Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ODLUKA o programu zvanične statistike u periodu od 2016. do 2020. godine


Na osnovu člana 18. stav 2. Zakona o zvaničnoj statistici ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009) i člana 8. stav 1. Zakona o Narodnoj skupštini ("Sl. glasnik RS", br. 9/2010),

Narodna skupština Republike Srbije, na sednici Desetog vanrednog zasedanja u 2015. godini, održanoj 24. juna 2015. godine, donela je

ODLUKU O PROGRAMU ZVANIČNE STATISTIKE U PERIODU  OD 2016. DO 2020. GODINE

1. Usvaja se Program zvanične statistike u periodu od 2016. do 2020. godine, koji je odštampan uz ovu odluku i čini njen sastavni deo.

2. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

RS broj 23

U Beogradu, 24. juna 2015. godine

 

PROGRAM ZVANIČNE STATISTIKE U PERIODU  OD 2016. DO 2020. GODINE

I. UVODNI DEO

Pravni okvir za proizvodnju i diseminaciju podataka i informacija zvanične statistike, kao i za organizaciju sistema zvanične statistike u Republici Srbiji, uspostavljen je Zakonom o zvaničnoj statistici („Službeni glasnik RS”, broj 104/09 - u daljem tekstu: Zakon).

Na osnovu Zakona izrađuje se, za petogodišnji period, program sa planiranim aktivnostima zvanične statistike.

Program zvanične statistike u periodu od 2016. do 2020. godine (u daljem tekstu: Program) pripremio je Republički zavod za statistiku, u saradnji sa drugim odgovornim proizvođačima zvanične statistike.

Programom se definišu aktivnosti kojima će se postići osnovni cilj da se, u navedenom periodu, izvrši harmonizacija statističkih istraživanja i indikatora sa međunarodnim standardima, pre svega sa standardima Evropskog statističkog sistema i Evropske unije. Tako su, kod definisanja statističkih aktivnosti, uvažavani zahtevi navedeni u dokumentima: Evropski statistički program 2013-17 (The Regulation EU No 99/2013 of the European Parliament and of the Council of 15 January 2013 on the European statistical programme 2013-2017), Evropski statistički godišnji program rada 2014 (The European Statistics Annual Work Programme 2014) i Evrostatov Kompendijum statističkih zahteva 2014 (The Statistical Requirements Compendium 2014). Pored toga, Program treba da, proizvodnjom kvalitetnih, pouzdanih, pravovremenih i lako dostupnih podataka, što više zadovolji i zahteve širokog kruga korisnika.

Sastavni deo Programa, u skladu sa odredbama Zakona, jeste Strategija razvoja zvanične statistike u Republici Srbiji za period od pet godina. Strategija treba da obezbedi brži razvoj zvanične statistike u pravcu harmonizacije metodologija, standarda i dobre statističke prakse, kao i osnovu za dobijanje najznačajnijih statističkih pokazatelja i povećanje njihove uporedivosti sa statističkim podacima evropskih i drugih zemalja.

Pored toga, ovaj program sadrži Pregled očekivanih rezultata zvanične statistike po oblastima sa podacima o njihovoj periodičnosti i planiranim aktivnostima. Posebno su navedene planirane aktivnosti na uvođenju novih pokazatelja kojima se obezbeđuje usaglašavanje i primena međunarodnih standarda u oblastima gde to do sada nije urađeno. Takođe, posebno je dat pregled najznačajnijih infrastrukturnih i razvojnih aktivnosti koje ne mogu da se svrstaju u određene oblasti i spisak odgovornih proizvođača zvanične statistike sa oblastima statistike za koje su nadležni, kao i osvrt na očekivane probleme i uslove za realizaciju programa.

II. STRATEGIJA RAZVOJA ZVANIČNE STATISTIKE U REPUBLICI SRBIJI U PERIODU OD 2016. DO 2020. GODINE

1. Zvanična statistika u Republici Srbiji

Usaglašavanje zvanične statistike sa međunarodnim statističkim standardima, klasifikacijama i metodologijama, kao i prihvatanje dobre statističke prakse drugih zemalja, sastavni je deo intenzivnih aktivnosti Republike Srbije u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji, odnosno procesa stabilizacije i pridruživanja i procesa pristupnih pregovora. U tom smislu, obezbeđivanje kvalitetnih i međunarodno uporedivih pokazatelja i ostvarivanje harmonizacije sa statističkim standardima, pre svega Evropskog statističkog sistema, do kraja perioda na koji se odnosi petogodišnji statistički program, predstavljaju osnovna strateška opredeljenja sistema zvanične statistike Republike Srbije.

Sistem zvanične statistike, kao deo informacionog sistema svakog demokratskog društva, definiše se kao sistem kvantitativnih pokazatelja dobijenih na osnovu jedinstvenih metodologija, definicija, klasifikacija i organizacije statističkih istraživanja i aktivnosti na bazi jedinstvenih programa i planova. Najvažniji zadatak zvanične statistike jeste da pruži realnu sliku društvenih i ekonomskih kretanja u zemlji i da obezbedi pouzdanu osnovu za analizu i donošenje odluka na raznim nivoima društva, od državne uprave i drugih institucija, preko poslovnih subjekata, sve do zainteresovanih građana. Osnovne vrednosti zvanične statistike, pored ostalog, proizlaze i iz dokumenta donetih od strane Ekonomsko-socijalnog saveta UN – Osnovni principi zvanične statistike i Evropske komisije – Kodeks prakse evropske statistike.

Prepoznavši potrebe i značaj zvanične statistike, Republika Srbija, uz podršku Evropske unije, ulaže značajne napore u pravcu prilagođavanja našeg statističkog sistema međunarodnim standardima. Razvoj zvanične statistike povezan je i sa procesom pristupanja EU, odnosno sa kriterijumom sposobnosti preuzimanja obaveza iz članstva u EU (deo koji se odnosi na statistiku), kao i sa praćenjem pokazatelja ispunjavanja ekonomskih kriterijuma za članstvo i predstojećim pregovorima u okviru tog procesa. Pored toga, obaveze zvanične statistike proizilaze i iz odnosa sa drugim međunarodnim institucijama, kao što su Ujedinjene nacije i njene organizacije, Međunarodni monetarni fond, Svetska banka, OECD i dr.

Program, polazeći od preporuka Ujedinjenih nacija i Evropske unije, utvrđuje pravni, institucionalni i programski okvir za prikupljanje, proizvodnju i diseminaciju podataka i informacija i organizaciju sistema zvanične statistike. Sistem zvanične statistike Republike Srbije čine Republički zavod za statistiku, kao glavni koordinator sistema, i Narodna banka Srbije, kao i ostali odgovorni proizvođači zvanične statistike navedeni u ovom programu, kao što su: Ministarstvo finansija, Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine, Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Ministarstvo rudarstva i energetike, Ministarstvo pravde, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo zdravlja, Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje, Republički fond za zdravstveno osiguranje, Institut za javno zdravlje Srbije, Nacionalna služba za zapošljavanje, Narodna biblioteka Srbije i dr. Republički zavod za statistiku je, u skladu sa Zakonom, glavni proizvođač i diseminator podataka, odgovorni stručni nosilac, organizator i koordinator sistema zvanične statistike i predstavlja zvaničnu statistiku Republike Srbije u međunarodnom statističkom sistemu. Posebno mesto u sistemu zvanične statistike ima Savet za statistiku Republike Srbije, čija je uloga definisana Zakonom i koji učestvuje u izradi i usvajanju predloga programa i drugih strateških dokumenata, kao i u praćenju njihove realizacije.

2. Osnovne aktivnosti zvanične statistike

Osnovne aktivnosti zvanične statistike odnose se na:

-           prikupljanje, obradu i diseminaciju statističkih podataka i informacija koji su kvalitetni i dostupni, pod istim uslovima, korisnicima;

-           očuvanje i jačanje pozicije i stručne nezavisnosti zvanične statistike;

-           jačanje poverenja u zvaničnu statistiku, kako domaće tako i međunarodne javnosti, i

-           aktivnu međunarodnu saradnju i učešće u radu relevantnih domaćih i međunarodnih institucija.

3. Misija zvanične statistike

Osnovna misija zvanične statistike je obezbeđivanje relevantnih, nepristrasnih, pouzdanih, pravovremenih i međunarodno uporedivih statističkih pokazatelja. Koordinacija odgovornih proizvođača zvanične statistike i aktivno učešće u međunarodnoj statističkoj saradnji omogućavaju da objavljeni rezultati zvanične statistike zadovolje potrebe donosilaca odluka, istraživača i drugih korisnika i da isti budu osnov za praćenje i usmeravanje politika u oblasti ekonomije i društva, kao i politika povezenih sa procesom pridruživanja Republike Srbije Evropskoj uniji. Prikupljanje, obrada i diseminacija statističkih podataka vrši se uz neophodno korišćenje metodoloških i organizacionih znanja, statističkih standarda, moderne tehnologije, zaštitu statističke poverljivosti, optimalno korišćenje resursa, opterećenje davalaca podataka na razumnom nivou i dostupnost podataka korisnicima pod istim uslovima.

4. Vizija i vrednosti zvanične statistike

Sistem zvanične statistike Republike Srbije, jačanjem stručnih i infrastrukturnih kapaciteta i usvajanjem i primenom najbolje statističke prakse, treba da postigne visok stepen usklađenosti sa međunarodnim statističkim standardima, kao i visok nivo kvaliteta objavljenih statističkih podataka i stečenog poverenja davaoca i korisnika podataka.

Ostvarivanje date misije i vizije zvanične statistike zasniva se na:

-           proizvodnji i objavljivanju kvalitetnih statističkih podataka, uz primenu najboljih međunarodnih iskustava u pogledu metoda prikupljanja, obrade i diseminacije podataka, te načela efikasnosti, usmerenosti prema korisnicima i stalnog unapređenja ljudskih potencijala;

-           međusobnom poverenju svih učesnika u statističkom sistemu, odnosno korisnika podataka, davalaca podataka i proizvođača zvanične statistike, i

-           stalnoj saradnji proizvođača zvanične statistike u zemlji i inostranstvu.

5. Osnovni strateški ciljevi

Osnovni strateški ciljevi definišu prioritetne pravce delovanja i rezultate koje tim delovanjem zvanična statistika treba da postigne:

5.1. Razvoj sistema zvanične statistike i usaglašavanje statističkih standarda i prakse sa međunarodnim standardima i praksom, pre svega Evropske unije

Statistički standardi podrazumevaju standardne metodologije, pojmove, klasifikacije i nomenklature, kao i procedure za obračun statističkih pokazatelja.

Osnovni strateški cilj je usaglašavanje sa zahtevima statističkog sistema, pre svega EU, u pogledu količine statističkih pokazatelja, rokova objavljivanja i primenjenih metodologija, sa rokom realizacije do kraja ovog perioda. U tom smislu, korišćenje standardnih definicija i klasifikacija, kao i postupaka za dobijanje složenih statističkih pokazatelja, predstavlja osnov za uporedivost podataka zvanične statistike, pre svega, sa podacima Evropskog statističkog sistema, odnosno njihovu relevantnost i validnost sa aspekta pravnih propisa i metodoloških pravila i preporuka EU. Na ovaj način biće ispunjeni i zahtevi koji se pred zvaničnu statistiku postavljaju u procesu pridruživanja EU.

Pored razvoja metodologija i usvajanja novih standarda, neophodno je ostvariti dalji razvoj statističkih registara, kao okvira za izbor statističkih jedinica, širu primenu metoda uzorka i veći oslonac na administrativne izvore podataka. To će omogućiti, pored racionalizacije postojeće strukture i načina sprovođenja statističkih istraživanja kao najčešće korišćenog metoda za dobijanje statističkih podataka, i smanjenje opterećenosti davalaca podataka i ukupnih troškova dobijanja pojedinih statističkih pokazatelja. U ovom procesu neophodno je korišćenje pozitivne prakse zvanične statistike drugih zemalja. Ostala unapređenja odnose se na modernizaciju primenjenih informatičko-tehnoloških rešenja u prikupljanju, obradi i diseminaciji podataka.

Razvoj analitičkog rada odvijaće se u pravcu standardizacije postupaka, ujednačavanja nivoa obrade podataka, praćenja i merenja kvaliteta rezultata, izveštavanja i dr. Osnovne razvojne oblasti analize rezultata zvanične statistike odnose se na analizu, modeliranje i desezoniranje vremenskih serija, analizu makroekonomskih podataka i analizu međusobne usklađenosti statističkih podataka i informacija iz različitih izvora. Sledeći praksu drugih zemalja zvanična statistika će posvetiti posebnu pažnju terminološkom usaglašavanju i metodološkom ujednačavanju definicija i pojmova.

5.2. Unapređenje proizvodnje statističkih podataka uz obezbeđivanje visokog stepena međunarodne uporedivosti rezultata

statistički podaci i informacije, kao finalni rezultat aktivnosti i ciljni proizvod zvanične statistike, osnova su za upoređivanje sa drugim zemljama. Težište pažnje zvanične statistike zbog toga će se pomerati sa statističkih istraživanja, kao sredstva za dobijanje podataka, prema statističkim pokazateljima, kao rezultatima za koje su neposredno zainteresovani korisnici podataka.

Kod definisanja statističkih pokazatelja, kao polazna osnova, korišćeni su sledeći dokumenti: Godišnji izveštaj o stepenu usaglašenosti naše statistike sa evropskim standardima, Evropski statistički program 2013-2017, Evropski statistički godišnji program rada 2014, Evrostatov Kompendijum statističkih zahteva 2014 i Nacionalni program za usvajanje pravnih tekovina Evropske unije, kao i generalno ocenjivanje statističkog sistema Srbije koje Evrostat sprovodi povremeno i godišnji izveštaji Evropske komisije o napretku Srbije.

Kod postojećih statističkih pokazatelja primeniće se nova harmonizovana metodološka rešenja, a kod novih preuzeće se standardna evropska rešenja, uz obezbeđivanje mehanizma za njihovo formiranje sprovođenjem postojećih i novih istraživanja i korišćenjem administrativnih izvora podataka.

Promene u realnom okruženju zahtevaju stalno proširivanje i usklađivanje liste postojećih statističkih podataka i informacija, kao i iskazivanje istih po polu. Takođe, radi obezbeđivanja što boljeg kvaliteta statističkih proizvoda, odnosno pokazatelja, neophodno je i stalno unapređenje procesa i metoda prikupljanja podataka, kako onih dobijenih iz administrativnih izvora, tako i onih prikupljenih na terenu.

5.3. Unapređenje saradnje i koordinacije unutar sistema zvanične statistike Republike Srbije

Republički zavod za statistiku, u sistemu zvanične statistike, predstavlja odgovornog stručnog nosioca, organizatora i koordinatora sistema. Ostali odgovorni proizvođači zvanične statistike definisani su zakonom i petogodišnjim statističkim programom.

Uloga Republičkog zavoda za statistiku odnosi se, između ostalog, i na objedinjavanje dobijenih podataka i informacija iz svih oblasti statistike radi stvaranja celovite slike ekonomskog i društvenog života putem obezbeđivanja i objašnjavanja niza pokazatelja, uz odgovarajuću analizu baziranu na standardnim statističkim metodama i postupcima.

Zvanična statistika, u tom smislu, treba da predstavlja uređen sistem u kome se, na osnovu Zakona, dugoročne strategije razvoja, višegodišnjih programa i godišnjih planova zvanične statistike, kao i drugih propisa po pojedinim oblastima, definišu uloga i konkretne obaveze odgovornih proizvođača zvanične statistike. Neprekidno unapređenje njihove međusobne saradnje od posebnog je značaja za koherentnost i celovitost sistema i primenu standardnih klasifikacija i definicija u formiranju statističkih pokazatelja.

Takođe, u cilju bolje koordinacije i jačanja saradnje sa odgovornim proizvođačima zvanične statistike neophodno je donošenje memoranduma o saradnji sa svim učesnicima u sistemu zvanične statistike.

5.4. Jačanje poverenja u zvaničnu statistiku kroz saradnju sa davaocima i korisnicima podataka

Vrednovanje statističke proizvodnje zahteva od odgovornih proizvođača zvanične statistike da stalno rade na sticanju poverenja i razvijanju dobrih odnosa sa glavnim korisnicima i davaocima podataka, kao i sa predstavnicima medija. Edukacija davalaca i korisnika podataka od strane proizvođača zvanične statistike treba da doprinese povećanju značaja statističkih podataka, kao i njihovog adekvatnog korišćenja.

Neophodno je nastaviti aktivnosti na razvoju i primeni sistema upravljanja kvalitetom i na uvođenju standardnog izveštaja o kvalitetu statističkih podataka. Ispunjavanje međunarodnih standarda podrazumeva da se uz podatke obezbede i informacije o samim podacima (metapodaci), uključujući podatke o primenjenim definicijama, klasifikacijama, obuhvatu i metodu obračuna, kao i napomene o njihovom kvalitetu i eventualnim ograničenjima njihove upotrebe.

Zvanična statistika će striktno sprovoditi zaštitu individualnih podataka i voditi dijalog sa davaocima podataka u cilju smanjenja njihovog opterećenja u pogledu davanja podataka (definisanje zajedničkih varijabli u istraživanjima, sagledavanje pitanja izbora uzorka i dr), kao i jačanja njihovog poverenja, što je uslov unapređenja kvaliteta rezultata zvanične statistike.

Takođe, rezultati zvanične statistike dostupni su istovremeno svim korisnicima pod jednakim uslovima. Kalendar objavljivanja rezultata, kao i diseminacione baze podataka koje sadrže rezultate zvanične statistike, javno su dostupni. Redovno sprovođenje istraživanja o korisnicima i uslugama koje im zvanična statistika pruža unaprediće međusobne odnose i poverenje, kao i diseminaciju podataka.

5.5. Obezbeđivanje odgovarajućih kadrovskih resursa u sistemu zvanične statistike

Realizacija planiranih aktivnosti, posebno obezbeđivanje novih pokazatelja, zahteva kadrove sa odgovarajućim znanjima i veštinama iz oblasti statistike. Potrebno je nastaviti sa intenzivnom obukom i usavršavanjem kadrova iz oblasti statistike i informatike, a pre svega radi primene novih metodoloških rešenja, međunarodnih statističkih standarda i povećanja analitičkih kapaciteta i usavršavanja kadrova za kreiranje i analizu uticaja raznih politika. Planirana obuka može se organizovati i sprovesti interno, u saradnji odgovornih proizvođača zvanične statistike i resornih ministarstava radi iniciranja stvaranja mreže kontakt tačaka za pitanja statistike, kao i u okviru međunarodne saradnje, posebno u oblasti evropskih integracija. Treba intenzivirati korišćenje pomoći u znanju putem seminara, obuke, letnjih škola, kao i pomoći u realizaciji pojedinih procedura (dizajn uzorka specifičnih istraživanja i dr).

6. Strateški ciljevi i prioritetne aktivnosti razvoja po oblastima statistike

Pored realizacije navedenih osnovnih strateških ciljeva, neophodno je realizovati posebne ciljeve i prioritete aktivnosti na nivou pojedinih oblasti statistike.

6.1. Makroekonomske statistike

Osnovni strateški cilj u oblasti makroekonomskih statistika je dalja harmonizacija Sistema nacionalnih računa sa međunarodnim standardima, odnosno pravovremena i kvalitetna primena novih standarda SNA 2008 (Sistem nacionalnih računa 2008) i ESA 2010 (Evropski sistem računa 2010). Obezbeđivanje podataka za praćenje makroekonomskih trendova zahtevaće stalno dopunjavanje sadržaja relevantnih statistika i njihovo međusobno usklađivanje, naročito u oblastima nacionalnih računa i indikatora životne sredine i održivog razvoja. Takođe, neophodno je poboljšati saradnju sa drugim proizvođačima zvanične statistike, kao i prilagođavanje i veće korišćenje administrativnih izvora podataka.

U ovoj oblasti treba da se realizuju sledeći razvojni ciljevi:

-           proširenje obuhvata, jačanje kvaliteta i pravovremeno publikovanje makroekonomskih pokazatelja za potrebe vođenja i praćenja rezultata ekonomske politike;

-           obezbeđivanje konzistentnosti podataka putem koordinacije poslova proizvođača zvanične statistike koji prikupljaju, objavljuju ili koriste makroekonomske statistike;

-           prilagođavanje administrativnih izvora podataka potrebama primene nove metodologije u oblasti makroekonomskih statistika;

-           primena novih međunarodnih standarda (SNA 2008 i ESA 2010) i drugih relevantnih metodologija, i

-           stalno unapređenje kvaliteta podataka i usklađivanje statistike cena sa standardima EU.

Prioritetne razvojne aktivnosti realizovaće se u sledećim oblastima:

-           Osnovni agregati nacionalnih računa

-           Monetarna i finansijska statistika

-           Statistika državnih finansija

-           Statistika platnog bilansa

-           Statistika iz oblasti platnog sistema

-           Indeksi cena stanovanja

-           Statistika održivog razvoja

-           Računi životne sredine.

6.2. Poslovne statistike

Osnovni strateški cilj u oblasti poslovnih statistika je obezbeđivanje statističkih pokazatelja relevantnih za donošenje mera ekonomske politike i praćenje ekonomskog razvoja i upoređivanje domaće sa evropskim i drugim stranim ekonomijama, kao i za donošenje mera i planova posebnih politika u odgovarajućim oblastima.

U ovoj oblasti treba da se realizuju sledeći razvojni ciljevi:

-           modernizacija načina prikupljanja podataka za godišnja i kratkoročna istraživanja poslovnih statistika;

-           veće korišćenje raspoloživih administrativnih izvora podataka, i

-           unapređenje pokazatelja strukturnih i kratkoročnih poslovnih statistika i drugih oblasti poslovnih statistika.

Prioritetne razvojne aktivnosti u ovoj oblasti su:

-           Strukturne poslovne statistike

-           Kratkoročne poslovne statistike (mesečne i kvartalne statistike industrije, građevinarstva, prometa, usluga, zaposlenosti, zarada, cena proizvođača industrijskih proizvoda, indeksi cena u građevinarstvu i indeksi cena usluga)

-           Statistika međunarodne trgovine robom (statistika spoljne trgovine)

-           Statistika turizma

-           Prodkom statistika

-           Statistika stranih podružnica (FATS)

-           Statistika direktnih stranih investicija

-           Statistika međunarodne trgovine uslugama

-           Statistički poslovni registar

-           Statistika nauke i tehnologije, inovacija i informaciono komunikacionih tehnologija (uvođenje novog istraživanja o ukupnim budžetskim izdvajanjima za naučnoistraživačku delatnost, obezbeđivanje seta indikatora iz oblasti istraživanja i razvoja i uvođenje istraživanja o ljudskim resursima u visoko-tehnološkim oblastima).

6.3. Demografija i društvene statistike

Osnovni strateški cilj u oblasti društvenih statistika je unapređenje sadržaja podataka o stanovništvu, tržištu rada, obrazovanju, kulturi, zdravstvu, invaliditetu, pravosudnoj i rodnoj statistici, bezbednosti i zaštiti potrošača, ličnoj potrošnji, nejednakostima u raspodeli dohotka, siromaštvu, socijalnoj koheziji i zaštiti koji su neophodni za praćenje standarda i uslova života, kvaliteta života, kao i socijalne i zdravstvene zaštite. Takođe, neophodno je obezbediti veće iskazivanje podataka po polu.

U ovoj oblasti treba da se realizuju sledeći razvojni ciljevi:

-           modernizacija prikupljanja podataka anketnih istraživanja koja se odnose na domaćinstva (Anketa o radnoj snazi, Anketa o potrošnji domaćinstava, Istraživanje o korišćenju vremena, Anketa o prihodima i uslovima života i dr);

-           smanjenje opterećenja izveštajnih jedinica;

-           unapređenje sadržaja podataka iz oblasti statistike tržišta rada (troškovi rada i struktura zarada);

-           unapređenje i proširenje sadržaja podataka iz oblasti rodne statistike;

-           unapređenje sadržaja podataka o licima koja žive u kolektivnim stanovima, s posebnim akcentom na osobe sa invaliditetom;

-           unapređivanje sadržaja podataka iz oblasti obrazovanja, obezbeđivanje većeg broja indikatora i dostavljanje indikatora o obrazovanju prema upitniku UOE (zajednički upitnik OECD, UNESKO i Evrostat);

-           unapređenje republičke i opštinske DevInfo baze;

-           nastavak rada na implementaciji ESSPROS (Evropski sistem integrisane statistike socijalne zaštite), i

-           početak priprema Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2021. godine.

Prioritetne razvojne aktivnosti u ovoj oblasti su:

-           Statistika azilanata, boravišnih dozvola i ilegalnih migracija

-           Statistika spoljnih migracija

-           Statistika zaposlenosti i nezaposlenosti

-           Statistika zarada i troškova rada

-           Anketa o potrošnji domaćinstava i Anketa o korišćenju vremena

-           Statistika dohotka, socijalne inkluzije i uslova života

-           Statistika kvaliteta života

-           Statistika obrazovanja.

6.4. Statistika poljoprivrede i životne sredine, geoprostornih i ostalih sektorskih statistika

Osnovni strateški cilj u ovoj oblasti je usklađivanje sa standardima EU radi obezbeđivanja kvalitetnih i pravovremenih podataka o strukturnim karakteristikama poljoprivredne proizvodnje i zaštite životne sredine.

U ovoj oblasti treba da se realizuju i sledeći razvojni ciljevi:

-           usklađivanje statistike poljoprivrede sa standardima Evropskog statističkog sistema u ovoj oblasti kako bi se razvili, uskladili i dopunili podaci o strukturnim istraživanjima, biljnoj proizvodnji, stočarstvu, ribarstvu, šumarstvu, agromonetarnim statistikama i zaštiti životne sredine;

-           koordinacija sa drugim proizvođačima zvanične statistike radi integracije poljoprivrednih statistika, i

-           uspostavljanje efikasnijeg načina prikupljanja, obrade i publikovanja podataka uz primenu savremenih IKT rešenja.

Prioritetne razvojne aktivnosti u ovoj oblasti su:

-           Statistika biljne proizvodnje

-           Statistika stočarstva

-           Istraživanja o strukturi poljoprivrednih gazdinstava

-           Statistički registar poljoprivrednih gazdinstava

-           Poljoprivredni računi i cene

-           Statistika bezbednosti hrane

-           Statistika šumarstva

-           Statistika zaštite životne sredine

-           Statistika otpada i opasnih supstanci

-           Statistika voda

-           Statistika energetike

-           Statistika saobraćaja

-           Statistika razvoja ruralnih područja

-           Regionalne i urbane statistike

-           Geografski informacioni sistem.

7. Razvojne aktivnosti u oblasti statističke infrastrukture

Razvojne aktivnosti u oblasti statističke infrastrukture, direktno ili indirektno, treba da povećaju efikasnost proizvodnje statističkih pokazatelja kao osnovnog cilja aktivnosti zvanične statistike.

Svi odgovorni proizvođači zvanične statistike planirane razvojne aktivnosti opšteg karaktera treba da usmere na harmonizaciju sa evropskim metodologijama i klasifikacijama, pre svega, na oblast revizije Evropskog sistema računa; razvoj statističkog registra i njegovo integrisanje u statističke proizvodne procese; skladištenje metapodataka i njihovu dostupnost, kao i povezivanje podataka i metapodataka za ceo proizvodni ciklus; razvoj diseminacionih baza podataka u skladu sa potrebama korisnika; razvoj i primena alata za upravljanje poverljivim podacima, kao i pristup mikropodacima od strane autorizovanih istraživača i dr. U narednom periodu predstoji i unapređenje standarda i zajedničkih alata za efikasnu i bezbednu razmenu statističkih podataka i metapodataka i dalje unapređenje saradnje sa institucijama Vlade, Narodnom bankom Srbije i drugim institucijama, stanovništvom i međunarodnim organizacijama; podsticanje odgovarajućih inicijativa kroz sprovođenje značajnih međunarodnih projekata u ovoj oblasti u saglasnosti sa Evropskim statističkim sistemom i Evrostatom, kao i rad na podizanju ukupnog kvaliteta zvanične statistike. Takođe, neophodno je, radi realizacije planiranih aktivnosti u procesu harmonizacije, izvršiti reorganizaciju Republičkog zavoda za statistiku sa konceptom podele po navedenim oblastima statistike i obezbediti kadrovske, finansijske i tehničke resurse za potrebe uvođenja novih pokazatelja u sistem zvanične statistike.

7.1. Zakonodavni okvir

Zakon o zvaničnoj statistici predstavlja osnovni pravni akt kojim je regulisana oblast zvanične statistike, odnosno proizvodnja i diseminacija podataka i informacija, kao i organizacija sistema zvanične statistike u Republici Srbiji. Zakonom su obezbeđeni uslovi za dobijanje najznačajnijih statističkih indikatora; za razvoj zvanične statistike u pravcu harmonizacije metodologija, klasifikacija, nomenklatura i statističke prakse sa međunarodnim standardima; za povećanje uporedivosti naše zvanične statistike sa statistikama drugih zemalja i statistikama na nivou međunarodnih organizacija i promovisanje uloge i značaja zvanične statistike u društvu. Pored toga, Zakonom se regulišu i aktivnosti neophodne za pripremu, prikupljanje, obradu, skladištenje, pretraživanje, prikazivanje, analizu i diseminaciju statističkih podataka i informacija, koje sprovode institucije koje su ovim zakonom određene kao odgovorni proizvođači zvanične statistike. Zakon je stvorio uslove za pripremu i donošenje drugih zakonskih i podzakonskih propisa usklađenih sa EU standardima i neophodnih za formiranje zakonskog okvira za funkcionisanje zvanične statistike. U narednom periodu planiraju se izmene i dopune zakonskog okvira koje treba da obezbede efikasniju organizaciju i proizvodnju statističkih pokazatelja, kao i bolju zaštitu poverljivosti statističkih podataka.

7.2. Upravljanje kvalitetom

Uvođenjem sistema upravljanja kvalitetom, Republički zavod za statistiku, kao glavni proizvođač zvanične statistike, opredeljuje se da se, na optimalan način, poveže sa korisnicima i davaocima podataka. Najpogodniji sistem za realizaciju tog cilja jeste Sistem upravljanja ukupnim kvalitetom (TQM). Pored toga, Kodeks prakse evropske statistike, kao i drugi dokumenti Evropske komisije, daju okvir za implementaciju različitih dimenzija kvaliteta u zvaničnu statistiku.

Svrha uvođenja sistema upravljanja kvalitetom jeste da se stalnim unapređivanjem statističkih aktivnosti ostvari maksimalno zadovoljstvo korisnika sa zadovoljnim i motivisanim kadrovima zaposlenim u zvaničnoj statistici, uz minimalno opterećenje davalaca podataka i racionalno trošenje raspoloživih sredstava.

U procesu uvođenja, a posebno u njegovom početnom periodu, neophodno je sprovesti aktivnosti čiji efekti se ne iskazuju neposredno, odnosno u kratkom roku. Ulaganja u povećanje kvaliteta u inicijalnoj fazi imaće za rezultat višestruku dobit za sve učesnike u sistemu zvanične statistike.

7.3. Klasifikacije

Usaglašavanje nacionalnih statističkih i drugih klasifikacija sa standardnim međunarodnim klasifikacijama je osnovno opredeljenje zvanične statistike koje je jedan od preduslova za obezbeđivanje uporedivosti rezultata zvanične statistike sa drugim zemljama. Osnovna klasifikacija koja se koristi u zvaničnoj statistici jeste Klasifikacija delatnosti, koja je donošenjem Zakona o klasifikaciji delatnosti usklađena sa standardom EU (NACE Rev. 2). To stvara uslove za usklađivanje povezanih ekonomskih klasifikacija: Klasifikacije proizvoda po delatnostima (CPA 2.1) i Klasifikacije industrijskih proizvoda (Prodcom). Budući da je u toku revizija Sistema nacionalnih računa (SNA-ESA), očekuju se izmene i u domenu funkcionalnih klasifikacija iz ove oblasti, što takođe podrazumeva njihovu implementaciju u zvaničnu statistiku. Od ovih klasifikacija najznačajnija je Klasifikacija lične potrošnje prema nameni (COICOP), koja se koristi za prikazivanje podataka o ličnoj potrošnji. U statistici saobraćaja, za praćenje prevoza robe, primenjuje se Standardna nomenklatura robe za statistiku saobraćaja (NST 2007). U oblasti društvenih statistika primenjuje se Klasifikacija zanimanja, koja je usaglašena sa Međunarodnom standardnom klasifikacijom zanimanja (ISCO-2008) i prvi put primenjena u Popisu stanovništva, domaćinstava i stanova 2011. godine, s tim da se koristi i za šifriranje zanimanja u drugim statističkim istraživanjima. U oblasti obrazovanja primenjuje se Međunarodna standardna klasifikacija obrazovanja (ISCED 2011) - nivoi i polja obrazovanja, a u oblasti nauke primenjuju se Međunarodna klasifikacija naučnih oblasti (FOS 2006) i Međunarodna klasifikacija društveno-ekonomskih ciljeva (NABS 2007). U narednom periodu neophodno je, kao nacionalne statističke klasifikacije, ili usvojiti ili već usvojene ažurirati u skladu sa izmenama referentnih standarda iz tzv. Međunarodne familije ekonomskih i socijalnih klasifikacija.

7.4. Informaciono-komunikaciona tehnologija

Informaciono-komunikaciona tehnologija (IKT) obezbeđuje usluge i tehnološku infrastrukturu koja podržava i unapređuje procese poslovanja statističkih sistema, čime ih čini uspešnijim i efikasnijim.

Razvoj moderne statistike neposredno zavisi od razvoja IKT. Unapređenju aktivnosti zvanične statistike doprinose: kvalitetan hardver koji omogućava obradu velike količine podataka i dobijanje rezultata obrade u kratkom vremenu; brzi komunikacioni linkovi, koji omogućavaju direktnu vezu između računara i razmenu podataka sa korisnicima; adekvatan softver za unos, obradu, arhiviranje i diseminaciju podataka; interoperabilnost – sposobnost da dva ili više sistema ili komponenti razmenjuju i koriste deljene informacije; zaštita informacionog sistema; dalja standardizacija poslovnih procesa i transakcija; stalno poboljšanje servisnih usluga za klijenta; poboljšani pristup upravljanju rizicima; prelazak na veće korišćenje on-lajn kanala; dalji razvoj Business Intelligence platforme; dalji razvoj regularnog monitoringa procesa i kontrole kvaliteta; registri, odnosno oslanjanje na nove i obogaćivanje sadržaja postojećih registara; razvoj veb-servisa za pružanje personalizovanih usluga poslovnim subjektima, praćenje i korišćenje novih trendova i tehnologija (Open Data, Big Data, Data Mining itd.) i dr.

Neophodno je obezbediti nesmetan tok i razumevanje informacija za potrebe efikasnog elektronskog poslovanja zvanične statistike i pružanja usluga korisnicima. Preduslov za realizaciju tog zahteva jeste definisanje tehničkih specifikacija i rešenja, kao i obezbeđivanje uniformnog načina komunikacije, kako između aplikacija unutar Republičkog zavoda za statistiku, tako i sa informacionim sistemima drugih organa državne uprave. Zbog toga je jedan od glavnih prioriteta dalji razvoj IST-a, softverskog paketa, u potpunosti, razvijenog u Republičkom zavodu za statistiku. Osnova IST-a je metabaza strukturnih podataka. Idejni koncept IST-a se zasniva na GSBPM-u (Generički model statističkih poslovnih procesa).

Definisanje tehničkog okvira za razmenu podataka i implementacija usvojenih specifikacija u aplikacijama omogućili bi efikasnu razmenu podataka između bilo kojih aplikacija koje podržavaju date specifikacije direktno, i bez potrebe bilo kakvog specifičnog prilagođenja aplikacija. Time bi se postigao cilj – nesmetana razmena i razumevanje informacija kroz celi sistem – interoperabilnost.

7.5. Informisanje i diseminacija

Diseminaciona politika je orijentisana ka pravovremenom pružanju statističkih podataka, visokog kvaliteta, korisnicima i prilagođenih njihovim zahtevima. U narednom periodu, povećanjem dostupnosti i kvaliteta statističkih podataka, unaprediće se prepoznatljivost zvanične statistike kao osnovnog izvora pouzdanih i pravovremenih podataka. Takođe, neophodno je: poboljšati komunikaciju između korisnika i zvanične statistike radi zadovoljenja korisničkih potreba; primeniti nove informacione tehnologije u procesu diseminacije statističkih podataka; poboljšati infrastrukturu za pristup podacima uz osiguranje njihove poverljivosti; povećati ponudu javno dostupnih podataka za potrebe različitih korisnika; jačati saradnju sa domaćim i inostranim korisnicima podataka radi bolje identifikacije njihovih potreba; povećati ponudu mikropodataka za potrebe naučnoistraživačkih institucija, u skladu sa definisanom procedurom za omogućavanje pristupa individualnim podacima bez identifikatora u naučnoistraživačke svrhe, kao i uslovima definisanim u Evropskom statističkom sistemu, i podići svest korisnika o mogućnostima i ograničenjima zvanične statistike.

7.6. Evropske integracije i međunarodna saradnja

Proces evropskih integracija Republike Srbije i razvojne aktivnosti zvanične statistike imaju za cilj da u narednom periodu obezbede usaglašavanje sa Evropskim statističkim sistemom (ESS), odnosno harmonizovanje standarda, klasifikacija i metodologija radi dobijanja uporedivih pokazatelja, kao i uključivanje u međunarodnu statističku saradnju svih odgovornih proizvođača zvanične statistike, koordiniranu od strane Evrostata na evropskom nivou i Republičkog zavoda za statistiku na nacionalnom nivou. Ovaj proces treba da prati: realizacija značajnih strateških međunarodnih projekata koji su, u okviru međunarodne pomoći, namenjeni unapređenju sistema zvanične statistike, zatim intenziviranje bilateralne saradnje sa drugim nacionalnim statističkim institucijama, verifikovane kroz formalizovanje međusobne saradnje, kao i aktivno učestvovanje u radu međunarodnih radnih grupa ili foruma iz oblasti statistike sa ciljem unapređenja globalne statistike i afirmisanja naše zvanične statistike.

 

III. PREGLED OČEKIVANIH REZULTATA ZVANIČNE STATISTIKE

STATISTIČKE OBLASTI

ODGOVORNI PROIZVOĐAČ

ADMINISTRA-TIVNI IZVOR

STATISTIČKI INDIKATORI, PLANIRANE AKTIVNOSTI I PERIODIČNOST INDIKATORA

MAKROEKONOMSKE STATISTIKE

1. Godišnji ekonomski računi

Republički zavod za statistiku

 

Narodna banka Srbije, Ministarstvo finansija i Agencija za privredne registre

 

Sistem povezanih i konzistentnih računa za Republiku Srbiju i sve definisane institucionalne sektore. Osnovni makroekonomski agregati. Metodološki okvir čine međunarodno priznati standardi: Sistem nacionalnih računa 2008 (SNA 2008), Evropski sistem računa 2010 (ESA 2010) i dr.

U narednom periodu planira se: unapređenje sektorskih računa i obračuna makroekonomskih agregata; razvoj regionalnih računa; unapređenje načina obračuna prema proizvodnom pristupu u stalnim cenama - primena metode deflacije; rad na balansiranju tabela nabavke /korišćenja i tabelama input-autputa i usklađivanje sa sektorskim računima; uvođenje obračuna BDP-a prema prihodnom pristupu u tekućim cenama; ažuriranje detaljnog opisa metodologije i izvora podataka za obračun godišnjeg bruto domaćeg proizvoda u skladu sa obračunima zasnovanim na ESA 2010.

Periodika indikatora je godišnja.

2. Kvartalni nacionalni računi

Republički zavod za statistiku

 

Narodna banka Srbije i Ministarstvo finansija

 

Obračuni BDP-a po sektorima delatnosti KD i po kategorijama upotrebe BDP-a, u tekućim i stalnim cenama (cene prethodne godine), u formi nedesezoniranih i desezoniranih podataka.

U narednom periodu planiraju se: dalje usavršavanje metodologije i rezultata kvartalnih obračuna makroekonomskih agregata; izrada probnih kvartalnih obračuna BDP-a prema prihodnom pristupu u tekućim cenama; usaglašavanje sva tri pristupa godišnjih i kvartalnih obračuna BDP-a; priprema podataka za kompilaciju kvartalnih nacionalnih računa za nivo ukupne ekonomije i priprema podataka za kompilaciju sektorskih kvartalnih nacionalnih računa.

Periodika indikatora je kvartalna.

3. Monetarna i finansijska statistika

- Bilansi NBS, banaka i ostalih finansijskih posrednika, osiguravajućih društava i penzionih fondova

- Statistika kamatnih stopa

- Statistika investicionih fondova

- Statistika finansijskih računa

- Anketa o kreditnoj aktivnosti banaka

 

 

Narodna banka Srbije i Republički zavod za statistiku

Narodna banka Srbije, Ministarstvo finansija, Fondovi socijalnog osiguranja, Komisija za hartije od vrednosti, Centralni registar, depo i kliring hartija od vrednosti, Agencija za privredne registre, Agencija za osiguranje depozita, Fond za razvoj RS, Nacionalna korporacija za osiguranje stambenih kredita, Agencija za osiguranje i finansiranje izvoza RS, Pokrajinski sekretarijat za finansije AP Vojvodine i fondovi sa područja AP Vojvodina

Bilansi Narodne banke Srbije i drugih monetarno-finansijskih institucija.

Bilansi ostalih finansijskih posrednika – potraživanja i obaveze po sektorima prema finansijskim instrumentima, originalnoj ročnosti i valuti.

Finansijski indikatori – kamatne stope banaka na depozite i kredite.

Bilansi osiguravajućih društava i penzionih fondova – potraživanja i obaveze po sektorima prema finansijskim instrumentima, originalnoj ročnosti i valuti.

Statistika investicionih fondova – potraživanja i obaveze po sektorima, prema finansijskim instrumentima, originalnoj ročnosti i valuti.

Finansijski računi Republike Srbije za definisane institucionalne sektore.

Finansijski računi za Republiku Srbiju – podaci o međusektorskim potraživanjima i obavezama po odgovarajućim finansijskim instrumentima, originalnoj ročnosti i valuti.

Anketa o kreditnoj aktivnosti banaka – kvalitativni prikaz uslova na strani ponude kredita banaka.

Periodika indikatora je mesečna, kvartalna i godišnja.

4. Statistika platnog bilansa

- Platni bilans Republike Srbije

- Statistika javnog duga

- Međunarodna investiciona pozicija

- Statistika hartija od vrednosti

- Statistika uslova finansiranja i poslovanja malih i srednjih preduzeća

Narodna banka Srbije

Narodna banka Srbije, Republički zavod za statistiku, Ministarstvo finansija i Centralni registar, depo i kliring hartija od vrednosti

Izrada platnog bilansa i njegovih projekcija.

Izrada međunarodne investicione pozicije.

Podaci o ukupnom spoljnom dugu javnog i privatnog sektora.

Izrada statistike hartija od vrednosti – podaci o izdavaocima i držaocima hartija od vrednosti po sektorima.

Statistika uslova finansiranja i poslovanja malih i srednjih preduzeća – osnovni podaci o uslovima kreditiranja i poslovanja malih i srednjih preduzeća.

Periodika indikatora je mesečna, kvartalna i godišnja.

5. Statistika iz oblasti platnog sistema

- Opšti pokazatelji funkcionisanja platnih sistema NBS

- statistički podaci o obavljenom platnom prometu i korišćenju instrumenata plaćanja

- Statistički pokazatelji funkcionisanja platnog sistema NBS

- statistički podaci o platnim uslugama

Narodna banka Srbije

Narodna banka Srbije

Opšti pokazatelji funkcionisanja platnog sistema RTGS (obračun u realnom vremenu po bruto principu) i kliring sistema NBS i međubankarskog kliringa plaćanja u devizama.

Statistika platnih usluga i korišćenje instrumenata plaćanja – podaci o broju klijenata po vrsti pojedinih platnih usluga, bezgotovinskim transakcijama, transakcijama gotovim novcem, čekovima i platnim karticama i prihvatna mreža.

Periodika indikatora je mesečna i kvartalna.

6. Statistika državnih finansija

Ministarstvo finansija i Republički zavod za statistiku

 

Statistika državnih finansija obuhvata izveštaje o izvršenju budžeta (iz svih izvora) svih entiteta koji su svrstani u sektor države. Periodika izveštavanja o konsolidovanim javnim prihodima, rashodima i fiskalnom deficitu je mesečna. Periodika izveštavanja o agregatima sektora države, deficitu i dugu je kvartalna i godišnja.

U narednom periodu planira se prelazak na GFS 2014 (Statistika državnih finansija 2014), čime će se stvoriti uslovi za dalje usavršavanje metodologije statistike državnih finansija, kao i usklađivanje metodologije sa EU (ESA 2010).

7. Cene

 

Republički zavod za statistiku

 

 

Indeksi potrošačkih cena, indeksi cena proizvođača industrijskih i poljoprivrednih proizvoda; cene proizvoda u prometu na malo, cene električne energije i gasa i pariteti kupovne moći.

U narednom periodu planira se rad na indeksu cena proizvođača usluga, indeksu cena građevinarstva i indeksu cena stanovanja.

Periodika indikatora je petnaestodnevna, mesečna, polugodišnja i godišnja.

8. Statistika održivog razvoja

Republički zavod za statistiku

 

Svi odgovorni proizvođači zvanične statistike i drugi republički organi i organizacije

Indikatori održivog razvoja koji se odnose na ekonomski razvoj; siromaštvo i društveno isključivanje – izolovanost (društvena margina); starenje društva; zdravlje stanovništva; zaštitu vazduha; proizvodnju i potrošnju energije i upravljanje otpadom; korišćenje zemljišta; zaštitu voda; stanje divljih biljnih i životinjskih vrsta u prirodi; biodiverzitet, odnosno eko-sistemi i zaštićene oblasti; saobraćaj i dr.

U narednom periodu planira se formiranje jedinstvene baze relevantnih podataka radi praćenja razvojnih tokova, kao i uspostavljanja prakse određivanja zvaničnih nosilaca javnih informacija.

Periodika indikatora je godišnja.

9. Računi životne sredine

Republički zavod za statistiku

Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine i Agencija za zaštitu životne sredine

Obračun podataka o investicijama i tekućim izdacima za zaštitu životne sredine i prihodima od aktivnosti povezanih sa zaštitom životne sredine po oblastima životne sredine.

Obračun indikatora materijalnih tokova.

Obračun prihoda od naknada u vezi sa životnom sredinom.

Izrada računa emisije u vazduh.

Eksperimentalni obračun elemenata energetskih računa (PEFA).

Eksperimentalni obračun elemenata računa Sektora roba i usluga u vezi sa životnom sredinom.

Periodika indikatora je godišnja.

10. Indikatori za mikro, mala i srednja privredna društva i preduzetnike

Republički zavod za statistiku

 

Agencija za privredne registre, Ministarstvo privrede i Republički sekretarijat za javne politike

Skup ekonomskih indikatora za statističko praćenje sektora mikro, malih i srednjih privrednih društava i preduzetnika.

Planira se proširenje seta indikatora u skladu sa novim međunarodnim standardima.

Periodika indikatora je godišnja.

POSLOVNE STATISTIKE

1. Strukturne poslovne statistike

 

Republički zavod za statistiku

Agencija za privredne registre, Ministarstvo finansija – Poreska uprava i Narodna banka Srbije

Finansijski i drugi pokazatelji rezultata poslovanja poslovnih subjekata: broj poslovnih subjekata, promet, vrednost proizvodnje, dodata vrednost, bruto poslovni višak, nabavke dobara i usluga, plaćanja za agencijske radnike, troškovi zaposlenih, zarade, troškovi socijalnog osiguranja, broj zaposlenih, indikatori za oblast poslovnih usluga, regionalni indikatori i dr, a u skladu sa uredbama EU iz ove oblasti.

Ostvarene investicije i isplate za investicije u osnovne fondove, po tehničkoj strukturi i sektorima KD. Prihodi po izvorima i rashodi po nameni za korisnike budžetskih sredstava. Zaposleni, zarade i broj lokalnih jedinica u finansijskim institucijama po opštinama, gradovima i Gradu Beogradu; prihodi i rashodi, kamate i premije osiguranja po opštinama, tekući i kapitalni transferi, prihodi od kursnih razlika i drugi ekonomski indikatori.

Planira se proširenje skupa indikatora, i to: promet i troškovi poslovanja po Klasifikaciji proizvoda po delatnostima (CPA 2008), podaci za jedinice vrste delatnosti; obračun indikatora za finansijske delatnosti i oblast poslovnih usluga (indikatori po kategorijama CPA 2008 i geografskoj podeli zemalja) i obračun regionalnih indikatora.

Planira se unapređenje obuhvata izveštajnih jedinica uključivanjem dela drugih pravnih lica koja su tržišno orijentisana, definisanje metoda i procena podataka za skup preduzetnika, na osnovu administrativnih izvora podataka, uvođenje obračuna indikatora iz oblasti poslovne demografije, kao i prilagođavanje strukturnih poslovnih statistika promenama u evropskom statističkom sistemu (primena FRIBS programa).

Periodika indikatora je godišnja i višegodišnja.

2. Godišnja statistika industrijskih proizvoda (Prodcom)

Republički zavod za statistiku

 

Naturalni pokazatelji o proizvodnji, zalihama na početku i na kraju godine, internoj potrošnji, prodaji, kao i vrednost prodaje. Nomenklatura proizvoda za godišnje istraživanje industrije se svake godine usklađuje sa promenama u Prodcom listi.

Planira se realizacija postojećih aktivnosti u kontinuitetu i u skladu sa promenama koje će vršiti Evrostat.

Periodika indikatora je godišnja.

3. Statistika poslovanja stranih podružnica (unutrašnji i spoljni FATS)

Republički zavod za statistiku i Narodna banka Srbije

Agencija za privredne registre, Ministarstvo finansija – Poreska uprava i Narodna banka Srbije

Finansijski i drugi pokazatelji rezultata poslovanja podružnica stranih preduzeća u Republici Srbiji (unutrašnji FATS): broj stranih podružnica, promet, vrednost proizvodnje, dodata vrednost, troškovi zaposlenih i broj zaposlenih, a u skladu sa uredbama EU iz ove oblasti.

Planira se uvođenje obračuna ostalih indikatora koji su uredbama EU definisani za unutrašnji FATS: nabavke dobara i usluga, investicije u materijalna dobra i troškovi istraživanja i razvoja i uvođenje statistike domaćih podružnica van Republike Srbije (spoljni FATS) u saradnji sa Narodnom bankom Srbije, kao i prilagođavanje FATS statistike promenama u evropskom statističkom sistemu u ovoj oblasti (primena FRIBS programa).

Periodika indikatora je godišnja.

4. Kratkoročne poslovne statistike

 

 

 

1) Statistika industrije

Republički zavod za statistiku

 

Skup kratkoročnih pokazatelja za industriju: indeks industrijske proizvodnje prema KD i MIG klasifikaciji; promet u industriji; cene proizvođača industrijskih proizvoda; izvozne i uvozne cene, broj zaposlenih, časovi rada i prosečne zarade i dr.

Planira se redovno usklađivanje sa promenama metodologije Evrostata, praćenje prometa u industriji u mesečnoj periodici i prilagođavanje promenama u evropskom statističkom sistemu (primena FRIBS programa).

Periodika indikatora je mesečna i godišnja.

2) Statistika građevinarstva

Republički zavod za statistiku

 

Skup kratkoročnih pokazatelja za građevinarstvo: indeks građevinske proizvodnje za zgrade i ostale građevine; indeks vrednosti novih nabavki; izdate građevinske dozvole za zgrade, stanove i ostale građevine; cene stanova novogradnje; broj zaposlenih, časovi rada i prosečne zarade i dr.

Planira se usklađivanje sa promenama metodologije Evrostata i prilagođavanje promenama u evropskom statističkom sistemu (primena FRIBS programa).

Periodika indikatora je mesečna, kvartalna, polugodišnja i godišnja.

3) Statistika trgovine na veliko i malo

Republički zavod za statistiku

Ministarstvo finansija – Poreska uprava

Skup kratkoročnih pokazatelja za trgovinu na veliko i malo: promet u trgovini na veliko u tekućim cenama i po mesecima, promet po vrstama kupaca i robnim grupama i dr; mesečni i tromesečni promet i indeksi prometa u trgovini na malo sa PDV-om i bez njega, promet u tekućim i stalnim cenama; promet po načinu plaćanja i robnim grupama; promet u oblasti 45 KD, kao i broj zaposlenih, časovi rada i prosečne zarade i dr.

Planira se usklađivanje sa promenama metodologije Evrostata, izrada metapodataka za trgovinu i potpuno korišćenje administrativnih izvora za promet preduzetnika u trgovini i prilagođavanje promenama u evropskom statističkom sistemu (primena FRIBS programa).

Periodika indikatora je mesečna, kvartalna i godišnja.

4) Kratkoročna statistika ostalih usluga

 

Republički zavod za statistiku

Agencija za privredne registre i Ministarstvo finansija – Poreska uprava

Skup kratkoročnih pokazatelja za ostale usluge - kvartalni indeksi poslovnih prihoda i rashoda privrednih društava po oblastima KD.

Planira se usklađivanje sa promenama metodologije Evrostata, uvođenje novih indikatora koji se odnose na tromesečne indekse prometa, broja zaposlenih, časova rada, prosečnih zarada i dr, korišćenje administrativnih izvora za promet privrednih subjekata i prilagođavanje promenama u evropskom statističkom sistemu (primena FRIBS programa).

Periodika indikatora je kvartalna i godišnja.

5. Turizam

Republički zavod za statistiku

Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija i Agencija za privredne registre

Skup podataka o turističkoj ponudi i tražnji: broj objekata za smeštaj, smeštajnih jedinica i ležaja prema vrsti objekata; broj dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista prema vrsti smeštaja i zemlji porekla; stope iskorišćenosti ležaja i smeštajnih jedinica i godišnji podaci o prometu turističkih agencija (broj i noćenja domaćih i stranih turista u aranžmanu turističkih agencija, po zemljama putovanja i porekla turista).

Planira se obezbeđivanje pokazatelja o turističkoj tražnji, odnosno godišnjih podataka o turističkim putovanjima stanovništva Republike Srbije u zemlji i inostranstvu i karakteristike putovanja (jednodnevna i višednevna, dužina trajanja, vrsta putovanja, vrsta smeštaja, prevozno sredstvo i dr), podaci o karakteristikama turista (pol, godine starosti, radni status i dr), kao i prošitrenje obuhvata i izveštajnih jedinica.

Periodika indikatora je mesečna, godišnja i višegodišnja.

6. Spoljna trgovina (međunarodna trgovina robom)

Republički zavod za statistiku

Ministarstvo finansija – Uprava carina

Podaci o vrednosti i količini izvezene i uvezene robe razvrstane prema zemljama partnerima, proizvodima Carinske tarife, vrstama transporta, preferencijalnim stopama u slučaju uvoza robe, vrstama spoljnotrgovinskog posla, valutama, veličini privrednih društava i njihovim trgovinskim karakteristikama i dr. Jedinične vrednosti izvoza i uvoza, fizički obim izvoza i uvoza i odnosi razmene.

Planira se unapređenje metodologije i procedura za obradu podataka po trgovinskim karakteristikama preduzeća i priprema za uvođenje Intrastat sistema trgovine, čime bi se obezbedili svi neophodni indikatori o trgovini između zemalja članica EU. Planira se korišćenje dodatnih izvora podataka o međunarodnoj trgovini brodovima i avionima radi preciznije identifikacije momenta promene ekonomskog vlasništva (usklađivanje sa metodologijom bilansa plaćanja i nacionalnih računa) i izgradnja neophodne infrastrukture za uključivanje transakcija koje se odvijaju putem interneta u rezultate međunarodne trgovine robom.

Periodika indikatora je mesečna i godišnja.

7. Nauka, tehnologija i inovacije

 

 

 

1) Statistika naučnoistraživačke delatnosti

Republički zavod za statistiku

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja

Podaci o organizacijama koje se bave naučnoistraživačkom delatnošću prema sektorima i naučnim oblastima; zaposlenim naučnim radnicima i istraživačima, stručnim saradnicima i angažovanim na osnovu ugovora prema sektorima, naučnim oblastima, FTE, akademskim zvanjima, starosti i polu; naučnoistraživačkim radovima prema sektorima, naučnim oblastima, primarnim ciljevima, naručiocu, naučnim oblastima i vrsti istraživanja; pronalascima i patentima prema istraživačko-razvojnom intenzitetu; bruto domaćim izdacima za istraživanje i razvoj prema sektorima i naučnim oblastima; izvorima sredstava za istraživanje i razvoj i dr.

Planira se obezbeđivanje preciznijih finansijskih pokazatelja: učešće troškova za naučnoistraživačku delatnost u BDP-u, finansiranje iz inostranstva prema sektorima realizacije i uključivanje podataka za biznis sektor.

Periodika indikatora je godišnja.

2) Statistika ukupnih budžetskih izdvajanja za nauku (GBAORD)

Republički zavod za statistiku

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja

Podaci o budžetskim ulaganjima u naučnoistraživačku i razvojnu delatnost prema društveno-ekonomskim ciljevima, kao i planirana budžetska sredstva za naučnoistraživački rad.

3) Statistika inovacija

Republički zavod za statistiku

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja

Podaci o inovativnim aktivnostima i efektima inoviranja, postojećim kapacitetima u privrednim društvima, otežavajućim faktorima za uvođenje inovacija i dr., kao i podaci o tehnološkim inovacijama proizvoda i proizvodnog procesa; inovacijama u toku ili napuštenim inovativnim aktivnostima; izdacima za inovativne aktivnosti; izvorima informacija i saradnji u inovacionim aktivnostima; inovativnim ciljevima; inovacijama u organizaciji; marketing inovacijama; zaštiti prava intelektualne svojine; koristima od inovacija za životnu sredinu i inovacionim potencijalima.

Planira se obezbeđivanje svih indikatora za istraživanje Evropskih inovacionih rezultata (EIS).

Periodika indikatora je godišnja i dvogodišnja.

4) Indikatori o visoko tehnološkoj industriji i naučno intenzivnim uslugama (HTEC)

Republički zavod za statistiku

 

Definisanje i izračunavanje seta indikatora i klasifikovanje industrije i usluga prema nivou razvijenosti kapitalne tehnologije i radno intenzivne usluge prema standardima Evrostata.

Periodika indikatora je godišnja.

8. Statistika informacionih i komunikacionih tehnologija

 

 

 

1) Statistika upotrebe informacionih i komunikacionih tehnologija

Republički zavod za statistiku

 

Podaci o upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija u domaćinstvima, privrednim društvima i finansijskim institucijama: pristup informacionim i komunikacionim tehnologijama, upotreba računara i interneta, e-trgovina, e-uprava, osnovne informacije o IKT sistemu, automatska razmena podataka u okviru i izvan privrednih društava, razmena elektronskih informacija u lancu upravljanja nabavkama i dr.

Periodika indikatora je godišnja.

DEMOGRAFIJA I DRUŠTVENE STATISTIKE

1. Stanovništvo

 

 

 

1) Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2021. godine

 

Republički zavod za statistiku

 

Popisom stanovništva, domaćinstava i stanova 2021. godine biće obezbeđeni podaci o broju i prostornom razmeštaju stanovništva prema demografskim, geografskim, migracionim, etničkim, obrazovnim, ekonomskim i karakteristikama, kao i podaci o domaćinstvima, porodicama i stambenim jedinicama.

Popis će biti sproveden u skladu sa međunarodnim preporukama za popise oko 2020. i regulativama EU, čije se donošenje očekuje u periodu 2015-2018.

U narednom periodu planirane su sledeće aktivnosti: analiza postojećih administrativnih izvora u cilju utvrđivanja metoda sprovođenja popisa; konsultacije sa organima i institucijama u čijoj nadležnosti su administrativne baze podataka; aktivnosti na analizi alternativnih načina sprovođenja popisa; ažuriranje popisnih i statističkih krugova; izrada zakonskog osnova; konsultacije sa korisnicima; priprema organizaciono-metodoloških instrumenata, organizovanje i sprovođenje Probnog popisa 2019, uključujući i postpopisnu anketu; analiza rezultata probnog popisa, kao i nastavak metodološko-organizacionih priprema za sprovođenje Popisa 2021. godine.

Periodika indikatora je desetogodišnja.

2) Azilanti, boravišne dozvole i ilegalne migracije

Republički zavod za statistiku

Ministarstvo unutrašnjih poslova i Komesarijat za izbeglice i migracije

U narednom periodu planirane su aktivnosti na uspostavljanju statistika o azilantima, boravišnim dozvolama i ilegalnim migracijama.

Potrebno je definisati Memorandum o saradnji sa nadležnim organima i institucijama.

Periodika indikatora za statistiku azilanata je mesečna, kvartalna i godišnja.

Periodika indikatora za statistiku boravišnih dozvola i ilegalnih migracija je godišnja.

3) Vitalna statistika

 

Republički zavod za statistiku

Nadležne službe koje vode matične knjige, Osnovni sudovi i Institut za javno zdravlje Srbije

Osnovni demografski pokazatelji.

Apsolutni i relativni pokazatelji za rođena i umrla lica, zaključene i razvedene brakove prema demografskim, etničkim, obrazovnim i ekonomskim obeležjima; opšte stope za sve vitalne događaje, kao i specifične stope fertiliteta, mortaliteta, nupcijaliteta i divorcijaliteta; skraćene aproksimativne tablice mortaliteta i tablice fertiliteta i dr.

Periodika indikatora je godišnja.

Izračunavanje zdravih godina života (bez invaliditeta).

Indikator – Godine zdravog života Evrostat koristi za prikaz standarda u pojedinoj zemlji. Indikator se računa na osnovu tablica mortaliteta i podataka o invaliditetu (Popis stanovništva 2011). Podatak predstavlja broj godina života bez invaliditeta.

Periodika indikatora je desetogodišnja.

4) Procene stanovništva

 

Republički zavod za statistiku

 

U narednom periodu planirane su aktivnosti na uspostavljanju metodologije za izradu procena stanovništva po nekim demografskim obeležjima (bračnosti, državi rođenja, državljanstvu i dr) pored već postojećih procena po starosti i polu.

 Periodika indikatora je godišnja

5) Projekcije stanovništva

 

Republički zavod za statistiku

 

Revizija postojećih projekcija do 2061. godine.

Dugoročne projekcije stanovništva na bazi podataka iz poslednjeg popisa stanovništva na nivou NSTJ 2 klasifikacije, u pet varijanti: niska, srednja, visoka, varijanta konstantnog fertiliteta i mortaliteta i varijanta bez migracija.

U narednom periodu planirane su sledeće aktivnosti: izrada revidiranih dugoročnih projekcija stanovništva i izrada projekcija aktivnog stanovništva, odnosno radne snage Republike Srbije 2011-2061. godine.

Periodika indikatora je desetogodišnja.

6) Migracije

Republički zavod za statistiku

Ministarstvo unutrašnjih poslova i Komesarijat za izbeglice i migracije

Unutrašnje migracije, odnosno broj i teritorijalna distribucija migranata prema demografskim, etničkim i ekonomskim obeležjima.

Međunarodne migracije.

U narednom periodu planirane su aktivnosti na uspostavljanju statistike spoljnih migracija (imigracija, emigracija, dobijanje i gubitak državljanstva).

Potrebno je definisati Memorandum o saradnji sa nadležnim organima i institucijama za praćenje migracija, kojim bi bilo predviđeno sprovođenje svih neophodnih aktivnosti u vezi sa uvođenjem statističkog istraživanja o spoljnim migracijama, kao i unapređenje nacionalnog zakonodavstva i usklađivanje sa međunarodnim regulativama.

Periodika indikatora je godišnja.

2. Tržište rada

 

 

 

1) Zaposlenost i nezaposlenost

 

 

 

- Radna snaga

 

Republički zavod za statistiku

 

 

Sociodemografske karakteristike stanovništva; radno sposobno stanovništvo prema radnim, demografskim i obrazovnim karakteristikama; za zaposlena lica: karakteristike glavnog i dodatnog posla, položaj u zaposlenju, sati rada, radno vreme, delatnost, zanimanje, mesto rada, godine rada, oblik svojine, vrsta rada i dr.; neformalna zaposlenost po polu, obrazovnoj strukturi i starosnim grupama; za nezaposlene: prethodno radno iskustvo, dužina, način i vrsta posla koji se traži; za neaktivno stanovništvo: prethodno radno iskustvo i status; stope aktivnosti, zaposlenosti i nezaposlenosti.

U narednom periodu planira se kontinuirano sprovođenje Ankete o radnoj snazi.

Periodika indikatora je kvartalna i godišnja.

- Zaposleni prema administrativnim izvorima

 

Republički zavod za statistiku

 

Republički fond za zdravstveno osiguranje, Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje i Centralni registar obaveznog socijalnog osiguranja

Broj formalno zaposlenih - ukupno i prema delatnostima, polu i opštinama.

Planira se korišćenje baza podataka Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja za potrebe praćenja registrovane zaposlenosti, kao i ispitivanje mogućnosti obezbeđivanja podataka o broju zaposlenih osoba sa invaliditetom iz navedenih baza podataka.

Periodika indikatora je mesečna i polugodišnja.

- Nezaposleni prema administrativnim izvorima

 

Nacionalna služba za zapošljavanje

 

Registrovana nezaposlena lica prema polu, starosti, stručnoj spremi, zanimanjima, području rada, opštini stanovanja i dužini traženja zaposlenja.

Periodika indikatora je mesečna.

- Upražnjena radna mestima

Republički zavod za statistiku i Nacionalna služba za zapošljavanje

 

Planira se uvođenje novog istraživanja na uzorku izabranih privrednih društava radi obezbeđivanja podataka o broju upražnjenih radnih mesta prema delatnosti i grupama zanimanja.

Periodika indikatora je kvartalna.

2) Zarade i troškovi rada

 

 

 

- Troškovi rada

 

Republički zavod za statistiku

 

 

Visina i struktura direktnih troškova rada (doprinosi na zarade, premije osiguranja, naknade zaposlenima, troškovi za bezbednost i zdravlje na radu, troškovi obrazovanja i usavršavanja zaposlenih i dr).

Periodika indikatora je četvorogodišnja (za 2016. i 2020).

- Indeksu troškova rada

Republički zavod za statistiku

Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje i Nacionalna služba za zapošljavanje

Indeks troškova rada.

Periodika indikatora je kvartalna

- Zarade

 

Republički zavod za statistiku

 

Ministarstvo finansija – Poreska uprava i Centralni registar obaveznog socijalnog osiguranja

Prosečne zarade i prosečne zarade bez poreza i doprinosa po zaposlenom i po času rada, broj zaposlenih prema visini prosečne zarade i stepenu stručne spreme.

Periodika indikatora je mesečna i polugodišnja.

- Struktura zarada

 

Republički zavod za statistiku

 

Centralni registar obaveznog socijalnog osiguranja i Ministarstvo finansija – Poreska uprava

Planira se uvođenje istraživanja o strukturi zarada, na uzorku zaposlenih, radi obezbeđivanja podataka o zaradama prema polu, godinama starosti, zanimanju, radnom stažu, završenoj školi, vrsti radnog odnosa i radnog vremena, o broju plaćenih sati rada, kao i izračunavanje platnog jaza između zarada žena i muškaraca.

Periodika indikatora je četvorogodišnja (za 2018).

3) Korišćenje vremena

 

Republički zavod za statistiku

 

 

Planira se sprovođenje ankete, obrada podataka i obračun indikatora sa podacima o korišćenju vremena prema polu, starosti, zaposlenosti, radnom statusu, obrazovanju, tipu naselja, životnom ciklusu i dr.

Periodika indikatora je petogodišnja.

3. Obrazovanje i doživotno obrazovanje

Republički zavod za statistiku

 

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja

Podaci o predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju i vaspitanju, visokoškolskim ustanovama i poslediplomskim studijama; stopa učešća određenih starosnih grupa u odgovarajućim nivoima obrazovanja; distribucija učenika i studenata po nivoima obrazovanja; podaci o upisu učenika, o završavanju određenih nivoa obrazovanja, i nastavljanju školovanja i stopa odustajanja od školovanja po nivoima obrazovanja; podaci o inkluzivnom obrazovanju u redovnom osnovnom obrazovanju; zaposleni prema zanimanju; podaci o nastavnom osoblju prema stepenu obrazovanja, zvanju, vrsti radnog odnosa i trajanju radnog vremena; podaci o učeničkom i studentskom standardu.

Planira se sprovođenje istraživanja o neprekidnom stručnom obrazovanju za sticanje prve kvalifikacije i prekvalifikacije i dokvalifikacije, obrazovanju za odrasle, kao i obezbeđivanje podataka o izdacima za obrazovanje i troškovima za obrazovanje određenih kategorija stanovništva.

Periodika indikatora je godišnja.

- Obrazovanje odraslih (AES)

Republički zavod za statistiku

 

Planira se sprovođenje Ankete o obrazovanju odraslih, obrada podataka i obračun indikatora sa podacima o uključenosti odraslih (populacije starosti od 18 do 64 godine u sistem obrazovanja (formalni, neformalni i informalni), prema polu, starosti, zaposlenosti, radnom statusu, obrazovanju.

Periodika indikatora je petogodišnja.

- Stručno usavršavanje u poslovnim subjektima (CVTS)

Republički zavod za statistiku

 

Planira se sprovođenje ankete, obrada podataka i obračun indikatora sa podacima o uključenosti u celoživotno učenje, obuke i stručno usavršavanje u poslovnim subjektima.

Periodika indikatora je petogodišnja.

4. Kultura

Republički zavod za statistiku

 

Narodna biblioteka Srbije, Arhiv Srbije, Narodni muzej Beograd, Jugoslovenska kinoteka i Zavod za proučavanje kulturnog razvitka

Podaci o kulturi i medijima – bioskopi, pozorišta, radio i TV stanice, profesionalne filharmonije i simfonijski orkestri, biblioteke, izdavačka delatnost, muzeji, arhivi i ažuriranje registra spomenika kulture.

Periodika indikatora je godišnja.

5. Zdravlje i bezbednost

 

 

 

1) Javno zdravlje

 

Republički zavod za statistiku, Institut za javno zdravlje Srbije i Agencija za zaštitu životne sredine

 

Zdravstvene ustanove, ustanove socijalne zaštite, Republički fond za zdravstveno osiguranje i Fond za socijalno osiguranje vojnih osiguranika

Podaci o uzroku smrti u oblasti vitalne statistike prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB-10).

Podaci o statistici zdravstvene zaštite: zdravstvene ustanove, postelje, oprema, prostor, kadar, diplomirani zdravstveni radnici, imunizacija, skrining programi, ispisani bolesnici, dani lečenja, utvrđena oboljenja, stanja i povrede, dijagnostički pregledi, medicinske intervencije/procedure, porođaji, pobačaji, transplantacije i kvalitet zdravstvene zaštite.

Podaci o potrošnji za zdravstvenu zaštitu: Nacionalni zdravstveni račun (troškovi za zdravstvo po funkcijama zaštite, pružaocima zdravstvenih usluga i izvorima finansiranja, troškovi za zdravstvo po funkcijama zaštite i delatnostima i troškovi za zdravstvo po delatnostima, pružaocima zdravstvenih usluga i izvorima finansiranja).

Podaci o zdravstvenom stanju stanovništva, determinantama zdravlja i korišćenju zdravstvene zaštite: nacionalno istraživanje zdravlja stanovništva u skladu sa evropskom anketom o zdravlju (EHIS).

Izrada baze nacionalnih zdravstvenih indikatora.

Podaci o stanju životne sredine (vazduh, voda, zemljište) i zdravstvenoj ispravnosti namirnica, predmeta opšte upotrebe i vode za piće.

Planira se izračunavanje standardizovanih stopa mortaliteta i uvođenje novih indikatora u skladu sa aktuelnim zahtevima i obavezama prema međunarodnim institucijama (SZO, Evrostat i dr).

Periodika indikatora je godišnja i petogodišnja.

2) Bezbednost i zdravlje na radu

Republički fond za zdravstveno osiguranje i Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja

 

Podaci o bezbednosti i zdravlju na radu; povrede na radu; nesreće koje se dešavaju pri odlasku na posao ili povratku sa posla i dr.

Periodika indikatora je godišnja.

3) Podaci o osiguranicima obaveznog zdravstvenog osiguranja

Republički fond za zdravstveno osiguranje

 

Podaci o osiguranicima prema delatnostima, osnovi osiguranja, demografskim obeležjima i vrstama zdravstvene zaštite; podaci o nesposobnosti za rad i prirodi bolesti prema polu, osnovnim uzrocima i osnovama za sticanje naknade za vreme bolovanja; podaci o izdacima za zdravstveno osiguranje i troškovima za zdravstvenu zaštitu određenih kategorija osiguranika i dr.

Periodika indikatora je polugodišnja i godišnja.

6. Raspodela prihoda i uslovi života

 

 

 

1) Potrošnja domaćinstava

 

Republički zavod za statistiku

 

Podaci o prihodima, rashodima i potrošnji domaćinstava, odnosno o osnovnim elementima lične potrošnje i životnog standarda (uslovi stanovanja, snabdevenost trajnim potrošnim dobrima i dr), kao i podaci o demografskim, ekonomskim i socijalnim karakteristikama domaćinstava.

Periodika indikatora je kvartalna i godišnja.

2) Prihodi i uslovi života

Republički zavod za statistiku

 

Podaci o siromaštvu, prihodima, uslovima stanovanja, zaposlenosti, zdravstvu, demografskim karakteristikama, obrazovanju i socijalnoj isključenosti.

Periodika indikatora je godišnja.

7. Socijalna zaštita

 

 

 

1) Statistika socijalne zaštite

 

Republički zavod za statistiku

Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i Republički zavod za socijalnu zaštitu

Podaci o vrstama ustanova i korisnicima socijalne zaštite po polu i godinama starosti, obrazovanju i radnom statusu, razlogu smeštaja i razlogu prestanka smeštaja u ustanovi socijalne zaštite, struktura zaposlenih, kao i podaci o uslugama, pravima i merama socijalne zaštite po osnovnim kategorijama korisnika.

Periodika indikatora je godišnja.

2) Statistika penzijskog i invalidskog osiguranja

Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje

 

Podaci o korisnicima penzija prema vrsti penzije, prosečnoj penziji, stažu, polu, starosti i dr.

Periodika indikatora je mesečna, polugodišnja i godišnja.

3) Statistika socijalne zaštite (ESSPROS)

Republički zavod za statistiku

Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Ministarstvo finansija, Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje, Republički fond za zdravstveno osiguranje i Nacionalna služba za zapošljavanje

Kvantitativni i kvalitativni podaci o prihodima i rashodima u oblasti socijalne zaštite (Osnovni sistem ESSPROS) i podaci o broju korisnika penzija po vrstama penzija i polu (modul o korisnicima penzija).

U narednom periodu planira se uvođenje modula o neto davanjima u okviru socijalne zaštite u skladu sa Evrostatovom metodologijom ESSPROS.

Periodika indikatora je godišnja.

8. Statistika kriminaliteta i pravosuđa

 

 

 

1) Učinioci krivičnih dela, privrednih prestupa i istraživanje o privrednim sporovima

Republički zavod za statistiku

 

Osnovna i viša javna tužilaštva, osnovni, viši i privredni sudovi

Podaci o prijavljenim punoletnim i maloletnim učiniocima krivičnih dela; optuženim i osuđenim punoletnim i maloletnim učiniocima krivičnih dela i prijavljenim, optuženim i osuđenim pravnim i odgovornim licima učiniocima privrednih prestupa, pravnosnažno rešenim privrednim sporovima.

Periodika indikatora je godišnja.

2) Statistika kriminaliteta

Ministarstvo unutrašnjih poslova, Republičko javno tužilaštvao, Ministarstvo pravde - Uprava za izvršenje krivičnih sankcija, Ministarstvo finansija – Uprava za sprečavanje pranja novca i Republički zavod za statistiku

 

Preuzimanje podataka o prijavljenim krivičnim delima radi obezbeđenja indikatora koje Evrostat treba da definiše u ovoj oblasti statistike.

Periodika indikatora je godišnja.

Preuzimanje podataka o kriminalitetu, radi obezbeđenja indikatora za Evrostatov i UNODC upitnik.

 

3) Statistika pravosuđa

 

Ministarstvo pravde i Republičko javno tužilaštvo

 

Podaci o broju sudova, tužilaštava, sudija, javnih tužilaca-zamenika, licima u zavodima za izvršenje krivičnih sankcija; broju zaposlenih u svim sudovima i tužilaštvima, broju vršilaca pravosudnih profesija, podaci o sprečavanju pranja novca i dr.

Podaci o broju sudova, tužilaštava, sudija, javnih tužilaca i njihovih zamenika; podaci o broju zaposlenih u svim sudovima i tužilaštvima i broju vršilaca pravosudnih profesija. Broj predmeta u sudovima i javnim tužilaštvima, kao i pravnim i fizičkim licima kažnjenim za prekršaje.

Periodika indikatora je godišnja.

4) Viktimološka anketa – žrtve kriminala

Republički zavod za statistiku

 

Planira se sprovođenje viktimološkog anketnog istraživanja radi obezbeđivanja podataka o žrtvama opšteg kriminala i o nasilju.

9. Statistika polova

Republički zavod za statistiku

Institut za javno zdravlje Srbije, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo zdravlja, Nacionalna služba za zapošljavanje i dr.

Podaci iz oblasti statistike stanovništva, zdravstvene, socioekonomske i obrazovne statistike, statistike kriminaliteta i dr, prikazani po polu.

Periodika indikatora je trogodišnja.

 

10. Statistika izbora

Republički zavod za statistiku

Republička izborna komisija i opštinska, odnosno gradska izborna komisija

Podaci o rezultatima izbora za poslanike Narodne skupštine i predsednika Republike, kao i o rezultatima izbora za odbornike skupština lokalne samouprave (opština i gradova) i predsednike opština i gradonačelnike.

Periodika indikatora je četvorogodišnja ili po raspisivanju izbora.

11. Statistika omladine i sporta

 

Ministarstvo omladine i sporta

 

Zavod za sport i medicinu sporta Republike Srbije

Planira se obezbeđivanje podataka o sportskim dostignućima, institucijama i udruženjima u oblasti sporta, objektima za održavanje sportskih manifestacija, nacionalnim trening centrima i dr.

Planira se obezbeđivanje podataka o omladini iz oblasti statistike stanovništva, kao i zdravstvene, socioekonomske i obrazovne statistike i dr, prikazani prema starosnim grupama mladih.

Periodika indikatora je godišnja.

STATISTIKA POLJOPRIVREDE I ŽIVOTNE SREDINE, GEOPROSTORNE I OSTALE SEKTORSKE STATISTIKE

1. Statistika poljoprivrede

 

 

 

1) Statistika biljne proizvodnje

 

Republički zavod za statistiku

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine

 

Podaci o zasejanim površinama u jesenjoj i prolećnoj setvi, požnjevenim površinama i prinosima povrća, voća i grožđa. Procene o očekivanim prinosima važnijih useva, voća i vinograda.

Planira se nastavak sprovođenja redovnih istraživanja statistike biljne proizvodnje na uzorku; sprovođenje istraživanja o voćnjacima u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i zaštite životne sredine i korišćenje administrativnih izvora podataka u vezi sa površinama pod vinogradima i proizvodnjom vina.

Periodika indikatora je mesečna, godišnja i višegodišnja.

2) Statistika stoke, mesa i jaja

 

Republički zavod za statistiku

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine

 

Podaci o broju stoke, po vrstama i kategorijama; klanje stoke u klanicama i van klanica; proizvodnja mesa, jaja, vune i meda i trgovina pilićima.

Planira se nastavak sprovođenja redovnih statističkih istraživanja statistike stočarstva, rad na prognozi bruto domaće proizvodnje – po vrstama stoke, korišćenje administrativnih izvora za obezbeđivanje podataka o inkubaciji jaja i strukturi inkubatora.

Periodika indikatora je mesečna, polugodišnja i godišnja.

3) Statistika mleka i mlečnih proizvoda

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine i Republički zavod za statistiku

 

 

Pomuzeno mleko po vrstama mleka, upotreba mleka na gazdinstvima, proizvodnja mlečnih proizvoda, input mleka za dobijanje mlečnih proizvoda, sadržaj proteina i masti u mleku i mlečnim proizvodima, struktura mlekara i otkupnih stanica prema otkupljenoj količini mleka, struktura mlekara prema određenoj vrsti mlečnih proizvoda.

Planira se nastavak sprovođenja redovnih istraživanja statistike stočarstva i korišćenje administrativnih izvora za obezbeđivanje statistike ulaza sirovog mleka i dobijenim mlečnim proizvodima u mlekarama.

Periodika indikatora je mesečna, godišnja i trogodišnja.

2. Poljoprivredna struktura

 

 

 

1) Struktura farmi

Republički zavod za statistiku

 

Površina korišćenog poljoprivrednog zemljišta prema kategorijama korišćenja, broj stoke po vrstama i kategorijama, radna snaga i druge profitabilne aktivnosti gazdinstva, podrška ruralnom razvoju, upotreba đubriva, obrada i održavanje zemljišta.

Planirane aktivnosti: priprema organizaciono-metodoloških instrumenata, organizovanje i sprovođenje istraživanja, obrada, diseminacija i analiza rezultata.

Periodika indikatora je trogodišnja.

2) Statistički registar poljoprivrednih gazdinstava

Republički zavod za statistiku

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine

Uspostavljanje funkcionalnog Statističkog registra poljoprivrednih gazdinstava.

Planirane aktivnosti: nastavak saradnje sa Ministarstvom poljoprivrede i zaštite životne sredine na usklađivanju definicija i poboljšanju kvaliteta administrativnih izvora, kako radi validacije podataka prikupljenih statističkim istraživanjima tako i radi korišćenja tih izvora za proizvodnju statističkih podataka.

3) Uspostavljanje FADN sistema - Računovodstvena mreža poljoprivrednih gazdinstava

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine

Republički zavod za statistiku

Prikupljanje računovodstvenih podataka neophodnih za godišnje utvrđivanje prihoda i rashoda na poljoprivrednim gazdinstvima; izračunavanje koeficijenta vrednosti proizvodnje; izrada klasifikacije poljoprivrednih gazdinstava s obzirom na tip poljoprivredne proizvodnje i kategorije ekonomske veličine i izrada plana za izbor poljoprivrednih gazdinstava na godišnjem nivou.

3. Poljoprivredni računi i cene

Republički zavod za statistiku

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine

Planirane aktivnosti:

Ekonomski računi poljoprivrede (EAA) – izrada prve i druge procene realnog dohotka i godišnjih ekonomskih računa poljoprivrede;

Input radne snage u poljoprivredi – izrada prve i druge procene i godišnjih podataka za plaćenu i neplaćenu radnu snagu u poljoprivredi, izraženu u godišnjoj jedinici rada (AWU);

Uvođenje regionalnih ekonomskih računa poljoprivrede (REAA) – godišnji podaci na NSTJ 2 nivou;

Statistika jediničnih vrednosti poljoprivrednih proizvoda (UVS) – godišnje;

Prognoza indeksa cena u poljoprivredi – godišnje;

Obračun indeksa cena u poljoprivredi – kvartalno i godišnje;

Apsolutne cene poljoprivrednih proizvoda i repromaterijala i sredstava za rad – kvartalno i godišnje, i

Cene zemljišta i rente, odnosno godišnji podaci o cenama i rentama za određene kategorije poljoprivrednog zemljišta.

Periodika indikatora je kvartalna i godišnja.

4. Statistika šumarstva

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine i Republički zavod za statistiku

 

 

Podizanje, gajenje i iskorišćavanje šuma, plantaža i intezivnih zasada, ekonomski pokazatelji, lovstvo, štete u šumama i dr.

Planirane aktivnosti: obezbeđivanje podataka o tekućem zapreminskom prirastu prema vrstama drveća i sastojinskoj strukturi, korišćenje administrativnih izvora i poboljšanje kvaliteta podataka.

Periodika indikatora je godišnja.

5.Statistika ribarstva

 

Republički zavod za statistiku

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine

 

Količina ulovljene ribe po vrstama, poribljavanje, broj ribara, kapaciteti ribnjaka, proizvodnja konzumne ribe i mlađi u ribnjacima, plovna sredstva i oprema ribnjaka.

Planirane aktivnosti: nastavak sprovođenja redovnih istraživanja, poboljšanje kvaliteta obuhvata ribnjaka i validacija dobijenih podataka.

Periodika indikatora je godišnja.

6. Agroekološka statistika

 

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine

 

 

Planirane aktivnosti: korišćenje administrativnih izvora za obezbeđivanje podataka o godišnjoj količini pesticida u prometu, kao i podataka o godišnjoj količini pesticida koja se primeni i površinama tretiranim svakom supstancom u izabranoj referentnoj godini.

Periodika indikatora je godišnja i petogodišnja

7. Organska proizvodnja

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine

 

 

Podaci o broju lica koja se bave organskom proizvodnjom, površina i proizvodnja organskih kultura i organsko stočarstvo.

Planira se korišćenje administrativnih izvora podataka.

Periodika indikatora je godišnja.

8. Statistika životne sredine

 

 

 

1) Statistika otpada i hemikalija

Republički zavod za statistiku, Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine i Agencija za zaštitu životne sredine

Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje Srbije

Podaci o upravljanju otpadom u skladu sa Uredbom o statistici otpada i komunalnim otpadom; podaci o potrošnji, proizvodnji i uvozu/izvozu hemikalija, prema klasi toksičnosti i prema sektorima KD.

Planira se kompletiranje baze podataka prema međunarodnim standardima i uredbama.

Periodika indikatora je godišnja.

2) Statistika vode, vazduha i klimatskih promena

Republički zavod za statistiku, Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine i Agencija za zaštitu životne sredine

 

Podaci o zahvaćenim i korišćenim količinama vode za potrebe javnih vodovoda, industrije i poljoprivrede, hidroenergetike, ribarstva i dr; ispuštenim i prečišćenim otpadnim vodama; poljoprivrednim površinama koje se navodnjavaju i dr, kao i podaci potrebni za proračun emisija zagađenih materija u vazduh, prema Konvenciji o prekograničnom zagađenju vazduha na velikim udaljenostima (CLRTAP) i podaci potrebni za ispunjenje obaveze iz Okvirne konvencije UN o promeni klime (UNFCCC).

Planira se usklađivanje statističkih istraživanja iz oblasti voda sa promenama metodologije Evrostata (OECD/Evrostatov Upitnik o kopnenim vodama), kao i obezbeđivanje indikatora održivog razvoja.

Periodika indikatora je godišnja.

9. Energetika

Republički zavod za statistiku i Ministarstvo rudarstva i energetike

 

Godišnji energetski bilansi za električnu i toplotnu energiju, ugalj i proizvedene gasove, naftu i derivate nafte, prirodni gas, geotermalnu energiju, biogas i drvna goriva.

Planira se obezbeđivanje strukturnih podataka u vezi sa proizvodnjom električne energije; obezbeđivanje podataka o kapacitetima skladišta gasa i obezbeđivanje podataka za mesečno izveštavanje Evrostata.

Periodika indikatora je godišnja.

Planira se uvođenje mesečne periodike.

10. Saobraćaj

 

 

 

1) Mobilnost putnika u drumskom saobraćaju

Republički zavod za statistiku

 

 

Planira se uvođenje istraživanja radi obezbeđivanja podataka o mobilnosti putnika u prevozu prema vrsti korišćenja putničkog prevoznog sredstva, vrsti putovanja, učestalosti putovanja, prosečnoj udaljenosti i sezoni putovanja.

Periodika indikatora je trogodišnja.

2) Prevoz tereta u drumskom saobraćaju

 

Republički zavod za statistiku

 

Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo finansija – Uprava carina

Podaci o prevezenoj robi, pređenim kilometrima prevoznih sredstava, potrošnji goriva, ulazu, izlazu i tranzitu teretnih motornih i priključnih vozila u drumskom saobraćaju i dr.

Planira se uvođenje indikatora o prevozu za sopstvene potrebe u drumskom saobraćaju, prevezenoj robi u unutrašnjem i međunarodnom prevozu, vrsti robe prema međunarodnoj klasifikaciji (NST-2007), načinu pakovanja, vrsti opasne robe (ADR) i regionu utovara i istovara robe.

Periodika indikatora je tromesečna i godišnja.

3) Železnički saobraćaj

 

Republički zavod za statistiku

 

 

Podaci o prevozu putnika i robe, bezbednosti saobraćaja, železničkoj infrastrukturi, poslovni subjekti koji obavljaju delatnost u železničkom saobraćaju i železničkoj mreži pruga.

Planira se uvođenje indikatora o saobraćaju vozova po deonicama pruga; podeli kontejnera po veličini i intermodalnom transportu.

Periodika indikatora je tromesečna i godišnja.

4) Saobraćaj na unutrašnjim plovnim putevima

Republički zavod za statistiku

 

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture – Uprava za utvrđivanje sposobnosti brodova za plovidbu i lučke kapetanije

Podaci o robi, plovnim objektima, zemljama utovara i istovara, zastavi plovnih objekata, prevozu robe u kontejnerima, vrsti robe i dr.

Planira se uvođenje indikatora o prevozu praznih prevoznih plovnih objekata.

Periodika indikatora je tromesečna i godišnja.

5) Vazdušni saobraćaj

Republički zavod za statistiku

 

 

Podaci o prevezenim putnicima i teretu, pređenim kilometrima za avione na deonici leta, raspoloživim putničkim sedištima; dužini poletno-sletne staze, kapacitetima aerodroma, opremi za opsluživanje aviona i dr.

Periodika indikatora je tromesečna i godišnja.

6) Pretovar

Republički zavod za statistiku

 

 

Podaci o pretovarenim i izmanipulisanim tonama, utrošku elektroenergije i pogonskih goriva, pretovaru prema načinu rukovanja, pretovaru kontejnera i dr.

Periodika indikatora je tromesečna i godišnja.

7) Bezbednost saobraćaja

 

Republički zavod za statistiku

 

Ministarstvo unutrašnjih poslova

Podaci o saobraćajnim nezgodama i nastradalim licima, uzroku, okolnostima i učesnicima.

Periodika indikatora je tromesečna i godišnja.

8) Registrovana vozila

Republički zavod za statistiku

 

Ministarstvo unutrašnjih poslova

Podaci o prvi put registrovanim, novim i ukupno registrovanim motornim i priključnim vozilima u drumskom saobraćaju prema vrsti vozila, godini proizvodnje i markama. Registrovana motorna i priključna vozila u drumskom saobraćaju prema godini proizvodnje, nosivosti, snazi, zapremini, markama, vrsti pogonskog goriva i opštinama registracije vozila.

Periodika indikatora je tromesečna i godišnja.

9) Brojanje saobraćaja na međunarodnim ¢E¢ drumovima

Republički zavod za statistiku

 

Broj, vrsta i veličina prometa motornih vozila prema klasifikaciji EU.

Periodika indikatora je petogodišnja.

10) Poštanske usluge

Republički zavod za statistiku

 

 

Podaci iz oblasti poštanskih usluga: broj poštanskih pošiljki i uputnica u klasičnoj i elektronskoj formi, kao i paketa. Broj jedinica poštanske mreže i preradnih centara, obim prijema, prenosa i uručenja poštanskih pošiljki, broj prevoznih sredstva za prenos poštanskih pošiljki i ostvareni prihodi od poštanskih usluga.

Planira se praćenje poslovanja kurirskih službi.

Periodika indikatora je tromesečna i godišnja.

11) Telekomuni- kacione usluge

Republički zavod za statistiku

 

 

Podaci iz oblasti telekomunikacionih usluga: indikatori o operaterima i telekomunikacijskoj mreži, broj internet servisa, zaposleni, finansijski promet po modalitetima, fizički obim telekomunikacijskog prometa po modalitetima i podaci o infrastrukturi.

Planira se praćenje poslovanja operatera koji nude usluge fiksne telefonije putem interneta.

Periodika indikatora je tromesečna i godišnja.

11. Regionalna statistika

Republički zavod za statistiku, Ministarstvo privrede, Nacionalna agencija za regionalni razvoj, Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine, Agencija za zaštitu životne sredine i Institut za javno zdravlje Srbije

 

 

Planira se razvoj regionalnih statistika u skladu sa Nomenklaturom statističkih teritorijalnih jedinica koja, na bazi utvrđenih kriterijuma, obuhvata tri hijerarhijska nivoa statističke regionalizacije, odnosno podele državnog prostora.

Indikatori na regionalnom nivou obezbediće se u sledećim oblastima: regionalni računi (makroekonomski indikatori na nivou regiona); regionalna statistika tržišta rada (prosečne zarade i broj zaposlenih); regionalna statistika poljoprivrede (korišćenje zemljišta, struktura poljoprivrednih gazdinstava, računi i cene u poljoprivredi, proizvodnja useva, stočarska proizvodnja, agroindustrijska proizvodnja i dr); regionalna poslovna statistika (indikatori za lokalne jedinice – broj lokalnih jedinica, zarade, visina raspoloživog dohotka po osobi, investicije u materijalna dobra i struktura zaposlenih po ekonomskim sektoroma KD); statistika saobraćaja (gustina putne mreže, broj registrovanih motornih i priključnih vozila u drumskom saobraćaju i dr); statistika regionalne životne sredine (količine zahvaćenih, korišćenih, ispuštenih voda i prečišćavanje otpadnih voda; stvaranje, obrada i tretman komunalnog otpada) statistika nauke i tehnologije (podaci o pravnim licima koja se bave istraživanjem i razvojem); statistika turizma na regionalnom nivou (podaci o smeštajnim kapacitetima i o dolascima i noćenjima domaćih i stranih turista po vrstama turističkih mesta i turističkim mestima); statistika zdravstva (organizacija i rad zdravstvene službe, resursi zdravstvenog sistema, obolevanja i ponašanja u vezi sa zdravljem stanovništva i stanjem životne sredine i dr); statistika obrazovanja (podaci o dečjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama, visokoškolskim ustanovama, nastavnom osoblju, finansiranju obrazovanja i dr) i regionalna demografija i statistika migracija (podaci o živorođenim, umrlim i migracijama stanovništva na nivou opština i naselja).

Periodika indikatora je mesečna, kvartalna, polugodišnja i godišnja.

12. Geografski informacioni sistem

 

 

 

1) Nacionalna infrastruktura geoprostornih podataka

Republički geodetski zavod

 

Nacionalna infrastruktura geoprostornih podataka (NIGP) omogućava pristup, razmenu i korišćenje harmonizovanih prostornih podataka i servisa iz različitih izvora i nivoa nadležnosti od lokalnog do nacionalnog.

Proces uspostavljanja NIGP-a sastoji se od niza aktivnosti na kreiranju institucionalnog i tehničkog okvira koje se realizuju kroz osnovne komponente kao što su: metapodaci; skupovi i servisi geopodataka; mrežni servisi i tehnologije; sporazumi o razmeni, pristupu i korišćenju geopodataka, kao i mehanizmi koordinacije, praćenja i izveštavanja.

Planira se dalje uspostavljanje NIGP-a implementacijom sledećih aktivnosti: potpuna transpozicija INSPIRE direktive u nacionalno zakonodavstvo; usvajanje strategije NIGP-a za period 2014-2020; razvoj Nacionalnog geoportala u skladu sa INSPIRE implamentacionim pravilima; harmonizacija tematskih skupova podataka prema INSPIRE tehničkim specifikacijama; koordinacija i kreiranje uslova za saradnju i razmenu geopodataka i servisa i praćenje i izveštavanje o statusu implementacije.

2) Geografski informacioni sistem

Republički zavod za statistiku

 

Georeferencirana mreža prostornih jedinica (regiona, upravnih okruga, opština, naselja, katastarskih opština, mesnih zajednica, statističkih i popisnih krugova) preuzima se od Republičkog geodetstkog zavoda, čime se omogućava grafička prezentacija statističkih podataka na različitim teriotrijalnim nivoima.

Planiran je dalji razvoj GIS-a kroz saradnju sa ostalim subjektima NIGP-a (preuzimanje, razmena, pristup novim skupovima geopodataka preko veb servisa i dr).

3) Registar prostornih jedinica (RPJ)

Republički zavod za statistiku i Republički geodetski zavod

 

Registar sadrži alfanumeričke podatke (nazive, jedinstvene matične brojeve, istorijat promena i dr) o svim prostornim jedinicama: regioni, upravni okruzi, gradovi, opštine, naseljena mesta, katastarske opštine, mesne zajednice, statistički i popisni krugovi. Ažuriranje podataka je tekuće. Grafički prikaz prostornih jedinica u nadležnosti je Republičkog geodetskog zavoda.

Planirano je terensko ažuriranje popisnih krugova za potrebe realizacije Probnog popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2019. (uzorak) i ažuriranje popisnih krugova na čitavoj teritoriji za potrebe Popisa 2021.

Planirano je uvođenje u Registar prostornih jedinica podataka o stepenu urbanizacije u skladu sa klasifikacijom EU (DEGURBA).

 

 

IV. PREGLED NAJZNAČAJNIJIH INFRASTRUKTURNIH I RAZVOJNIH AKTIVNOSTI KOJE NE MOGU DA SE SVRSTAJU U ODREĐENE OBLASTI

NAZIV AKTIVNOSTI

ODGOVORNI PROIZVOĐAČ

SADAŠNJE STANJE I PLANIRANE AKTIVNOSTI

1. Zakonodavni okvir

Svi odgovorni proizvođači zvanične statistike

Zakon o zvaničnoj statistici, kao osnovni pravni akt, reguliše oblast statistike, odnosno proizvodnju i diseminaciju podataka i informacija zvanične statistike, kao i organizaciju sistema zvanične statistike u Republici Srbiji (definicija zvanične statistike, zaštita davalaca podataka; osnovna načela; odgovorni proizvođači statistike; priprema petogodišnjeg statističkog programa i godišnjih primenjivih planova; način objavljivanja rezultata statističkih istraživanja i korišćenje podataka; način prikupljanja podataka i obrađivanja i skladištenja podataka; obaveza formiranja statističkih registara; uslovi diseminacije podataka i informacija; poverljivost podataka i zaštita poverljivih podataka; saradnja sa međunarodnim statističkim organizacijama i dr). Zakon je usklađen sa osnovnim principima i odredbama međunarodne pravne regulative koje se odnose na zvaničnu statistiku.

Narodna banka Srbije je nadležna institucija za prikupljanje, obradu i analizu podataka monetarne i platnobilansne statistike u Republici Srbiji koji se obrađuju u skladu sa Zakonom o Narodnoj banci Srbije i Zakonom o zvaničnoj statistici. Zakon o Narodnoj banci Srbije utvrđuje da ona može da propiše obavezu za banke, finansijske organizacije i druga pravna lica da evidentiraju, prikupljaju, obrađuju i dostavljaju određene podatke, a Zakonom o zvaničnoj statistici propisano je da Narodna banka Srbije postavlja standarde za zvaničnu statistiku u okviru funkcija koje vrši.

U narednom periodu neophodno je izvršiti izmene i dopune Zakona radi efikasnije organizacije sistema zvanične statistike, kao i usaglašavanje sa odredbama drugih zakona koji regulišu oblast zaštite individualnih podataka.

2. Upravljanje kvalitetom

Svi odgovorni proizvođači zvanične statistike

U narednom periodu nastavljaju se započete aktivnosti na implementaciji sistema upravljanja kvalitetom koji se oslanja na principe Ukupnog upravljanja kvalitetom (TQM), principe Evropskog Kodeksa statističke prakse, Fundamentalne principe zvanične statistike UN i Deklaraciju o profesionalnoj etici Međunarodnog statističkog instituta. U tom smislu, Republički zavod za statistiku će:

- nastojati da unapredi saradnju sa korisnicima statističkih podataka i usluga uvođenjem novih oblika komunikacije i uzajamnog informisanja;

- nastaviti da prati stavove i zadovoljstvo korisnika i da ispunjava njihove zahteve;

- podsticati, u okviru Zavoda i celokupnog sistema zvanične statistike, inicijativnost i kreativnost u cilju osavremenjivanja i racionalizacije sistema;

- nastaviti da prati zadovoljstvo, mišljenja i stavove zaposlenih koji se odnose na njihov položaj u sistemu zvanične statistike, kao i na sam sistem;

- završiti identifikovanje, definisanje i racionalizaciju procesa statističkih istraživanja i pripremiti osnove za reorganizaciju celokupnog sistema;

- stvoriti preduslove za implementaciju interne revizije i samoocenjivanja;

- sprovoditi permanentnu edukaciju svih zaposlenih u Zavodu i u okviru međunarodne saradnje, i

- razvijati intenzivnu saradnju i razmenu iskustava sa zemljama okruženja i zemljama iz ESS, i sistematski sprovoditi unapređenje poslovanja i procesa ocenjivanjem efikasnosti i efektivnosti sistema kvaliteta.

Uspešnom realizacijom ovih aktivnosti, Republički zavod za statistiku postaje organizacija posvećena kvalitetu i njegovom unapređenju, čime se stvaraju uslovi da se zahteva sertifikacija od strane nadležnih institucija za neki od standarda kvaliteta (EFQM, ISO).

3. Klasifikacije

 

 

1) Klasifikacija delatnosti

Republički zavod za statistiku

 

Posebnim zakonom utvrđena je KD, kao opšti standard prema kome se vrši razvrstavanje jedinica razvrstavanja u delatnosti. Regulisana je oblast primene KD; način utvrđivanja naziva, šifara i opisa delatnosti; jedinice razvrstavanja; pretežna delatnost; procedura registracije jedinica razvrstavanja i dr. Takođe, posebnim uredbama propisana je detaljna klasifikacija i metodologija za razvrstavanje po delatnostima. Klasifikacija delatnosti je usklađena sa međunarodnom klasifikacijom (NACE Rev. 2). Izvršena je potpuna implementacija klasifikacije delatnosti u statističkim istraživanjima, odnosno njena primena u prikupljanju, analizi, objavljivanju i diseminaciji podataka zvanične statistike.

U slučaju izmene međunarodne klasifikacije planira se utvrđivanje nacionalne klasifikacije delatnosti u skladu sa međunarodnim standardom.

2) Klasifikacija proizvoda po delatnosti

Republički zavod za statistiku

U narednom periodu planira se potpuna implementacija i uvođenje nacionalne verzije međunarodne klasifikacije CPA 2.1.

3) Nomenklatura industrijskih proizvoda i usluga (Prodcom lista)

Republički zavod za statistiku

 

Nomenklatura industrijskih proizvoda i usluga za Godišnje istraživanje industrije svake godine se usklađuje sa promenama u Prodcom listi.

4) Klasifikacija vrsta građevina

Republički zavod za statistiku

Primenjuje se Klasifikacija vrsta građevina, koja je u potpunosti usklađena sa Klasifikacijom građevina Evropske unije.

5) Klasifikacije statistike međunarodne robne trgovine

 

 

- Kombinovana nomenklatura – carinska tarifa (CT)

Republički zavod za statistiku i Ministarstvo finansija – Uprava carina

 

Primenjuje se carinska tarifa koja je usklađena sa Kombinovanom nomenklaturom EU.

Planira se usklađivanje carinske tarife sa Kombinovanom nomenklaturom za svaku godinu i povezivanje promena u CT iz tekuće godine sa verzijom CT koja je važila u prethodnoj godini i ponavljanje obrade za prethodne godine po novoj CT; implementacija CT za tekuću godinu i njeno povezivanje sa ostalim klasifikacijama koje postoje u statističkom sistemu i dr.

- Standardna međunarodna trgovinska klasifikacija (SMTK)

Republički zavod za statistiku

Primenjuje se SMTK rev. 4 od 1. januara 2010. godine na osnovu preporuka Statističkog ureda UN.

Planira se publikovanje svih nivoa Nomenklature statistike spoljne trgovine rev. 4 sa pripadajućim opisima.

Harmonizovani sistem šifarskih naziva i oznaka (HS)

Republički zavod za statistiku

Primenjuje se Harmonizovani sistem naziva i šifarskih oznaka koji je usklađen sa Harmonizovanim sistemom naziva i šifarskih oznaka – verzija HS 2012.

Planira se primena novog Harmonizovanog sistema naziva i šifarskih oznaka – verzija HS 2017.

- Klasifikacija po opštim ekonomskim kategorijama (BEC)

Republički zavod za statistiku

Primenjuje se klasifikacija BEC rev. 4, usklađena sa klasifikacijom UN za široke ekonomske grupe neophodne za usklađivanja u Sistemu nacionalnih računa.

- Centralna klasifikacija proizvoda UN (CPC)

Republički zavod za statistiku

Planira se uvođenje klasifikacije CPC za potrebe nacionalnih računa i ekonomskih analiza.

- Geonomenklatura

Republički zavod za statistiku

Primenjuje se Geonomenklatura 2010 sa svim izmenama zaključno sa 2013. godinom.

Planira se izmena u skladu sa međunarodnim standardom.

6) Standardna klasifikacija roba za statistiku saobraćaja (NST)

Republički zavod za statistiku

Primenjuje se Standardna klasifikacija robe za statistiku saobraćaja NST 2007.

U slučaju izmene međunarodne klasifikacije, planira se primena međunarodnog standarda.

7) Klasifikacija lične potrošnje po nameni (COICOP)

Republički zavod za statistiku

Klasifikacija lične potrošnje po nameni koristi se u Anketi o potrošnji domaćinstava, prilikom obračuna lične potrošnje i u statistici cena.

U narednom periodu očekuje se primena jedinstvene klasifikacije u svim oblastima gde se koristi.

8) Klasifikacija zanimanja

 

Republički zavod za statistiku

Klasifikacija zanimanja (KZ), koja je usklađena sa međunarodnom ISCO-08 klasifikacijom, sadrži sistematski i azbučni spisak zanimanja i služi za šifriranje zanimanja u statističkim istraživanjima.

9) Klasifikacija obrazovanja

Republički zavod za statistiku

Planira se definisanje šifara i naziva vrsta završenih škola po stepenu obrazovanja, kao i prilagođavanje Međunarodne standardne klasifikacije obrazovanja ISCED-2011 potrebama statističkih istraživanja, uz poštovanje novih tendencija u izradi Nacionalnog okvira kvalifikacija (NOK).

10) Klasifikacija institucionalnih sektora

Republički zavod za statistiku

Klasifikacija institucionalnih sektora je sastavni deo sistema nacionalnih računa. Ona klasifikuje institucionalne jedinice po funkcionalnom principu i grupiše ih u pet institucionalnih sektora domaće ekonomije.

U narednom periodu očekuje se puna primena ove klasifikacije u statističkoj praksi.

11) Klasifikacija funkcija države (COFOG)

Republički zavod za statistiku

Reč je o klasifikaciji izdataka sektora države po njenim funkcijama.

U narednom periodu, u saradnji sa Ministarstvom finansija, očekuje se potpuna primena ove klasifikacije.

12) Nomenklatura statističkih teritorijalnih jedinica (NSTJ)

Republički zavod za statistiku

Statističke funkcionalne teritorijalne celine (tri hijerarhijska nivoa: NSTJ 1, NSTJ 2 i NSTJ 3) definisane u skladu sa kriterijumima EU (NUTS klasifikacija).

13) Međunarodna klasifikacija naučnih oblasti (FOS)

Republički zavod za statistiku

Međunarodna klasifikacija naučnih oblasti primenjuje se u statistici naučnoistraživačke delatnosti, sadrži šest grupa u kojima su klasifikovane nauke.

14) Međunarodna klasifikacija društveno-ekonomskih ciljeva (NABS)

Republički zavod za statistiku

Međunarodna klasifikacija društveno-ekonomskih ciljeva (OECD), koja se koristi u oblasti budžetskih izdvajanja za naučnoistraživačku delatnost (GBAORD).

4. Registri

 

 

1) Statistički poslovni registar (SPR)

 

Republički zavod za statistiku

Skup statističkih i pravnih jedinica koji služi kao osnovni okvir za sprovođenje statističkih istraživanja u oblasti poslovnih statistika.

Planiraju se sledeće aktivnosti: završetak realizacije zaokruženog sistema održavanja registra; uspostavljanje registra kao jedinog izvora za izbor statističkih jedinica za sve poslovne i druge statistike; uvođenje novih administrativnih izvora i uspostavljanje saradnje sa svim administrativnim izvorima na osnovu protokola o saradnji; dalji razvoj registra Grupa preduzeća i uključivanje u EuroGroup Register; razvoj strukturne analize velikih i složenih sistema; redizajn SPR na osnovu nove uredbe EU o statističkim jedinicama; uvođenje sistema upravljanja kvalitetom; sprovođenje istraživanja lokalnih jedinica; uvođenje istraživanja o kvalitetu SPR; uvođenje istraživanja o novonastalim poslovnim subjektima; intenziviranje saradnje unutar Zavoda između SPR i predmetnih statistika koje se oslanjaju na SPR; stvaranje preduslova za uvođenje koordinisanog uzorka u cilju smanjivanja opterećenja davalaca podataka; postupno uključivanje u Evropski sistem statističkih poslovnih registara (ESBRs) i dr.

2) Registar zaštićenih prirodnih dobara

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine i Zavod za zaštitu prirode Srbije

Podaci o zaštićenim prirodnim dobrima (zaštićena područja, zaštićene vrste i pokretna zaštićena prirodna dokumenta). Spisak zaštićenih područja, naziv akta kojim su vrste stavljene pod zaštitu, spisak pokretnih zaštićenih prirodnih dokumenata, spisak područja pod prethodnom zaštitom, površine zaštićenih prirodnih dobara po kategorijama zaštite i prema kulturi (šuma, neobrasle površine i sl), kao i podaci o međunarodnoj zaštiti prirodnih dobara.

Registar sadrži naziv zaštićenog područja, vrstu zaštićenog područja, međunarodnu kategoriju zaštićenog područja, centralnu koordinatnu tačku po Griniču, kratak opis zaštićenog područja, opis granica zaštićenog područja, spisak katastarskih parcela po režimima zaštite, podatke o vlasništvu i upravljaču, fizičke i pravne promene na zaštićenom području, broj i datum akta o stavljanju pod zaštitu područja i broj i datum akta o prestanku zaštite.

3) Registar sportskih objekata i organizacija

Ministarstvo omladine i sporta

Ažuriranje i dopuna registra sportskih objekata i organizacija.

5. Baze podataka

 

 

1) Baza podataka DevInfo

Republički zavod za statistiku, Institut za javno zdravlje Srbije, Ministarstvo finansija, Nacionalna služba za zapošljavanje, Narodna banka Srbije, Republički zavod za socijalnu zaštitu, Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje, Zavod za zaštitu prirode Srbije i Agencija za privredne registre

DevInfo je skup baza podataka koje se koriste za praćenje realizacije Milenijumskih ciljeva razvoja, Nacionalnih milenijumskih ciljeva razvoja, indikatora socijalne uključenosti i smanjenja siromaštva, Nacionalnog plana akcije za decu, Nacionalne strategije za mlade, politike rodne ravnopravnosti i dr.

DevInfo je softerski alat koji omogućava efikasnu organizaciju, čuvanje, pregled i prezentaciju podataka i indikatora na nacionalnom i lokalnom nivou. Baza sadrži detaljne informacije o vremenskom periodu, geografskim oblastima, jedinicama mere, subpopulacijama i izvorima podataka, kao i metapodatke indikatora, i koristi se za praćenje društvenog razvoja.

U cilju unapređenja raspoloživosti i korišćenja podataka do opštinskog nivoa, razvijene su opštinska DevInfo baza i baza Prirodno kretanje stanovništva i profili, preko kojih se može doći do podataka za svaku od opština u Republici Srbiji. Baze podataka, profili i galerija indikatora ažuriraju se dva puta godišnje, u aprilu i oktobru, i nalaze se na sajtu Republičkog zavoda za statistiku.

Planira se prelazak na novu verziju softvera DevInfo 7.0, modernizacija sajta i profila i praćenje i primena modernih tehnologija u cilju jednostavnijeg i efikasnijeg korišćenja statističkih podataka.

 

2) Baze podataka iz oblasti statistike sporta

Ministarstvo omladine i sporta i Republički zavod za sport

Baza podataka o kategorizaciji sportista, sportova i sportskih stručnjaka; stipendiranim sportistima; sportistima nosiocima nacionalnih priznanja i međunarodnim i nacionalnim sportskim uspesima i rezultatima, kao i nacionalni adresar sporta i dr.

6. IT infrastruktura

 

 

1) Koordinacija i upravljanje

Svi odgovorni proizvođači zvanične statistike

Planira se definisanje standarda i unapređenje programskog sistema IKT radi razvoja i održavanja softvera za statistička istraživanja i administrativne poslove (meta-data driven sistem za jednoobrazan pristup podacima radi ažuriranja, unosa i tabeliranja, softver za administraciju baza podataka i dr). Zbog toga je jedan od glavnih prioriteta dalji razvoj IST-a, softverskog paketa, u potpunosti razvijenog u Republičkom zavodu za statistiku, čija je osnova metabaza strukturnih podataka, kao i korišćenje modernih tehnologija (Open Data, Big Data, Data mining i sl).

2) Usluge povezane sa administrativnim aplikacijama

Svi odgovorni proizvođači zvanične statistike

Planira se definisanje standardnih postupaka preuzimanja podataka iz određenih administrativnih izvora, formiranje baza podataka i razvoj aplikacija za korišćenje podataka tako da budu lako dostupni za korišćenje službama kojima su ovi podaci potrebni.

3) Tehnologija informacionih i elektronskih kolaboracionih sistema

Svi odgovorni proizvođači zvanične statistike

Planira se unapređenje IT infrastrukture Republičkog zavoda za statistiku u okviru projekta IPA, kao i nabavka opreme, konsolidacija IT rešenja i implementacija rešenja za IT infrastrukturu.

4) Sistemi za razmenu podataka

Svi odgovorni proizvođači zvanične statistike

Planira se uspostavljanje standarda u razmeni podataka, kako internih tako i prema drugim organizacijama, a u skladu sa preporučenim standardima Međunarodne inicijative za razvoj i primenu efikasnijih načina za razmenu statističkih podataka i metapodataka (SDMX inicijativa). U tu svrhu je potrebno definisati tehničke specifikacije i rešenja i obezbediti uniforman način komunikacije, kako između aplikacija unutar Republičkog zavoda za statistiku tako i komunikacije sa informacionim sistemima drugih organa državne uprave. Planira se dalja standardizacija poslovnih procesa i transakcija uz stalno poboljšanje servisnih usluga za klijente, kao i razvoj veb-servisa za pružanje personalizovanih usluga poslovnim subjektima.

5) Sistemi za prikupljanje podataka i prenos osnovnih podataka

Svi odgovorni proizvođači zvanične statistike

Planira se realizacija sistema za elektronsko prikupljanje i podnošenje izveštaja i podataka. Takođe se planira veće korišćenje podataka iz administrativnih izvora, i to kako klasičnim tako i modernijim (Big Data i sl) metodama.

7. Metodologija uzorka

 

 

1) Alokacija i izbor uzorka

Republički zavod za statistiku

 

Definisanje standarda i unapređenje metoda kojima se obezbeđuje optimalna alokacija uzorka. Postepeno uvođenje rotacije malih jedinica kako bi se obezbedila koordinacija ponovljenih i različitih istraživanja i smanjila opterećenost izveštajnih jedinica. Formiranje baze podataka o jedinicama uzorka.

2) Ocenjivanje parametara i uzoračkih grešaka

Republički zavod za statistiku

 

Planira se, uz poboljšanje kvaliteta SPR-a i ostalih statističkih baza, šira primena postupka kalibracije; razvoj i primena metoda za ocene parametara za male domene; obezbeđenje ocena grešaka za ključne parametre i indikatore istraživanja na uzorku i testiranje primene modeliranja grešaka.

3) Razvojne aktivnosti iz metodologije uzorka putem međunarodne saradnje i unapređenja softverske podrške

Republički zavod za statistiku

 

Planira se da se kroz međunarodnu saradnju i praćenjem regulativa EU unapredi primena statističke metodologije u istraživanjima, kao i softverske podrške za pripremu okvira, alokaciju uzorka, ocenjivanje parametara i dr.

8. Analiza vremenskih serija

Republički zavod za statistiku

Statistička analiza i desezoniranje vremenskih serija uz primenu matematičko statističkih strukturnih modela i standardizaciju postupaka za primenu modela u skladu sa međunarodnim standardima.

9. Informisanje i diseminacija

Svi odgovorni proizvođači zvanične statistike

Razvoj diseminacione politike usmeren je ka pravovremenom zadovoljavanju potreba korisnika za statističkim podacima visokog kvaliteta, odnosno da ti podaci treba da budu prilagođeni njihovim potrebama i zahtevima. U narednom periodu, povećanjem dostupnosti i kvaliteta statističkih podataka, unaprediće se prepoznatljivost zvanične statistike kao osnovnog izvora pouzdanih i pravovremenih podataka. Takođe, neophodno je: poboljšati komunikaciju između korisnika i zvanične statistike radi zadovoljenja korisničkih potreba; primeniti nove informatičke tehnologije (Open Data i sl) u procesu diseminacije statističkih podataka; poboljšati infrastrukturu za pristup podacima uz osiguranje njihove poverljivosti; povećati ponudu javno dostupnih podataka za potrebe različitih korisnika; jačati saradnju sa domaćim i inostranim korisnicima podataka radi bolje identifikacije njihovih potreba; povećati ponudu mikropodataka za potrebe naučnoistraživačkih institucija, u skladu sa Procedurom za omogućavanje pristupa individualnim podacima bez identifikatora u naučnoistraživačke svrhe i u skladu sa uslovima definisanim u sklopu Evropskog statističkog sistema, i podići svest korisnika o mogućnostima i ograničenjima zvanične statistike.

10. Međunarodna statistička saradnja

Svi odgovorni proizvođači zvanične statistike

Obezbeđivanje raspoloživih podataka najznačajnijim međunarodnim organizacijama (Evrostat, Banka za međunarodna poravnanja, Evropska centralna banka, UN, MMF, Svetska banka i dr) i učešće u radu međunarodnih radnih grupa i skupova, posebno na sastancima radnih grupa u Evrostatu. Korišćenje IPA i drugih međunarodnih fondova.

Planirane aktivnosti treba da obezbede usaglašavanje sa Evropskim statističkim sistemom (ESS), odnosno rad na harmonizovanju standarda, klasifikacija i metodologija radi dobijanja međunarodno uporedivih pokazatelja, kao i uključivanje u međunarodnu statističku saradnju svih odgovornih proizvođača zvanične statistike.

11. Bezbednost podataka i statistička poverljivost

Republički zavod za statistiku

 

Zvanična statistika ostvaruje potpunu zaštitu prava davalaca podataka i statističkih jedinica. Načelo poverljivosti obuhvata zaštitu podataka koji se odnose na pojedinačnu statističku jedinicu, s tim da se individualni podaci mogu koristiti samo u statističke svrhe. Zakon o zvaničnoj statistici nalaže odgovornim proizvođačima statistike da nakon završetka obrade prikupljenih podataka odstranjuju identifikatore izveštajnih i statističkih jedinica. Upitnike i druge dokumente koji sadrže individualne podatke dobijene prilikom sprovođenja statističkih istraživanja treba uništiti, i to nakon završetka unosa, šifriranja i obrade podataka u skladu sa važećim propisima. Podaci prikupljeni, obrađeni i uskladišteni u svrhe zvanične statistike poverljivi su onda kada fizičko ili pravno lice može da se neposredno ili posredno identifikuje imenom, adresom ili identifikacionim brojem. Poverljivi podaci se ne mogu koristiti radi utvrđivanja prava i stvaranja obaveze izveštajnoj jedinici. Odgovorni proizvođači statistike mogu da naučnoistraživačkim institucijama obezbede, na pisani zahtev, individualne podatke bez identifikatora, ali su u obavezi da vode evidenciju o takvim korisnicima, kao i o nameni za koju im se dostavljaju podaci. Zaštita poverljivih podataka obezbeđuje se ograničavanjem pristupa poverljivim podacima, jer je on ograničen na lica koja prilikom obavljanja svojih zadataka proizvode zvaničnu statistiku, i to do stepena u kom su ti podaci neophodni za proizvodnju zvanične statistike. Odgovorni proizvođači zvanične statistike obavezni su da preduzmu sve propisane administrativne, tehničke i organizacione mere neophodne za zaštitu poverljivih podataka protiv nelegalnog pristupa, otkrivanja ili korišćenja.

V. ODGOVORNI PROIZVOĐAČI ZVANIČNE STATISTIKE

Zakonom o zvaničnoj statistici, u članu 6, propisano je da su sistemom zvanične statistike Republike Srbije, kao odgovorni proizvođači zvanične statistike, obuhvaćeni: Republički zavod za statistiku, Narodna banka Srbije, Gradska uprava grada Beograda – za teritoriju grada Beograda, i ostali odgovorni proizvođači zvanične statistike navedeni u petogodišnjem statističkom programu.

U Programu zvanične statistike, u periodu od 2016. do 2020. godine, konkretno je navedeno da je Republički zavod za statistiku – nadležan za najveći deo istraživanja iz realnog sektora i deo eksternog sektora (izvoz i uvoz robe i dr), dok je Narodna banka Srbije – nadležna za finansijski, monetarni i veći deo eksternog sektora.

Ovaj program, u skladu sa Zakonom, određuje kao ostale odgovorne proizvođače zvanične statistike:

-           Ministarstvo finansija – nadležno za statistiku državnih finansija;

-           Ministarstvo unutrašnjih poslova – nadležno za deo iz oblasti saobraćaja, kriminaliteta, azilanata i ilegalnih migracija;

-           Ministarstvo pravde i Republičko javno tužilaštvo – nadležni za deo iz oblasti pravosuđa;

-           Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine i Agencija za zaštitu životne sredine – nadležni za deo iz oblasti poljoprivrede, bezbednosti hrane, bilansa hrane, šumarstva i zaštite životne sredine;

-           Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje Srbije – nadležni za javno zdravstvo i zdravlje;

-           Ministarstvo rudarstva i energetike – nadležno za deo energetske statistike;

-           Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja – nadležno za deo statistike obrazovanja i doživotnog obrazovanja, kao i za deo statistike nauke, tehnologije i inovacija;

-           Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i Republički zavod za socijalnu zaštitu – nadležni za deo statistike socijalne zaštite;

-           Ministarstvo omladine i sporta i Republički zavod za sport – nadležni za deo iz oblasti statistike sporta;

-           Ministarstvo privrede – nadležno za definisanje i izračunavanje dela indikatora iz oblasti regionalne statistike;

-           Republički geodetski zavod – nadležan za Nacionalnu infrastrukturu geoprostornih podataka;

-           Nacionalna služba za zapošljavanje – nadležna za deo iz oblasti tržišta rada;

-           Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje – nadležan za statistiku penzijskog i invalidskog osiguranja;

-           Republički fond za zdravstveno osiguranje – nadležan za statistiku obaveznog zdravstvenog osiguranja i bezbednosti i zdravlja na radu;

-           Narodna biblioteka Srbije – nadležna za statistiku izdavačke delatnosti, i

-           Zavod za proučavanje kulturnog razvitka – nadležan za deo statistike kulture.

VI. OČEKIVANI PROBLEMI I USLOVI ZA REALIZACIJU PROGRAMA

Odgovorni proizvođači zvanične statistike, posebno u proteklom periodu, započeli su intenzivne aktivnosti na harmonizaciji osnovnih pokazatelja, pre svega u oblasti nacionalnih računa i ekonomskih statistika. Promene se, za sada, sprovode efikasno, s tim da u narednom periodu treba sprovesti potpunu harmonizaciju zvanične statistike sa međunarodnim standardima, kako u pomenutim, tako i u svim ostalim oblastima statistike, u skladu sa navedenim planiranim aktivnostima.

Razvoj zvanične statistike u narednom periodu zahteva obezbeđenje odgovarajućih sredstava i kadrova kao preduslova za proizvodnju kvalitetnih, ažurnih i sveobuhvatnih podataka i pokazatelja.

Narodna skupština, Vlada i nadležni organi državne uprave stvoriće, donošenjem ovog programa, odgovarajući institucionalni okvir za promene u statistici i adekvatno merenje socioekonomskih pojava. To podrazumeva aktivnu politiku na implementaciji zakonskih i drugih uslova neophodnih za funkcionisanje zvanične statistike.

Stvaranje boljih uslova i uspostavljanje veće saradnje i koordinacije sa korisnicima i proizvođačima podataka, kao i dalja izgradnja i jačanje kapaciteta svih učesnika u procesu proizvodnje i korišćenja statističkih podataka i analiza, jedan su od bitnih preduslova realizacije programom planiranih aktivnosti zvanične statistike. Takođe, neophodno je pružanje javne podrške statistici u odnosu na davaoce podataka, kako propagandom tako i kroz zakonodavno uređivanje sudske zaštite.

U započetom procesu pristupanja EU sve je više zahteva, kako od ministarstava tako i od drugih državnih institucija, za obezbeđivanjem različitih statističkih pokazatelja. Zvanična statistika mora biti potpuno spremna da realizuje sve te zahteve, jer je ona, u odnosu na međunarodne organizacije i javnost, jedina kompetentna i merodavna da daje objektivne statističke informacije o društveno-ekonomskim kretanjima u Republici Srbiji. Međutim, da bi zvanična statistika ispunila ovu ulogu, nužno je da raspolaže savremenim metodologijama i odgovarajućim instrumentima za njihovu primenu, koje priznaju i prihvataju Evrostat, MMF, OECD i druge relevantne međunarodne organizacije i institucije.

Planirane strateške aktivnosti i zadaci su obimni, s tim da njihova realizacija mora da se izvrši daleko bržim tempom nego što je to bio slučaj sa zemljama u okruženju. Takođe, potrebno je obezbediti pogodan ambijent i infrastrukturu za planirane promene i aktivnosti prilikom razrade petogodišnjeg programa, odnosno zakonom predviđene procedure donošenja redovnih godišnjih planova zvanične statistike, kao i adekvatna ulaganja u materijalne i kadrovske resurse za potrebe sprovođenja novih istraživanja i pokazatelja.

Pregled skraćenica u tekstu

EU       Evropska unija

UN       Ujedinjene nacije

OECD Međunarodna organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj

MMF   Međunarodni monetarni fond

EVROSTAT    Statistički zavod EU

SZO    Svetska zdravstvena organizacija

UNODC          Kancelarija UN za pitanja droge i kriminala

Compendium  Statistički program Evrostata

IPA      Instrumenti za pretpristupnu pomoć EU

NPI      Nacionalni plan za integraciju Srbije u EU

ESS     Evropski statistički sistem

NACE  Opšta klasifikacija delatnosti EU

SNA    Sistem nacionalnih računa

ESA     Evropski sistem nacionalnih računa

GFS    Statistika državnih finansija

RTGS  Obračun u realnom vremenu po bruto principu

MIG     Klasifikacija prema ekonomskoj nameni po metodologiji EU

BDP    Bruto domaći proizvod

KD       Klasifikacija delatnosti

SMTK  Nomenklatura statistike spoljne trgovine

CT       Kombinovana nomenklatura – carinska tarifa

HS       Harmonizovani sistem šifarskih naziva i oznaka

BEC    Klasifikacija po opštim ekonomskim kategorijama

CRC    Centralna klasifikacija proizvoda UN

NSST  Nomenklatura spoljne trgovine

Prodcom         Klasifikacija industrijskih proizvoda

NST     Standardna nomenklatura robe za statistiku saobraćaja      

CPA    Klasifikacija proizvoda prema delatnosti

FATS   Strane podružnice

FRIBS Okvirne preporuke za integraciju poslovnih statistika Evrostata

COICOP         Klasifikacija lične potrošnje prema nameni

MKB    Međunarodna klasifikacija bolesti, povreda i uzroka smrti

ISCO   Međunarodna standardna klasifikacija zanimanja

FOS    Međunarodna standardna klasifikacija naučnih oblasti

NABS  Međunarodna klasifikacija društveno-ekonomskih ciljeva

ISCED             Međunarodna standardna klasifikacija obrazovanja

UOE    Zajednički upitnik o obrazovanju Oecda,Uneska i Evrostata

ISCO   Međunarodna standardna klasifikacija zanimanja

FOS    Međunarodna klasifikacija naučnih oblasti

FTE     Ekvivalent pune zaposlenosti

NABS  Međunarodna klasifikacija društveno-ekonomskih ciljeva

ESSPROS      Evropski sistem integrisane statistike socijalne zaštite

CLRTAP         Konvencija o prekograničnom zagađenju vazduha na velikim udaljenostima

UNFCCC        Okvirna konvencija UN o promeni klime

DevInfo           Baza podataka za praćenje društvenog razvoja

NSTJ   Nomenklatura statističkih teritorijalnih jedinica

NIGP   Nacionalna infrastruktura geoprostornih podataka

INSPIRE         Direktiva EU o opštem okviru infrastrukture za informisanje o prostoru

SPR    Statistički poslovni registar

GIS      Geografski informacioni sistem

DEGURBA     Klasifikacija EU prema stepenu urbanizacije

CPI      Indeks potrošačkih cena

PDV    Porez na dodatu vrednost

EU-SILC         Istraživanje EU o prihodima i standardu stanovništva

SAS     Programski paket za analitički rad u statistici

TQM    Sistem upravljanja ukupnim kvalitetom

INPUT-AUTPUT         Tabele međusobnih odnosa proizvodnje i potrošnje po proizvodima i uslugama

GDDS Sistem diseminacije opštih podataka

SDDS  Standardi za diseminaciju posebnih podataka

IKT      Informaciono-komunikaciona tehnologija

IST      Softverski paket Republičkog zavoda za statistiku

GSBPM          Generički model statističkih poslovnih procesa

Izvor: Press služba Skupštine Srbije, 26.06.2015.