Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O STEČAJU I LIKVIDACIJI BANAKA I DRUŠTAVA ZA OSIGURANJE: Javna rasprava do 14. januara 2015. godine


Pravna baza Paragraf Lex

NACRT ZAKONA O STEČAJU I LIKVIDACIJI BANAKA I DRUŠTAVA ZA OSIGURANJE

 

I. OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom uređuju se uslovi i postupak stečaja i likvidacije banaka i društava za osiguranje.

Član 2.

Postupak stečaja nad bankom pokreće se rešenjem nadležnog suda o pokretanju stečajnog postupka nad bankom, donetog na osnovu rešenja Narodne banke Srbije o ispunjenosti uslova za pokretanje stečajnog postupka nad bankom.

Postupak stečaja sprovodi se nad društvom za osiguranje kome je Narodna banka Srbije oduzela dozvolu za obavljanje poslova osiguranja u skladu sa zakonom kojim se uređuje osiguranje.

Postupak stečaja nad bankom i društvom za osiguranje sprovodi se i na predlog likvidacionog upravnika kad utvrdi da imovina likvidacionog dužnika nije dovoljna da podmiri sva potraživanja poverilaca.

Član 3.

Postupak likvidacije nad bankom pokreće se rešenjem nadležnog suda o pokretanju postupka likvidacije nad bankom, donetog na osnovu rešenja Narodne banke Srbije o ispunjenosti uslova za pokretanje postupka likvidacije nad bankom.

Postupak likvidacije sprovodi se nad društvom za osiguranje kome je Narodna banka Srbije oduzela dozvolu za obavljanje poslova osiguranja u skladu sa zakonom kojim se uređuje osiguranje, donela rešenje o likvidaciji društva za osiguranje iz razloga što nisu ispunjeni uslovi za pokretanje stečajnog postupka, a nadležni sud, na predlog Narodne banke Srbije, doneo rešenje o pokretanju likvidacionog postupka nad tim društvom.

II. POSTUPAK STEČAJA

1. Pokretanje stečajnog postupka

Član 4.

Istovremeno sa donošenjem rešenja o oduzimanju dozvole za rad banci, Narodna banka Srbije donosi rešenje o ispunjenosti uslova za pokretanje stečajnog postupka ili postupka likvidacije banke.

Izuzetno od stava 1. ovog člana, ako je nad bankom kojoj je oduzeta dozvola za rad pokrenut postupak restrukturiranja, rešenje o ispunjenosti uslova za pokretanje stečajnog postupka ili postupka likvidacije banke Narodna banka Srbije ne donosi istovremeno sa rešenjem o oduzimanju dozvole, već u sledećim slučajevima:

1) kada je, u skladu sa zakonom kojim se uređuju banke, primenom instrumenata restrukturiranja izvršen prenos imovine i obaveza banke, a Narodna banka Srbije oceni da su tim prenosom ispunjeni ciljevi restrukturiranja;

2) kada, u skladu sa zakonom kojim se uređuju banke, nije obezbeđena finansijska podrška za finansiranje restrukturiranja banke;

3) kada Narodna banka Srbije oceni da se ciljevi restrukturiranja više ne mogu ispuniti.

Na osnovu rešenja o oduzimanju dozvole za obavljanje poslova osiguranja, Narodna banka Srbije istovremeno donosi rešenje o ispunjenosti uslova za pokretanje stečajnog postupka nad društvom za osiguranje.

Rešenje o ispunjenosti uslova za pokretanje stečajnog postupka nad bankom, odnosno društvom za osiguranje je konačno, a izvršeno je momentom dostavljanja nadležnom sudu.

Član 5.

Protiv rešenja Narodne banke Srbije o ispunjenosti uslova za pokretanje stečajnog postupka iz člana 4. ovog zakona može se pokrenuti upravni spor.

U upravnom sporu protiv rešenja iz stava 1. ovog člana sud ne može rešiti upravnu stvar za čije je rešavanje zakonom kojim se uređuju banke, zakonom kojim se uređuje osiguranje i ovim zakonom utvrđena nadležnost Narodne banke Srbije.

Tužbom protiv rešenja iz stava 1. ovog člana može se tražiti samo utvrđenje nezakonitosti tog rešenja i, ako se ne traži u posebnom postupku, naknada štete.

Nadležni sud je dužan da odluku u sporu pokrenutom u smislu stava 1. ovog člana donese u roku od 30 dana od dana prijema tužbe.

Ako je rešenje Narodne banke Srbije poništeno u upravnom sporu, pa u ponovnom postupku Narodna banka Srbije donese novo rešenje o ispunjenosti uslova za pokretanje stečajnog postupka, pravne posledice pokretanja stečajnog postupka nastupaju danom isticanja prvog oglasa o otvaranju stečajnog postupka na oglasnoj tabli nadležnog suda.

Član 6.

Rešenje o ispunjenosti uslova za pokretanje stečajnog postupka iz člana 4. ovog zakona dostavlja se banci, odnosno društvu za osiguranje, agenciji za osiguranje depozita osnovanoj posebnim zakonom (u daljem tekstu: Agencija) i nadležnom sudu, koji je dužan da najkasnije prvog narednog radnog dana od dana prijema ovog rešenja donese rešenje o pokretanju stečajnog postupka nad bankom, odnosno društvom za osiguranje (stečajni dužnik).

Član 7.

Nadležni sud je dužan da u rešenju o pokretanju stečajnog postupka iz člana 6. ovog zakona odredi rok koji ne može biti kraći od 15 niti duži od 30 dana od dana objavljivanja obaveštenja o pokretanju stečajnog postupka u "Službenom glasniku Republike Srbije" u kojem poverioci mogu prijaviti svoja obezbeđena i neobezbeđena potraživanja.

2. Organi stečajnog postupka

Član 8.

Organi stečajnog postupka su stečajni sudija, stečajni upravnik i odbor poverilaca.

Agencija vrši funkciju stečajnog upravnika u skladu sa ovim zakonom.

Na predlog Agencije stečajni sudija bira članove odbora poverilaca, vodeći računa o veličini njihovih potraživanja.

3. Pravne posledice pokretanja stečajnog postupka

3.1.Osnovno pravilo

Član 9.

Pravne posledice pokretanja stečajnog postupka nastupaju danom isticanja oglasa

opokretanju stečajnog postupka na oglasnoj tabli nadležnog suda.

3.2. Osigurani depoziti banke u stečaju ili likvidaciji

Član 10.

Agencija je dužna da isplati osigurane depozite banke nad kojom je pokrenut postupak stečaja, odnosno likvidacije, u skladu sa zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita.

3.3. Osigurani iznosi potraživanja klijenata banke člana Fonda za zaštitu investitora

Član 11.

Agencija je dužna da isplati osigurane iznose potraživanja klijenata banke člana Fonda za zaštitu investitora nad kojom je pokrenut postupak stečaja, do visine osiguranih potraživanja, u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala.

3.4. Konačnost poravnanja

Član 12.

Konačnost poravnanja u platnom sistemu ili sistemu za poravnanje finansijskih instrumenata uređuje se posebnim zakonom.

3.5. Prenos portfelja osiguranja društva za osiguranje u stečaju

Član 13.

Agencija, u roku od 30 dana od dana pokretanja stečajnog postupka, putem javnog poziva, započinje postupak prenosa celog ili dela portfelja osiguranja, saglasno

raspoloživim novčanim sredstvima stečajnog dužnika i isplatnim redovima, u skladu sa ovim zakonom.

Uz prenos portfelja osiguranja na društvo za osiguranje koje preuzima portfelj osiguranja, prenose se i odgovarajuća novčana sredstva.

Narodna banka Srbije daje saglasnost na izbor najboljeg ponuđača - preuzimaoca portfelja.

Prenos portfelja osiguranja vrši se ugovorom koji se zaključuje između stečajnog dužnika i društva za osiguranje - preuzimaoca portfelja, u roku od dva radna dana od dobijanja saglasnosti iz stava 3. ovog člana.

O zaključenju ugovora iz stava 4. ovog člana Agencija je dužna da, putem oglasa u sredstvima javnog informisanja, obavesti osiguranike i druge korisnike u roku od dva radna dana od dana zaključenja ugovora.

Na prenos portfelja osiguranja shodno se primenjuju odredbe zakona kojim se uređuje osiguranje.

3.6. Pobijanje pravnih radnji

Član 14.

Agencija i poverioci imaju pravo pobijanja pravnih poslova i pravnih radnji kojima je stečajni dužnik pogodovao poverioce u smislu zakona kojim se uređuje stečaj privrednih društava, osim pravnih poslova i pravnih radnji koje u vezi s postupkom restrukturiranja banke preduzimaju Narodna banka Srbije i Agencija, u skladu sa zakonom kojim se uređuju banke.

Pravni poslovi i pravne radnje iz stava 1. ovog člana mogu se pobijati ako su izvršeni u roku od šest meseci pre dana nastupanja pravnih posledica pokretanja stečajnog postupka, a u roku od godinu dana ako su ti poslovi izvršeni sa povezanim licem.

Rokovi iz stava 2. ovog člana počinju od dana nastupanja pravnih posledica pokretanja likvidacionog postupka u slučaju da se stečajni postupak sprovodi na predlog likvidacionog upravnika kada on utvrdi da imovina likvidacionog dužnika nije dovoljna da podmiri sva potraživanja poverilaca.

Povezana lica, u smislu stava 2. ovog člana, imaju značenje utvrđeno zakonom kojim se uređuju banke u slučaju stečaja ili likvidacije banke, odnosno značenje utvrđeno zakonom kojim se uređuje osiguranje u slučaju stečaja ili likvidacije društva za osiguranje.

Pravni poslovi i pravne radnje iz stava 1. ovog člana pobijaju se tužbom koja se može podneti najkasnije u roku od šest meseci od dana nastupanja pravnih posledica pokretanja stečajnog postupka.

3.7. Zabrana prodaje dužnika kao pravnog lica

Član 15.

U stečajnom postupku nad bankom i društvom za osiguranje nije dozvoljena prodaja stečajnog dužnika kao pravnog lica.

4. Obaveze Agencije

Član 16.

Agencija je dužna da, u roku od 60 dana od dana nastupanja pravnih posledica pokretanja stečajnog postupka, odnosno od dana preuzimanja imovine i prava stečajnog dužnika, izvrši popis imovine stečajnog dužnika i sačini početni stečajni bilans koji sadrži, po hronološkom redu, informacije o značajnim transakcijama banke koje su zaključene u periodu od tri meseca pre pokretanja postupka stečaja.

Zajedno sa popisom imovine i početnim stečajnim bilansom iz stava 1. ovog člana, Agencija je dužna da pripremi i dostavi sudu i izveštaj koji sadrži podatke o:

1) aktivi, odnosno imovini stečajnog dužnika, uključujući i investicije banke u druga pravna lica, u dinarima ili u stranoj valuti, po osnovu ugovora o kreditima i garancijama i ugovora o kupoprodaji;

2) pasivi, odnosno obavezama banke iz ugovora na osnovu kojih imovinu banke drže druge strane, uključujući ugovore o izdavanju, zakupu i sredstvima obezbeđenja;

3) značajnim transakcijama koje je banka zaključila u periodu od 90 dana pre dana nastupanja pravnih posledica pokretanja stečajnog postupka;

4) poslovima koje je banka obavljala u ime i za račun drugih pravnih lica.

U popisu imovine i početnom stečajnom bilansu iz stava 1. ovog člana, vrednosti imovine iskazuju se po knjigovodstvenoj i likvidacionoj vrednosti, a procenu likvidacione vrednosti imovine vrši ovlašćeni sudski veštak ili revizor.

Na osnovu procene naplativosti potraživanja koju je izvršio ovlašćeni sudski veštak ili revizor iz stava 3. ovog člana, u skladu s postojećim sredstvima obezbeđenja potraživanja, stečajni upravnik može, uz prethodnu saglasnost odbora poverilaca, izvršiti umanjenje potraživanja prema dužnicima banke u stečaju, u skladu s aktom Agencije.

Agencija je dužna da izveštaj o stanju stečajne mase i toku stečajnog postupka kvartalno ažurira i objavljuje na internet prezentaciji Agencije.

Član 17.

Agencija je dužna da utvrdi osnovanost i visinu prijavljenih potraživanja poverilaca u roku od šest meseci od dana isteka roka za njihovo prijavljivanje.

Ispitno ročište na kome će se sačiniti konačna lista o svim prijavama potraživanja održaće se najkasnije u roku od 60 dana od dana isteka roka iz stava 1. ovog člana.

Član 18.

Agencija može odlučiti da troškove stečajnog postupka privremeno obezbedi iz sopstvenih sredstava, uz pravo na povraćaj ovih sredstava nakon formiranja stečajne mase u meri koja je dovoljna za namirenje tih troškova.

5.Namirenje poverilaca

5.1.Isplata troškova

Član 19.

Stečajni dužnik na teret stečajne mase, kao troškove postupka, a pre namirenja stečajnih poverilaca, isplaćuje:

1) neisplaćene neto zarade zaposlenih u visini minimalnih zarada za poslednjih godinu dana pre otvaranja stečajnog postupka;

2) neisplaćene doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih za poslednje dve godine pre otvaranja stečajnog postupka;

3) mesečne zarade lica u radnom odnosu kod stečajnog dužnika;

4) troškove koji terete imovinu stečajnog dužnika i troškove unovčenja te imovine;

5) troškove stečajnog postupka;

6) druge troškove i obaveze nastale posle otvaranja stečajnog postupka.

Na teret stečajne mase stečajnog dužnika, kao trošak postupka, pre glavne deobe, isplaćuje se i potraživanje Agencije po osnovu osiguranog iznosa depozita, odnosno osiguranog iznosa potraživanja u smislu zakona kojim se uređuje zaštita investitora, zajedno s troškovima koje Agencija ima u postupku isplate tih iznosa.

Troškove iz st. 1. i 2. ovog člana stečajni dužnik isplaćuje mesečno, u skladu sa dinamikom priliva sredstava, vodeći računa da se ne ugrozi obavljanje poslova u postupku stečaja.

Ministar nadležan za poslove finansija propisuje osnove i merila za određivanje nagrade za rad i naknade stvarnih troškova Agencije za obavljanje poslova iz ovog zakona.

5.2. Isplatni redovi

Član 20.

Potraživanja poverilaca banke u stečaju utvrđuju se na ispitnom ročištu i isplaćuju po sledećim redovima prioriteta (isplatni redovi):

1) potraživanja poverilaca po osnovu depozita osiguranih u smislu zakona kojim se uređuje osiguranje depozita, preostalih nakon isplate osiguranog iznosa, odnosno potraživanja poverilaca po osnovu osiguranih iznosa potraživanja u smislu zakona kojim se uređuje zaštita investitora preostalih nakon isplate osiguranog iznosa potraživanja, kao i potraživanja nastala po osnovu korišćenja sredstava u postupku restrukturiranja banke;

2) potraživanja po osnovu javnih prihoda dospela u poslednja tri meseca pre otvaranja stečajnog postupka, osim doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih;

3) potraživanja Narodne banke Srbije, uključujući i potraživanja po osnovu kredita odobrenih banci koja nisu namirena u potpunosti zbog razlike u vrednosti sredstava obezbeđenja;

4) potraživanja po osnovu depozita velikih pravnih lica u smislu zakona kojim se uređuje računovodstvo i revizija, osim depozita velikih pravnih lica povezanih s bankom i depozita koji glase na šifru i donosioca;

5) potraživanja drugih poverilaca, osim poverilaca iz tač. 6) i 7) ovog člana;

6) potraživanja poverilaca po osnovu subordiniranih obaveza banke;

7) potraživanja poverilaca koji su akcionari banke.

Član 21.

Potraživanja poverilaca društva za osiguranje u stečaju utvrđuju se na ispitnom ročištu i isplaćuju po sledećim redovima prioriteta (isplatni redovi):

1) potraživanja poverilaca po osnovu ugovora o osiguranju i reosiguranju života, do visine obaveza iskazanih u sredstvima matematičke rezerve u skladu sa zakonom kojim se uređuje osiguranje;

2) potraživanja poverilaca po osnovu ugovora o osiguranju od posledica nezgoda;

3) potraživanja poverilaca po osnovu ugovora o osiguranju svih ostalih vrsta osiguranja;

4) potraživanja poverilaca po osnovu ugovora o reosiguranju svih ostalih vrsta osiguranja;

5) potraživanja po osnovu javnih prihoda dospela u poslednja tri meseca pre pokretanja stečajnog postupka, osim doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje;

6) potraživanja ostalih poverilaca;

7) potraživanja poverilaca koji su i akcionari društva za osiguranje, odnosno članova (osiguranika) društva za uzajamno osiguranje.

6. Primena zakona kojim se uređuje stečaj privrednih društava

Član 22.

Na stečajni postupak banaka i društava za osiguranje, ako ovim zakonom nije drukčije određeno, primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje stečaj privrednih društava, izuzev odredaba o prethodnom stečajnom postupku, skupštini poverilaca, nacionalnim standardima koje propisuje ministarstvo nadležno za poslove privrede, Agenciji za licenciranje stečajnih upravnika i reorganizaciji.

Član 23.

Na postupak stečaja, odnosno likvidacije davalaca finansijskog lizinga shodno se primenjuju odredbe ovog zakona kojima se uređuje postupak stečaja i likvidacije društava za osiguranje.

Na redosled namirenja poverilaca u postupku stečaja davalaca finansijskog lizinga, primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje postupak stečaja privrednih društava.

III. POSTUPAK LIKVIDACIJE

Član 24.

Nadležni sud je dužan da najkasnije prvog narednog radnog dana od dana prijema rešenja Narodne banke Srbije o ispunjenosti uslova za pokretanje postupka likvidacije nad bankom donese rešenje o pokretanju postupka likvidacije nad tom bankom.

Narodna banka Srbije, na osnovu rešenja o oduzimanju dozvole za obavljanje poslova osiguranja, ako nisu ispunjeni uslovi za pokretanje stečajnog postupka, odmah donosi rešenje o likvidaciji društva za osiguranje i podnosi predlog nadležnom sudu za pokretanje likvidacionog postupka nad društvom za osiguranje.

Član 25.

Odredbe zakona kojim se uređuje stečaj privrednih društava i odredbe ovog zakona kojima se uređuje stečaj, shodno se primenjuju i kod likvidacije, osim odredaba kojima se uređuje odbor poverilaca, razlučni i izlučni poverioci, pobijanje pravnih radnji isplatni redovi i prenos portfelja osiguranja društva za osiguranje.

Potraživanja razlučnih i izlučnih poverilaca u likvidacionom postupku su prioritetna i isplaćuju se pre glavne deobe.

Član 26.

Organi likvidacionog postupka su likvidacioni sudija i likvidacioni upravnik.

Agencija vrši funkciju likvidacionog upravnika u skladu sa ovim zakonom.

Član 27.

Ako Agencija u postupku likvidacije banke, odnosno društva za osiguranje utvrdi da su ispunjeni uslovi za pokretanje stečajnog postupka, odmah će podneti predlog nadležnom sudu za pokretanje stečajnog postupka nad bankom u likvidaciji, odnosno predlog Narodnoj banci Srbije za donošenje rešenja o ispunjenosti uslova za pokretanje stečajnog postupka nad društvom za osiguranje u likvidaciji.

U slučaju iz stava 1. ovog člana, radnje sprovedene u postupku likvidacije važe i u stečajnom postupku.

Član 28.

Postupak dobrovoljne likvidacije sprovodi se, uz saglasnost Narodne banke Srbije, nad društvom za osiguranje, čija je skupština donela odluku o prestanku rada tog lica.

Direktor lica iz stava 1. ovog člana čija je skupština donela odluku o prestanku rada, dužan je da podnese zahtev za davanje saglasnosti za sprovođenje postupka dobrovoljne likvidacije Narodnoj banci Srbije, najkasnije narednog radnog dana od dana donošenja te odluke.

Uz zahtev iz stava 2. ovog člana direktor je dužan da podnese dokaze da društvo za osiguranje raspolaže imovinom čija je vrednost dovoljna da se iz nje namire potraživanja svih poverilaca, kao i drugu dokumentaciju u skladu sa propisom Narodne banke Srbije.

Narodna banka Srbije rešenjem odlučuje o zahtevu iz stava 2. ovog člana u roku od 60 dana od dana prijema tog zahteva.

Rešenje iz stava 4. ovog člana je konačno.

Član 29.

Ako Narodna banka Srbije da saglasnost za sprovođenje postupka dobrovoljne likvidacije nad društvom za osiguranje, taj postupak se sprovodi u skladu sa zakonom kojim se uređuju privredna društva.

Pravne posledice postupka likvidacije nastaju danom dostavljanja rešenja Narodne banke Srbije iz stava 1. ovog člana društvu za osiguranje.

Ako Narodna banka Srbije odbije zahtev iz člana 28. stav 2. ovog zakona, pokrenuće postupak prinudne likvidacije, odnosno stečaja društva za osiguranje, u skladu sa ovim zakonom.

Narodna banka Srbije vrši posredni i neposredni nadzor nad postupkom dobrovoljne likvidacije društva za osiguranje, u skladu sa propisom Narodne banke Srbije.

Ako u toku vršenja nadzora iz stava 4. ovog člana Narodna banka Srbije utvrdi da su ugrožena prava poverilaca, doneće rešenje o prinudnoj likvidaciji društva za osiguranje.

Skupština društva za osiguranje usvaja izveštaj o sprovedenoj likvidaciji, završni likvidacioni bilans i izveštaj ovlašćenog revizora o ovom bilansu, kao i predlog o raspodeli likvidacionog ostatka, po prethodno pribavljenoj saglasnosti Narodne banke Srbije.

Član 30.

U slučaju likvidacije društva za uzajamno osiguranje, imovina društva koristi se za povraćaj uloga osnivačima i podelu između članova (osiguranika), srazmerno visini njihovog uplaćenog doprinosa u poslednje tri godine.

Član 31.

Radi izmirivanja obaveza nastalih a neprijavljenih šteta i šteta u sporu iz obaveznog osiguranja sredstva za isplatu tih šteta obezbeđuju se i rezervišu u završnom likvidacionom bilansu društva za osiguranje.

Obezbeđivanje i rezervisanje sredstava iz stava 1. ovog člana vrši se u skladu sa pravilima o visini tehničkih rezervi za tu vrstu šteta za godišnji obračun i prenose se na poseban račun garantnog fonda osiguranja. O iznosu rezervisanih sredstava pribavlja se mišljenje ovlašćenog aktuara.

Radi izmirivanja obaveza po osnovu nastalih a neprijavljenih šteta i šteta u sporu iz drugih osnova osiguranja sredstva za isplatu tih šteta obezbeđuju se i rezervišu u završnom likvidacionom bilansu društva za osiguranje u skladu sa pravilima o kriterijumima i načinu obračunavanja rezervisanih šteta.

Sredstva iz stava 2. ovog člana prenose se na račun likvidacione, odnosno stečajne mase društva za osiguranje, koji se vodi kod Agencije.

U sporu iz stava 2. ovog člana postupak se nastavlja protiv likvidacione, odnosno stečajne mase.

Član 32.

Ako po okončanju postupka likvidacije preostanu sredstva, ta sredstva se dele akcionarima likvidacionog dužnika saglasno pravima iz akcija i u visini koja je srazmerna učešću u akcionarskom kapitalu likvidacionog dužnika.

Potraživanja poverilaca koja nisu prijavljena do dana deobe likvidacione mase, osim potraživanja za izmirivanje obaveza iz člana 31. ovog zakona, izmiriće, po okončanju postupka likvidacije, lica u čiju je korist uplaćen ostatak likvidacione mase posle glavne deobe, i to samo do visine vrednosti preuzete imovine.

Tužbu za isplatu potraživanja iz stava 2. ovog člana poverioci podnose protiv lica u čiju je korist uplaćen ostatak likvidacione mase, najkasnije u roku od šest meseci nakon okončanja likvidacionog postupka.

IV. ZAVRŠNE ODREDBE

Član 33.

Stečajni postupci i postupci likvidacije banaka započeti po Zakonu o sanaciji, stečaju i likvidaciji banaka ("Službeni list SFRJ", br. 84/89 i 63/90 i "Službeni list SRJ", br. 37/93, 26/95, 28/96, 16/99, 44/99 i 53/01) i Zakonu o prinudnom poravnanju, stečaju i likvidaciji ("Službeni list SFRJ", broj 84/89 i "Službeni list SRJ", br. 37/93 i 28/96) nastaviće se po odredbama tih zakona.

Stečajni postupci i postupci likvidacije banaka započeti po Zakonu o sanaciji, stečaju i likvidaciji banaka ("Službeni list SFRJ", br. 84/89 i 63/90 i "Službeni list SRJ", br. 37/93, 26/95, 28/96, 16/99, 44/99 i 53/01) i Zakonu o stečajnom postupku ("Službeni glasnik RS", broj 84/04) nastaviće se po odredbama ovog zakona.

Ako je Narodna banka Srbije oduzela dozvolu za rad banke, a nadležni sud do momenta stupanja na snagu ovog zakona nije doneo rešenje o otvaranju stečajnog postupka, odnosno postupka likvidacije, stečajni postupak, odnosno postupak likvidacije banke sprovešće se po odredbama ovog zakona.

Član 34.

Stečajni postupci društava za osiguranje započeti po Zakonu o prinudnom poravnanju, stečaju i likvidaciji ("Službeni list SFRJ", broj 84/89 i "Službeni list SRJ", br. 37/93 i 28/96) nastaviće se po odredbama tog zakona.

Stečajni postupci društava za osiguranje započeti po Zakonu o stečajnom postupku ("Službeni glasnik RS", broj 84/04) nastaviće se po odredbama ovog zakona.

Postupci likvidacije društava za osiguranje započeti po Zakonu o prinudnom poravnanju, stečaju i likvidaciji ("Službeni list SFRJ", broj 84/89 i "Službeni list SRJ", br. 37/93 i 28/96) nastaviće se po odredbama ovog zakona.

Postupci likvidacije društava za osiguranje započeti po odredbama Zakona o privrednim društvima ("Službeni glasnik RS", broj 125/04) nastaviće se po odredbama ovog zakona.

Ako je Narodna banka Srbije oduzela dozvolu za obavljanje poslova osiguranja društvu za osiguranje, a nadležni sud do momenta stupanja na snagu ovog zakona nije doneo rešenje o otvaranju stečajnog postupka, odnosno postupka likvidacije, stečajni postupci i postupci likvidacije društva za osiguranje sprovešće se po odredbama ovog zakona.

Član 35.

Postupci sanacije banaka pokrenuti do stupanja na snagu ovog zakona nastaviće se po odredbama Zakona o sanaciji, stečaju i likvidaciji banaka ("Službeni list SFRJ", br. 84/89 i 63/90 i "Službeni list SRJ", br. 37/93, 26/95, 28/96, 16/99, 44/99 i 53/01).

Član 36.

Upravni odbor Agencije je dužan da, najkasnije, do 31. decembra 2015. godine podnese Vladi, preko Ministarstva finansija, Nacrt zakona kojim se reguliše prestanak važenja i primene svih propisa pomenutih u čl. 33. do 35. ovog zakona i predlaže jedinstven, transparentan i optimalno efikasan regulatorni okvir sa ciljem okončanja svih nezavršenih postupaka stečaja i likvidacija, koji su i dalje u toku shodno odredbama propisa označenih u pomenutim članovima, zasnovan na principima efikasnosti, zaštite poverilaca i ostvarenja ekonomske dobrobiti građana Republike Srbije.

U slučaju neispunjenja, odnosno neodgovarajućeg ispunjenja obaveze iz stava 1. ovog člana, mandat svih članova Upravnog odbora Agencije automatski prestaje 1. januara 2016. godine uz obavezu vršenja minimuma dužnosti do izbora novih članova u skladu sa odredbama Zakona o Agenciji za osiguranje depozita, član 28. tog zakona naročito.

Član 37.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o stečaju i likvidaciji banaka i društava za osiguranje ("Službeni glasnik RS", br. 61/2005, 116/2008 i 91/2010).

Član 38.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".

 

O B R A Z L O Ž E NJ E

 

I. USTAVNI OSNOV

Ustavni osnov za donošenje Zakona o stečaju i likvidaciji banaka i društava za osiguranje sadržan je u članu 97. stav 1. tačka 6. Ustava Republike Srbije ("Službeni glasnik RS", broj 89/06), kojim se utvrđuje da Republika Srbija između ostalog, uređuje i obezbeđuje monetarni, bankarski i devizni sistem.

II. RAZLOZI ZA DONOŠENJE

U proteklih nekoliko godina, kao rezultat svetske ekonomske krize koja je najviše pogodila finansijski sektor, došlo je do određenih problema u poslovanju pojedinih banaka na domaćem finansijskom tržištu. Kao krajnji ishod, nekoliko banaka je izgubilo licencu i nad tim bankama je otvoren postupak stečaja.

Iako su 2010. godine izvršene promene u setu finansijskih zakona (Zakona o bankama, Zakona o osiguranju depozita, Zakona o Agenciji za osiguranje depozita i Zakona o stečaju i likvidaciji banaka i društava za osiguranje) u cilju umanjenja posledica svetske krize na finansijskom tržištu tokom 2008. i 2009. godine, nakon četiri godine se javila potreba da se izvrši dodatna izmena seta finansijskih zakona koja će u obzir uzeti kako probleme koji su se javili u praksi prilikom primene postojećeg pravnog okvira, tako i promene u međunarodnoj regulativi iz ove oblasti i iskustva iz prakse u drugim državama.

Rešenja sadržana u ovom zakonu deo su predloženog paketa izmena i dopuna zakona koji su od značaja za očuvanje finansijskog i bankarskog sistema. Težnja za uspostavljanjem stabilnog, održivog i funkcionalnog bankarskog sistema Republike Srbije učinili su neophodnim promene pravnog okvira i uspostavljanje novog sistema nadležnosti i odgovornosti između ključnih institucija - Vlade, Narodne banke Srbije, Agencije za osiguranje depozita (u daljem tekstu: Agencija) i Ministarstva finansija.

Izmena seta zakona predstavljaju dogovor sa MMF, EBRD i Svetskom bankom, sa ciljem reformisanja okvira za rešavanje problema banaka u Srbiji. Okvirni cilj jeste izrada opšteg, fleksibilnijeg okvira za rešavanje problematičnih banaka, kojim se pruža mogućnost upotpunjavanja strategija za rešavanja problematičnih banaka u skladu sa konkretnim okolnostima u svakom pojedinačnom slučaju. Osnovni zadaci su (1) precizirati načela i ciljeve rešavanja problema banaka u zakonskim propisima; (2) insistirati na načelu nezavisne procene imovine i obaveza; (3) uvesti jedinstven postupak za rešavanje problematičnih banaka; (4) dopuniti instrumente za rešavanje problematičnih banaka; (5) adekvatno izmeniti mandat Agencije uz istovremeno jačanje njenih funkcija u pogledu osiguranja depozita (uključujući blagovremenu pripremu za rešavanje problematičnih banaka) i (6) razdvojiti funkcije supervizije i rešavanja problematičnih banaka u okviru NBS.

Novi okvir (čiji deo je i predloženi Nacrt zakona) treba da unese u zakon principe najbolje prakse za rešavanje problematičnih banaka (uz očuvanje finansijske stabilnosti, svođenje troškova poreskih obveznika na minimum time što bi se gubici prvo rasporedili na akcionare i poverioce zatvorenih banaka, i uz zaštitu deponenata) i stavio bi akcenat na obavezno sprovođenje testa najnižeg troška (LCT) i nezavisnu procenu imovine i obaveza banaka koje su suočene sa problemima. Imajući u vidu postojeći proces pridruživanja Srbije Evropskoj Uniji, novi okvir će se, takođe, rukovoditi odredbama Direktive EU za oporavak i rešavanje problematičnih banaka.

III. OBJAŠNJENJE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINAČNIH REŠENJA

U članu 1. Utvrđeno je da Zakon uređuje uslove i postupke stečaja i likvidacije banaka i društava za osiguranje.

Članom 2. utvrđena je uloga Narodne banke Srbije i likvidacionog upravnika u pokretanju postupka stečaja nad bankom i društvom za osiguranje.

Članom 3. utvrđena je uloga Narodne banke Srbije u pokretanju postupka likvidacije nad bankom i društvom za osiguranje.

U članu 4. utvrđeni su uslovi za pokretanje stečajnog postupka nad bankom, odnosno društvom za osiguranje.

Članom 5. utvrđuju se pravne radnje protiv rešenja Narodne banke Srbije o ispunjenosti uslova za pokretanje stečajnog postupka, kao i rokovi i koraci u vezi sa mogućnošću osporavanja tog rešenja.

U članu 6. su definisane institucije kojima se dostavlja rešenje o ispunjenosti uslova za pokretanje stečajnog postupka.

Članom 7. određeni su rokovi, institucije i način obaveštavanja u vezi sa otvaranjem stečajnog postupka.

U članu 8, kao organi stečajnog postupka, utvrđeni su stečajni sudija, stečajni upravnik i odbor poverilaca. Određena je i uloga Agencije, kao stečajnog upravnika.

U članu 9. utvrđeno je kada nastupaju pravne posledice pokretanja stečajnog postupka.

Članom 10. se reguliše isplata osiguranih depozita banke nad kojom je pokrenut postupak stečaja, odnosno likvidacije.

Članom 11. se reguliše isplata osiguranih iznosa potraživanja klijenata banke člana Fonda za zaštitu investitora, nad kojom je pokrenut postupak stečaja.

U članu 12. je utvrđeno da se konačnost poravnanja u platnom sistemu i sistemu saldiranja hartija od vrednosti uređuje posebnim zakonom.

U članu 13. se reguliše prenos portfelja osiguranja društva za osiguranje u stečaju.

U članu 14. su regulisani postupci i rokovi u vezi sa pobijanjem pravnih poslova

ipravnih radnji kojima je stečajni dužnik pogodovao poverioce

Članom 15. zabranjuje se u stečajnom postupku nad bankom i društvom za osiguranje prodaja stečajnog dužnika kao pravnog lica.

Članom 16. utvrđene su obaveze Agencije u stečajnom postupku.

U članu 17. utvrđeni su rokovi, kao i dužnost Agencije u vezi sa prijavom potraživanja poverilaca.

Članom 18. data je mogućnost Agenciji da troškove stečajnog postupka privremeno obezbedi iz sopstvenih sredstava, uz pravo na povraćaj ovih sredstava nakon formiranja stečajne mase.

U članu 19. određeni su troškovi postupka stečaja, koje stečajni dužnik isplaćuje na teret stečajne mase pre namirenja stečajnih poverilaca.

U članu 20. određeni su redovi prioriteta (isplatni redovi) za isplatu potraživanja, utvrđenih na ispitnom ročištu, poverilaca banke u stečaju.

U članu 21. određeni su redovi prioriteta (isplatni redovi) za isplatu potraživanja, utvrđenih na ispitnom ročištu, poverilaca društva za osiguranje u stečaju.

Članom 22. utvrđuje se shodna primena zakona kojim se uređuje stečaj privrednih društava na stečajni postupak banaka i društava za osiguranje.

Članom 23. utvrđuje se shodna primena zakona na postupak stečaja, odnosno likvidacije davalaca finansijskog lizinga.

Članom 24. uređeno pokretanje postupka likvidacije nad bankom, odnosno društvom za osiguranje.

Članom 25. utvrđuje se shodna primena zakona postupak likvidacije banke i društva za osiguranje

Članom 26. određeni su organi likvidacionog postupka gde je Agencija određena da vrši funkciju likvidacionog upravnika.

Članom 27. utvrđuje se kada likvidacioni postupak prelazi u stečajni postupak. Članom 28. uređuje se pkretanje postupka dobrovoljne likvidacije nad društvom za osiguranje.

Članom 29. utvrđuje se shodna primena zakona na postupak dobrovoljne likvidacije društava za osiguranje, nadzor nad postupkom dobrovoljne likvidacije, pokretanje prinudne likvidacije, kao i sam postupak likvidacije.

Članom 30. uređuje se raspodela sredstava u slučaju likvidacije društva za uzajamno osiguranje.

Član 31. utvrđuje se način obezbeđivanja i rezervisanja sredstava u završnom likvidacionom bilansu društva za osiguranje za obaveze nastalih a neprijavnjenih šteta išteta u sporu kod obaveznih osiguranja, kao i za izmirivanje obaveza po osnovu nastalih a neprijavljenih šteta i šteta u sporu iz drugih osnova osiguranja.

Član 32. utvrđuje raspodelu preostalih sredstava po okončanju postupka likvidacije.

Čl. 33. do 35. utvrđuje se prelazni režim i primena zakona za već započete postupke stečaja i likvidacije banaka i društava za osiguranje.

Član 36. utvrđuje se obaveza Upravnog odbora Agencije da do 31. decembra 2015. godine predlaži jedinstven, transparentan i optimalno efikasan regulatorni okvir sa ciljem okončanja svih nezavršenih postupaka stečaja i likvidacija, koji su i dalje u toku po odredbama ranijih zakona (shodno odredbama čl. 33. do 35. ovog zakona).

Član 37. utvrđuje prestanak važenja prethodnog zakona. Član 38. uređuje stupanje na snagu zakona.

IV. FINANSIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA SPROVOĐENJE OVOG ZAKONA

Za sprovođenje ovog zakona nisu potrebna finansijska sredstva iz budžeta.

V. ANALIZA EFEKATA

1.Određivanje problema koje zakon treba da reši

Novi instrumenti i operativnije procedure za rešavanje problematičnih banaka u cilju očuvanja stabilnosti finansijskog sistema, bili su osnovni razlozi za usvajanje seta zakonskih izmena (Zakon o bankama, Zakon o osiguranju depozita, Zakon o stečaju i likvidaciji banaka i društava za osiguranje, Zakon o Agenciji za osiguranje depozita) 2010. godine. Izmenjeni zakonski okvir je imao svoju primenu u slučaju zatvaranja nekoliko banaka u poslednjih nekoliko godina, tako da su se mogle uočiti određene slabosti postojećeg zakonskog okvira (npr. nesrazmernost u dužnostima i obavezama i raspoloživim kapacitetima (prevashodno ljudskim) između institucija zaduženih za finansijsku stabilnost, i dalje nedovoljan spektar instrumenata za rešavanje problematičnih banaka i sl).

Da bi se unapredio postojeći zakonski okvir za rešavanje problematičnih banaka u cilju otklanjanja uočenih slabost, pripremljen je novi zakonodavni okvir (čiji deo je i ovaj Nacrt zakona) koji podrazumeva izmene nekoliko zakona. Novi okvir treba da unese u zakon principe najbolje prakse za rešavanje problematičnih banaka (uz očuvanje finansijske stabilnosti, svođenje troškova poreskih obveznika na minimum time što bi se gubici prvo rasporedili na akcionare i poverioce zatvorenih banaka, i uz zaštitu deponenata) i stavio bi akcenat na obavezno sprovođenje testa najnižeg troška (LCT) i nezavisnu procenu imovine i obaveza banaka koje su suočene sa problemima. Imajući u vidu postojeći proces pridruživanja Srbije Evropskoj Uniji, novi okvir će se, takođe, rukovoditi odredbama Direktive EU za oporavak i rešavanje problematičnih banaka.

2. Ciljevi koji se donošenjem zakona postižu

Težnja za uspostavljanjem stabilnog, održivog i funkcionalnog bankarskog sistema Republike Srbije, a imajući u vidu dosadašnja iskustva sa postojećim pravnim okvirom, kao i novu regulativu u Evropskoj uniji, učinili su neizbežnim izmene seta zakona u smislu uvođenja drugačije preraspodele dužnosti i odgovornosti između ključnih institucija: Vlade, Narodne banke Srbije i Agencije.

3. Koje su druge mogućnosti za rešavanje problema?

U toku analize razmatrano je nekoliko relevantnih mogućnosti:

1) status quo - nemenjanje važećeg Zakona, i

2) donošenje Zakona o izmenama i dopunama Zakona o stečaju i likvidaciji banaka i društava za osiguranje kojim bi se izvršila korekcija uočenih problema,

3) donošenje novog Zakona.

S obzirom na uočene probleme u dosadašnjoj praksi i primeni postojećeg zakonskog okvira, zaključeno je da je svakako potrebna izmena zakonskog okvira, tako da opcija status quo, odnosno nemenjanje važećeg Zakona, nije dalje uzimana u razmatranje.

Prilikom odlučivanja da li da se zakonske izmene izvrše u formi izmena i dopuna postojećeg zakona ili u fomi novog zakona, u vidu se imao obim promena, kao i činjenica da je postojeći zakon već menjan 2008. i 2010. godine, tako da je jedino rešenje bilo izrada novog zakona.

4. Zašto je donošenje zakona najbolje za rešavanje problema?

Predložene izmene se odnose na materiju koja je već regulisana zakonom.

5. Na koga će i kako uticati predložena rešenja?

Celokupan paket mera u predloženom setu zakona će imati pozitivan uticaj na banke, društva za osiguranje, na očuvanje i zaštitu interesa deponenata i poverilaca, kao i na stabilnost prevashodno bankarskog sektora.

6. Troškovi koje će primena zakona izazvati kod građana i privrede, posebno malih i srednjih preduzeća

Ne očekuje se da primena ovog akta dugoročno izazove dodatne troškove ni građanima ni privredi.

7. Da li akt stimuliše pojavu novih privrednih subjekata na tržištu i tržišnu konkurenciju?

Predloženi Nacrt zakona se odnosi na postojeće banke i društva za osiguranje na tržištu i ne stimuliše pojavu novih privrednih subjekata

8. Da li su zainteresovane strane imale priliku da iznesu svoje stavove?

U izradi Nacrta zakona učestvovali su predstavnici Ministarstva finansija, Narodne banke Srbije i Agencije. Vršene su konsultacije sa predstavnicima međunarodnih finansijskih institucija: MMF, EBRD i Svetske banke.

Predviđena je, takođe, javna rasprava, tako da će se za izradu konačne verzije Nacrta zakona u obzir biti uzete i eventualno pristigle sugestije, primedbe i predlozi zainteresovanih strana.

9. Koje će mere tokom primene akta biti preduzete da bi se ostvarili razlozi donošenja akta?

S obzirom da je primena zakona uslovljena donošenjem akata nadležnih institucija, pretpostavka za primenu jesu doneta navedena akta - npr. rešenje Narodne banke Srbije o oduzimanju dozvole za rad banci, odnosno društvu za osiguranje od strane, rešenja nadležnog suda o pokretanju postupka stečaja odnosno likvidacije banke i društva za osiguranja, odluka skupštine društva za osiguranje o dobrovoljnoj likvidaciji i sl.

Izvor: Vebsajt Ministarstva finansija, 28.12.2014.