvoda. Stavom 2. ovog člana propisano je da se topografija koja se sastoji od kombinacije elemenata koji su

opštepoznati u industriji poluprovodničkih proizvoda štiti u obimu u kome kombinacija tih elemenata, posmatrana u celini ispunjava uslove iz stava 1. ovog člana. Stav 2. preuzet je iz važećeg zakona. Predloženi stav 4. i 5. ovog člana su takođe preuzeti iz važećeg zakona (član 4).

St. 1, 2. i 4. ovog člana su u skladu sa članom 2. stav 2. i 8. Direktive 87/54

EES.

Član 4.

Odredbama člana 4. predloženog zakona predviđa se kad se stiče pravo na zaštitu topografije, ko ima pravo na zaštitu, kao i krug lica koja mogu biti nosilac topografije, odnosno lica koja imaju pravo na zaštitu topografije isključivim pravima.

U članu 4. predloženog zakona objedinjene su odredbe čl. 5-7. važećeg zakona. Za razliku od važećeg zakona izričito je propisano da se pravo na zaštitu

topografije stiče upisom u registar topografija koji vodi nadležni organ (u daljem tekstu: Registar topografija). Takođe, za razliku od važećeg zakona precizirano je da pravo na zaštitu ima nosilac topografije, a kao lica koja mogu biti nosioci topografije predviđena su lica iz člana 5. i 7. važećeg zakona, ako ispunjavaju uslove iz člana 6. važećeg zakona. Ovakvim propisivanjem izvršeno je terminološko i pravnotehničko preciziranje. Naime, kako se pravo na zaštitu isključivim pravima stiče upisom u Registar topografija pravo na zaštitu ima nosilac topografije, a nosilac topografije može biti stvaralac i druga lica predviđena u stavu 3. člana 4. predloženog zakona.

St. 2, 4. i 6. važećeg člana 5. brisani su s obzirom da je članom 26. predloženog zakona predviđena shodna primena odredaba zakona kojim se uređuje pravna zaštita pronalazaka, patentom ili malim patentom, a koje se odnose na stvaranje pronalaska od strane više lica, zajedničkim radom ili nezavisno jedan od drugog, kao i pronalazak iz radnog odnosa.

Odredba člana 7. važećeg zakona izmenjena je u skladu sa članom 3. stav 4. Direktive 87/54 EES, tako što je odredbama člana 4. stav 3. tač. 4) i 5) i stav 4. predloženog zakona predviđeno da nosilac topografije može biti lice, odnosno da pravo na zaštitu ima lice koje je prvo komercijalno upotrebilo topografiju na teritoriji Republike Srbije, odnosno na teritoriji neke od država članica STO, a koja nije bila komercijalno upotrebljena bilo gde u svetu, kao i lice koje ima isključivo ovlašćenje da komercijalno upotrebljava topografiju na teritoriji Republike Srbije, odnosno na teritoriji neke od država članica STO, od strane lica koje ima pravo da raspolaže tom topografijom pod uslovom ako je državljanin Republike Srbije, odnosno neke od država članica STO ili ako ima prebivalište na teritoriji Republike Srbije, odnosno na teritoriji neke od država članica STO ili ako ima sedište na teritoriji Republike Srbije, odnosno na teritoriji neke od država članica STO.

Predloženim članom 4. zakona izvršeno je potpuno usklađivanje sa članom 3. Direktive 87/54 EES, kao i sa Odlukom saveta od 22. decembra 1994. godine kojim se proširuje pravo na zaštitu i na lica državljane STO, a ne samo na lica koja su domaći državljani.

III Isključiva prava

Odredbama čl. 5-12. predloženog zakona uređuje se sadržina, ograničenja, trajanje isključivih prava, kao i označavanje topografije za vreme trajanja isključivih prava.

Član 5.

Odredbom člana 5. predloženog zakona propisuje se sadržina isključivih prava nosioca topografije. Nosilac topografije ima isključivo pravo da dozvoli trećim licima i isključivo pravo da zabrani trećim licima da bez njegovog ovlašćenja umnožavaju topografiju u obimu iz člana 3. ovog zakona i komercijalno upotrebljavaju ili uvoze u tu svrhu topografiju ili poluprovodnički proizvod koji sadrži topografiju. Odredbe člana 5. predloženog zakona preuzete su iz važećeg zakona (član 9), ali je za razliku od važećeg zakona, a u skladu sa Direktivom 87/54 EEZ, kao i radi usklađivanja sa članom 3. predloženog zakona predviđeno u kom obimu nosilac topografije ima isključivo pravo da dozvoli trećim licima i isključivo pravo da zabrani trećim licima da bez njegovog ovlašćenja umnožavaju topografiju.

Član 6.

Pravom na umnožavanje topografije u lične nekomercijalne svrhe, predloženi član 6. stav 1. tačka 1) ograničava isključiva prava iz člana 5. ovog zakona. Ovo ograničenje prava za navedene aktivnosti uobičajeno i kod drugih prava intelektualne svojine, a u skladu je sa članom 5. stav 2-4. Direktive 87/54 EES. Navedeno rešenje preuzeto je iz člana 6. važećeg zakona. Tač. 2) i 3) stava 1. člana 6. predloženog zakona, takođe, su preuzeti iz važećeg zakona (član 10) i u istima su izvršene neophodne terminološke izmene, a u tački 3) izvršeno je i dodatno usaglašavanje sa navedenom direktivom. Ograničenje zaštite predviđeno u tački 2) ima za cilj stimulisanje poboljšanja postojećih topografija, dok je tačkom 3) ustanovljeno posebno ograničenje prava u slučaju tzv. reverzibilnog inženjeringa. Ako neko na osnovu analize i istraživanja topografije koja uživa zaštitu u skladu sa predloženim zakonom stvori novu topografiju koja ispunjava uslove iz člana 3. st. 1. i 2. predloženog zakona, takvo lice ima prava da umnožava svoju topografiju, kao i da je komercijalno upotrebljava. Ovo ograničenje proizilazi iz postojeće prakse proizvođača poluprovodničkih proizvoda da se pre izrade novih topografija prvo pregledaju postojeće topografije radi njihove analize i kreiranja nove topografije. U praksi reverzibilnog inženjeringa se iz postojeće topografije "izvlače" osnove i procesi na kojima počiva postojeća topografija i na osnovu toga se stvara nova topografija. Ovako stvorena topografija nije kopija postojeće. Tipična su poboljšanja karakteristika poluprovodničkog proizvoda kao što su: povećanje odnosa signal/šum, veća stabilnost na temperaturne promene, smanjenje veličine integrisanog kola, moguće smanjenje broja radnih maski, itd. Odredba o reverzibilnom inženjeringu dopuštena je TRIPS sporazumom, a sadržana je u većini zakona kojima se štiti topografija poluprovodničkih proizvoda.

Tačka 4) stava 1. člana 6. predloženog zakona preuzeta je iz člana 32. važećeg zakona. Naime, odredba tačke 4) predstavlja ograničenje prava, a ne povredu prava kako je to predviđeno važećim zakonom.

Član 7.

Član 7. predloženog zakona koji predviđa isključiva prava nosioca topografije da dozvoli trećim licima ili da zabrani trećim licima da bez njegovog ovlašćenja umnožavaju topografiju ili komercijalno upotrebljavaju ili uvoze u tu svrhu, ima svoje ograničenje koje se zasniva na doktrini o tzv. iscrpljenju prava. Suština pomenutog ograničenja je u tome da nosilac topografije (kao i nosioci drugih prava intelektualne svojine) ima navedena isključiva u pogledu topografije samo do trenutka u kome ona ne postane svojina drugog lica. Prenosom vlasništva novi vlasnik topografije može tim primerkom kao predmetom svojine slobodno da raspolaže (da ga stavlja u promet, uvozi ili na drugi način komercijalno upotrebljava) a da se takvo raspolaganje ne smatra povredom prava. Ovo stoga što se isključiva prava nosioca topografije na komercijalnu upotrebu topografije iscrpljuju u pogledu tog konkretnog primerka topografije, odnosno poluprovodničkog proizvoda proizvedenog korišćenjem topografije koja uživa zaštitu u skladu sa ovim zakonom. Ova odredba je u skladu sa članom 5. stav 5. Direktive 87/54 EES i preuzeta je iz važećeg zakona (član 11).

Član 8.

Članom 8. predloženog zakona propisuje se cilj radi koga se obim i trajanje prinudne licence može ograničiti. Tako, obim i trajanje prinudne licence može se ograničiti samo u cilju javne nekomercijalne upotrebe ili da bi se stalo na put praksi koja je u sudskom ili upravnom postupku određena kao suprotna načelu slobodne konkurencije. Predložena odredba predstavlja novinu, odnosno ista nije bila sadržana u važećem zakonu, a propisivanjem iste izvršeno je preuzimanje obaveze iz člana 31. stav 1. tačka c) TRIPS sporazuma. Na prinudnu licencu se na osnovu člana 26. predloženog zakona shodno primenjuju odredbe zakona kojim se uređuje pravna zaštita pronalazaka, patentom ili malim patentom, a kojima je regulisana prinudna licenca.

Član 9.

Odredbom člana 9. predloženog zakona propisano je da isključiva prava iz člana 5. predloženog zakona nastaju danom prve komercijalne upotrebe topografije bilo gde u svetu ili danom podnošenja zahteva za upis topografije u Registar topografija kome je priznat datum podnošenja, zavisno od toga koji je dan raniji. Navedena odredba usklađena je sa članom 7. stav 1a Direktive 87/54 EEC i ista je preuzeta iz važećeg zakona (član 12).

Član 10.

Članom 10. predloženog zakona propisan je prestanak isključivih prava nosioca topografije, tako što je utvrđen rok od 10 godina od nastanka prava. Minimalno trajanje zaštite na osnovu IPIC ugovora iznosi osam godina. Analizom uporednog prava utvrđeno je da su sve zemlje koje su donele posebne zakone o zaštiti topografija predvidele trajanje zaštite od 10 godina. Ovaj period je dovoljan da nosilac prava upotrebom, odnosno davanjem licence za topografiju dođe do nadoknade za napore koje je uložio u stvaranje topografije. Duži period od predloženog smatra se suvišnim jer su u oblasti topografije poluprovodničkih proizvoda promene brze, a rešenja zastarevaju u kratkom vremenskom periodu. Rok prestanka zaštite usklađen je sa TRIPS sporazumom, kao i sa članom 7. stav 3 tačka 1. Direktive 87/54 EES. Takođe, navedena odredba je preuzeta iz važećeg zakona (član 13).

Član 11.

Član 11. predloženog zakona je preuzet iz važećeg zakona (član. 14) i propisuje da nosilac topografije može u toku trajanja isključivih prava proizvode koji u sebi sadrže zaštićenu topografiju označavati velikim slovom: "T". Ova odredba je u skladu sa članom 9. stav 1. Direktive 87/54 i preuzeta je iz važećeg zakona (član 14).

Član 12.

Odredbom člana 12. stav 1. predloženog zakona propisano je da se povredom isključivih prava nosioca topografije smatra svako neovlašćeno preduzimanje bilo koje radnje iz člana 5. ovog zakona. Stav 2. člana 12, u skladu sa članom 5. stav 6. tačka 2) Direktive 87/54 EES, propisuje da sud može obavezati nesavesno lice koje je komercijalno upotrebljavalo poluprovodnički proizvod na plaćanje naknade nosiocu topografije, od trenutka kada je saznalo ili je bilo u mogućnosti da sazna da je poluprovodnički proizvod proizveden korišćenjem topografije koja uživa zaštitu u skladu sa ovim zakonom. U skladu sa članom 37. TRIPS sporazuma stavom 3. predloženog člana propisano je da navedena naknada ne može biti niža od uobičajene naknade koju bi nosilac topografije primio da je licenca za iskorišćavanje topografije bila ugovorena. Stav 4. predloženog člana, u skladu sa članom 7. stav 2. Direktive 87/54 EES, propisuje da ako nosilac topografije dokaže da je neko lice, pre datuma iz člana 9. ovog zakona, prevarom otpočelo umnožavanje, komercijalnu upotrebu ili uvoz u te svrhe topografije ili poluprovodničkog proizvoda proizvedenog korišćenjem topografije koja uživa zaštitu u skladu sa ovim zakonom sud će to lice obavezati da nosiocu plati naknadu iz stava 3. ovog člana. Navedene odredbe člana 12. predloženog zakona preuzete su iz člana 32. važećeg zakona, ali zbog bolje sistematizacije i preglednosti odredaba unete su u glavu III predloženog zakona koja se odnosi na isključiva prava. Stav 6. člana 32. brisan je s obzirom da je članom 26. predloženog zakona predviđena shodna primena odredaba zakona kojim se uređuje pravna zaštita pronalazaka, patentom ili malim patentom, a koje se odnose na građanskopravnu zaštitu.

V Postupak za upis topografije u Registar topografija

Odredbama čl. 13-23. predloženog zakona uređuje se postupak za upis topografije u Registar topografija.

Član 13.

Odredbama člana 13. predloženog zakona koji sadrži zajedničke odredbe, a koje su sadržane u članu 16. važećeg zakona, predviđeno je da postupak za upis topografije u Registar zastupnika vodi nadležni organ, kao i pravo žalbe protiv odluka nadležnog organa donetih u postupku za upis topografije u Registar zastupnika. Uvođenje prava na žalbu u skladu je sa načelom dvostepenosti u odlučivanju, kao jednim od osnovnih načela upravnog postupka. Na taj način ostvaruje se efikasnija upravna kontrola nad zakonitošću odluka nadležnog organa. Stav 2. člana 16. važećeg zakona je brisan s obzirom da je članom 26. predloženog zakona predviđena shodna primena odredaba zakona kojim se uređuje pravna zaštita pronalazaka, patentom ili malim patentom, tako što su precizirane sva pitanja navedenog zakona koja se shodno se primenjuju na topografije.

Član 14.

Odredbom člana 14. predloženog zakona propisana je obaveza plaćanja taksi u skladu sa posebnim propisom kojim se uređuju administrativne takse koje podnosilac prijave plaća u toku postupka za upis topografije u Registar zastupnika. Ova odredba je preuzeta iz člana 17. važećeg zakona.

Član 15.

Članom 15. propisano je da nadležni organa vodi Registra topografija. Važeći zakon članom 18. predviđa vođenje dva registra Registara prijava topografija i Registra topografija. Predloženo rešenje ima za cilj da se jasno vidi u jednom registru celokupni postupak za upis topografije u Registar topografija te su radi preglednosti podataka i jasnoće i predložene izmene kako je gore navedeno. Navedenim članom detaljno je propisana sadržina registra topografija u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti ("Službeni glasnik RS", br. 97/08, 104/09 - dr. zakon, 68/12 - odluka US i 107/12).

Član 16.

Novinu predstavlja odredba člana 16. predloženog zakona kojom se propisuje da se predlog za ponovno uspostavljanje prava ne može podneti zbog propuštanja roka za podnošenje zahteva za upis topografije u Registar topografija, dok je odredbom člana 26. predloženog zakona predviđena shodna primena odredaba zakona kojim se uređuje pravna zaštita pronalazaka, patentom ili malim patentom, a koje se odnose na ponovno uspostavljanje prava.

Član 17.

Za razliku od važećeg zakona prema kome se postupak pokreće podnošenjem prijave topografije novim zakonom se predlaže da se postupak pokreće podnošenjem zahteva za upis topografije u Registar topografija (u daljem tekstu: zahtev za upis), a što je u skladu sa Zakonom o opštem upravnom postupku ("Službeni list SRJ", br. 33/97, 31/01 i "Službeni glasnik RS", broj 30/10). St. 2-5. člana 19. važećeg zakon koji propisuju pokretanje postupka brisani su. Naime, Zakonom o opštem upravnom postupku je predviđeno da se postupak vodi na srpskom jeziku. Odredba stava 3. člana 19. važećeg zakona prema kojoj je upotreba specijalnih tehničkih termina na engleskom jeziku dopuštena samo ako su ti termini u upotrebi u oblasti tehnike na koju se topografija odnosi, dok se u ostalim slučajevima takvi termini mogu koristiti uz objašnjenje na srpskom jeziku, biće predviđena podzakonskim aktom za izvršenje predloženog zakona, u delu koji propisuje sadržinu i izgled priloga.

Član 18.

Članom 18. predloženog zakona predviđa se rok za podnošenje zahteva za upis. Komercijalna upotreba topografije, pre nego što je podnet zahtev za upis iste, ne predstavlja smetnju za upis ukoliko od početka komercijalne upotrebe do podnošenja zahteva za upis nije proteklo više od dve godine. Da bi topografija, koja nije bila komercijalno upotrebljena, mogla biti upisana potrebno je da nije stvorena pre više od 15 godina od dana podnošenja zahtev za upis, koji ispunjava uslove za utvrđenje datuma podnošenja. Stav 1. člana 18. predloženog zakona u skladu je sa članom 4. stav 1. Direktive 87/54 EES, a odredba stava 2. usklađena je sa članom 7. stav 4. navedene direktive. Za razliku od važećeg rešenja (član 20) u stav 2. člana 18. predloženog zakona dato je pozitivno određivanje roka za podnošenje zahteva za upis. Novinu predstavlja stav 3. kojim se predviđa da će nadležni organ neblagovremeni zahtev za upis odbaciti.

Član 19.

Odredbom člana 19. predloženog zakona propisana je sadržina zahteva za upis i prilozi koji se podnose uz zahtev. Članom 21. važećeg zakona propisano je da nadležni organ bliže propisuje sadržinu zahteva za priznanje topografije, određuje priloge koji se podnose uz taj zahtev i propisuje njihovu sadržinu, dok je predloženim članom 19. detaljno propisana sadržina i prilozi koji se podnose. Odredba člana 22. važećeg zakona kojim je data mogućnost podnosiocu prijave da, pri podnošenju prijave, priloge kojima se topografija identifikuje označi kao poslovnu tajnu propisana je sada članom 19. stav 4. predloženog zakona. Navedena odredba u skladu je sa sa članom 4.2 Direktive 87/54 EES. Članom 19. stav 4. predloženog zakona primenjuje se TRIPS sporazum u delu koji propisuje obavezu za države članice da omoguće čuvanje poslovnih tajni koje se odnose na prijavljenu topografiju integrisanih kola. S tim u vezi, propisano je da navedeni prilozi neće biti dostupni trećim licima, bez dozvole podnosioca zahteva, odnosno nosioca topografije ili naloga suda, drugog državnog organa ili organa na koga su preneta javna ovlašćenja. Takođe, novinu predstavlja i to što podnosilac zahteva može kao prilog kojim se topografija identifikuje podneti i primerak poluprovodničkog proizvoda koji sadrži topografiju, ako je topografija komercijalno upotrebljena, a što je ranije bio obavezan.

Član 20.

Članom 20. predloženog zakona, kao i članom 23. važećeg zakona, predviđeni su uslovi koje zahtev za upis mora da ispunjava da bi nadležni organ utvrdio datum podnošenja zahteva. Za utvrđenje datuma podnošenja zahteva za upis potrebno je da nadležnom organu budu dostavljeni podaci o podnosiocu zahteva i jedan od priloga kojim se topografija identifikuje. Novinu predstavlja detaljno regulisanje postupka priznanja datuma podnošenja od strane nadležnog organa, kao i to da se tek zahtev za upis kome je priznat datum podnošenja upisuje zaključkom u Registar topografija, čime se registar rasterećuje od upisa zahteva koje ne ispunjavaju propisani minimum.

Član 21.

Član 21. predloženog zakona propisuje kada je zahtev za upis uredan i postupak ispitivanja urednosti zahteva za upis. Kao i na osnovu važećeg zakona (član 24), postupak ispitivanja sprovodi se u dve faze. Predloženim zakonom je radi preglednosti i bolje sistematizacije odredaba postupak razdvojen u dva člana. Nov je i stav 4. navedenog člana kojim je propisano da nadležni organ može, na obrazloženi zahtev podnosioca zahteva, produžiti rok za uređenje zahteva. Takođe, ispitivanje uslova iz tačke 3) da li je za svaku topografiju podnet poseban zahtev u smislu člana 19. stav 5. važećeg zakona i tačke 5) da li prilozi koji se podnose uz zahtev za upis imaju propisani izgled i sadržinu za razliku od važećeg rešenja predviđeno je nakon što nadležni organ utvrdi da je zahtev za upis uredan. Naime, za ispitivanje navedenih uslova potrebno je upoznati se sa sadržinom priloga, što kod ispitivanja urednosti nije potrebno.

Član 22.

Članom 22. predloženog zakona propisani su ostali uslovi koji moraju biti ispunjeni da bi nadležni organ doneo rešenje o upisu topografije u Registar topografija, kao i postupaka ispitivanja ispunjenosti uslova za upis. Nadležni organ kada utvrdi da nisu ispunjeni uslovi za upis iz člana 22. stav 1. predloženog zakona poziva podnosioca zahteva da otkloni utvrđene nedostatke, kao i prema važećem zakonu, ali prema predloženom rešenju poziva ga i da se izjasni o razlozima za odbijanje upisa ako podnosilac zahteva smatra da nadležni organ nije pravilno utvrdio nedostatke. Novina je i to što će nadležni organ odbaciti zahtev ako podnosilac u roku ne dostavi odgovor na obaveštenje o rezultatima ispitivanja nadležnog organa.

Član 23.

Ako su uslovi iz člana 22. stav 1. predloženog zakona ispunjeni nadležni organ donosi rešenje o upisu topografije u Registar topografija. Navedena odredba je sadržana u članu 24. važećeg zakona, ali je preneta u član 23. predloženog zakona iz razloga pravnotehničke prirode. Naime, važeći zakon govori o priznanju topografije, dok predloženi zakon usvaja sistem upisa u skladu sa predviđenom mogućnošću iz Direktive 87/54 EES. Suštinski radi se samo o terminološkoj razlici i usklađivanju terminologije kroz ceo zakon. Ostale odredbe predloženog člana preuzete su iz člana 25. važećeg zakona i samo terminološki usklađene.

VI Oglašavanje ništavim topografije

Odredbama čl. 25. i 26. predloženog zakona propisani su razlozi i pojedine odredbe postupaka oglašavanja ništavim topografije, a kojima se propisuje odstupanje od Zakona o opštem upravnom postupku.

Čl. 24. i 25.

Izmene u odnosu na važeći zakon (član 28) tiču se razloga za oglašavanje ništavim topografije. Tako razlog što strano lice nije bilo zastupano u skladu sa zakonom nije razlog za oglašavanje ništavim topografije te je isti brisan. Ako nadležni organ tokom celog postupka nije utvrdio da strano lice nije zastupano od strane lica upisanog u registar zastupnika koji vodi nadležni organ ili od strane domaćeg advokata i izvršio je upis topografije u registar topografije necelishodno bi bilo oglasiti ništavim topografiju iz navedenog razloga. Takođe, razlog što je topografija upisana i time pravo na zaštitu isključivim pravima priznato licu koje nije prvo komercijalno upotrebilo topografiju na teritoriji Republike Srbije, odnosno na teritoriji neke od država članica STO, a koja nije bila komercijalno upotrebljena i to bilo gde u svetu ili lice koje nema isključivo ovlašćenje da komercijalno upotrebljava topografiju na teritoriji Republike Srbije, odnosno na teritoriji neke od država članica STO, od strane lica koje ima pravo da raspolaže tom topografijom nije razlog za oglašavanje ništavi. Članom 4. stav 3. predloženog zakona predviđena su lica koja mogu biti nosioci topografije, te je potpuno neosnovano predvideti samo napred navedena lica kao razlog za oglašavanje ništavim topografije. Pitanje kada je kao nosilac topografije upisano neko drugo lice, a ne lice iz člana 4. predloženog zakona utvrđuje se u postupku pred sudom.

Odredbe člana 29. važećeg zakona, stav 1, 2. i 4, su brisane, s obzirom da je članom 26. stav 2. predloženog zakona propisano da se na pitanja postupka u vezi sa upisanom topografijom koja nisu uređena ovim zakonom ili na koja se ne primenjuju odredbe zakona kojim se uređuje pravna zaštita pronalazaka, patentom ili malim patentom, shodno se promenjuju odredbe zakona kojim se uređuje opšti upravni postupak.

Iz razloga pravne sigurnosti, stavom 3. člana 26. propisano je da oglašavanje ništavim topografije, u celini ili delimično, nema dejstvo na pravosnažne sudske odluke u vezi sa utvrđivanjem povrede prava, kao i na zaključene ugovore kojima se topografija prenosi ili ustupa pravo iskorišćavanja topografije, ako su i u meri u kojoj su ti ugovori izvršeni, pod uslovom da je tužilac, odnosno nosilac topografije bio savestan. Odredba navedenog stava je preuzeta iz člana 30. važećeg zakona.

VII Shodna primena odredaba drugih zakona

Član 26.

Stavom 1. člana 26. predloženog zakona je detaljno propisano koje odredbe zakona kojim se uređuje pravna zaštita pronalazaka, patentom ili malim patentom, se shodno primenjuju na topografije u skladu sa predloženim zakonom. Stav 2. predviđa shodnu primenu odredbe zakona kojim se uređuje opšti upravni postupak na pitanja postupka upisa topografije u Registar topografija ili postupka u vezi sa upisanom topografijom koja nisu uređena predloženim zakonom ili na koja se ne primenjuju odredbe zakona kojim se uređuje pravna zaštita pronalazaka, patentom ili malim patentom.

Imajući uvidu da je stavom 1. člana 26. predloženog zakona detaljno propisano koje se odredbe zakona kojim se uređuje pravna zaštita pronalazaka, patentom ili malim patentom, shodno primenjuju na topografije u skladu sa predloženim zakonom, odredba člana 8. važećeg zakona koja se odnosi na zastupanje, odredbe člana 15. važećeg zakona koje se odnose na promet prava, odredbe člana 27. važećeg zakona koje se odnose na upis u registar promena podataka i odredbe člana 31. važećeg zakona koja se odnosi na poverljivu prijavu, brisane su.

Izvor: Vebsajt Zavod za intelektualnu svojinu, 28.12.2015.