Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PREDLOG ZAKONA O AGENCIJI ZA OSIGURANJE DEPOZITA


Pravna baza Paragraf Lex

PREDLOG ZAKONA O AGENCIJI ZA OSIGURANJE DEPOZITA

I. UVODNE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom uređuju se položaj, organizacija, ovlašćenja i funkcije Agencije za osiguranje depozita (u daljem tekstu: Agencija) osnovane Zakonom o Agenciji za osiguranje depozita ("Službeni glasnik RS", br. 61/05, 116/08 i 91/10).

Agencija je samostalni pravni subjekt koji obavlja poslove utvrđene ovim i drugim zakonom i funkcionalno je nezavisna od bilo kog državnog organa.

Agencija ima svojstvo pravnog lica i upisana je u sudski registar pravnih lica i drugih subjekata.

Sedište Agencije je u Beogradu.

Član 2.

Agencija obavlja poslove obaveznog osiguranja depozita i isplate osiguranih iznosa, u skladu sa zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita.

Pored poslova iz stava 1. ovog člana, Agencija:

1) upravlja imovinom prenetom u postupku restrukturiranja banaka i obavlja druge poslove u vezi s postupkom restrukturiranja banaka, u skladu sa zakonom kojim se uređuju banke;

2) obavlja funkciju stečajnog ili likvidacionog upravnika u bankama, društvima za osiguranje i davaocima lizinga, u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečaj i likvidacija banaka i društava za osiguranje i zakonom kojim se uređuje finansijski lizing;

3) organizuje fond za zaštitu investitora, u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala.

Član 3.

Agencija ima statut, koji usvaja Upravni odbor Agencije (u daljem tekstu: Upravni odbor).

Statutom Agencije uređuju se:

1) organizacija i način obavljanja poslova Agencije; 

2) delokrug organa Agencije;

3) zastupanje i predstavljanje Agencije;

4) podaci i isprave koji se određuju kao tajni i način postupanja s tim podacima i ispravama;

5) druga pitanja značajna za rad Agencije.

Statut Agencije objavljuje se u "Službenom glasniku Republike Srbije".

Član 4.

Na prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa zaposlenih u Agenciji primenjuju se opšti propisi o radu, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Agencija se ne smatra korisnikom budžetskih niti javnih sredstava, u smislu zakona kojim se uređuju javne nabavke u slučaju izbora banke isplatioca na način definisan zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita, zakona kojim se reguliše rad javnih agencija, propisa kojima se ograničava broj zaposlenih u javnom sektoru, kao i propisa kojima se uređuje budžetski sistem.

II. POSLOVI AGENCIJE

1. Osiguranje depozita

Član 5.

Agencija osigurava depozite kod banaka pod uslovima i na način utvrđen zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita i vrši isplatu osiguranih iznosa u skladu s tim zakonom.

2. Upravljanje imovinom prenetom u postupku restrukturiranja banaka

Član 6.

Agencija upravlja imovinom i obavezama banke u restrukturiranju ili banke za posebne namene koje su rešenjem Narodne banke Srbije na nju prenete.

Agencija je dužna da poslove u vezi sa prenetom imovinom i obavezama iz stava 1. ovog člana obavlja s pažnjom dobrog privrednika i o tome izveštava Narodnu banku Srbije, u rokovima i na način utvrđenim rešenjem Narodne banke Srbije.

III. SREDSTVA AGENCIJE

Član 7.

Sredstva koja Agencija koristi za svoje poslovanje čine:

1) fond sredstava za osiguranje depozita (u daljem tekstu: fond za osiguranje depozita) radi obavljanja poslova iz člana 2. stav 1. ovog zakona;

2) fond sredstava za zaštitu investitora (u daljem tekstu: fond za zaštitu investitora) radi obavljanja poslova iz člana 2. stav 2. tačka 3) ovog zakona;

3) sredstva koja Agencija koristi za obavljanje poslova iz člana 2. stav 2. tač. 1) i 2) ovog zakona;

4) sredstva koja Agencija koristi za obavljanje poslova iz člana 27. ovog zakona.

Za pokriće operativnih troškova Agencije u vezi s poslovima koji se odnose na osiguranje depozita izdvajaju se sredstva fonda za osiguranje depozita i to u iznosu koji na godišnjem nivou ne prelazi iznos od 1,7 % sredstava prikupljenih u tom periodu po osnovu uplate redovne premije, u skladu sa zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita.

Direktor Agencije utvrđuje kriterijume za raspoređivanje operativnih troškova Agencije iz stava 2. ovog člana i za razdvajanje ovih troškova od troškova nastalih obavljanjem drugih poslova Agencije, kako bi se obezbedilo da sredstva izdvojena iz fonda za osiguranje depozita u skladu s tim stavom Agencija koristi isključivo za pokrivanje operativnih troškova iz tog stava.

Agencija sredstva za obavljanje poslova iz člana 2. ovog zakona obezbeđuje iz prihoda koje ostvari svojim poslovanjem, naknada za obavljanje poslova iz člana 2. stav 2. ovog zakona, donacija, budžeta Republike Srbije, zaduživanjem u zemlji i inostranstvu i na drugi način, u skladu sa zakonom.

Za iznos viška prihoda nad rashodima, odnosno viška rashoda nad prihodima ostvarenog poslovanjem sredstvima fonda za osiguranje depozita i utvrđenog u skladu sa odredbama zakona kojim se reguliše računovodstvo, vrši se uvećanje, odnosno umanjenje tog fonda.

Sredstva Fonda za osiguranje depozita ne podležu oporezivanju.

Član 8.

Agencija je dužna da sredstva iz člana 7. stav 1. tač. 1) i 2) ovog zakona, drži na posebnim depozitnim računima otvorenim kod Narodne banke Srbije.

Dinarska sredstva iz stava 1. ovog člana Agencija ulaže u dužničke hartije od vrednosti koje izdaje Republika Srbija ili Narodna banka Srbije, a devizna sredstva iz tog stava Narodna banka Srbije, na osnovu ugovora zaključenog sa Agencijom i po nalogu Agencije, u svoje ime, a za račun Agencije, ulaže u strane hartije od vrednosti ili ih polaže kao depozit kod stranih banaka, u skladu s politikom upravljanja deviznim rezervama.

Član 9.

U slučaju da sredstva iz člana 7. stav 1. tačka 1) ovog zakona nisu dovoljna za obavljanje poslova Agencije, Vlada je dužna da, na zahtev Agencije, po hitnom postupku donese odluku o obezbeđenju sredstava iz budžeta Republike Srbije ili zaduživanjem u zemlji i inostranstvu na osnovu akta Narodne skupštine i u skladu sa zakonom o budžetu i zakonom kojim se reguliše javni dug.

O konkretnom iznosu zaduženja Republike Srbije za namene utvrđene stavom 1. ovog člana, odlučuje Vlada.

IV. ORGANI AGENCIJE

Član 10.

Organi Agencije su Upravni odbor i direktor Agencije.

Agencija može imati jednog direktora ili tri ili više direktora koji čine Odbor direktora. Tačan broj direktora i način rada Odbora direktora uređuju se Statutom. Ako Statutom nije drugačije propisano, Agencija ima jednog direktora.

Osim ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno, sve odredbe koje se tiču direktora Agencije shodno se primenjuju na direktore koji čine Odbor direktora, odnosno na Odbor direktora Agencije.

Član 11.

Upravni odbor ima pet članova od kojih su tri nezavisna.

Jednog člana, na predlog ministarstva nadležnog za poslove finansija, imenuje i razrešava Vlada.

Jednog člana imenuje i razrešava Narodna banka Srbije.

Nezavisne članove Upravnog odbora imenuje Vlada na predlog ministarstva nadležnog za poslove finansija, uz prethodno pribavljenu saglasnost Narodne banke Srbije.

Nezavisne članove Upravnog odbora razrešava Vlada na predlog ministarstva nadležnog za poslove finansija, odnosno Narodne banke Srbije uz obavezno prethodno pribavljanje pozitivnog mišljenja institucije koja nije predložila razrešenje.

Razlozi za razrešenje članova Upravnog odbora definisani su članom 17. ovog zakona.

Mandat svih članova Upravnog odbora je četiri godine, s pravom ponovnog izbora na mandat od godinu dana.

Upravni odbor većinom glasova ukupnog broja svojih članova bira za predsednika jednog od nezavisnih članova.

Član 12.

Za člana Upravnog odbora može biti imenovano lice:

1) koje ispunjava opšte uslove za zasnivanje radnog odnosa;

2) koje ima visoko obrazovanje stečeno na studijama drugog stepena i najmanje osam godina radnog iskustva u oblastima finansija, bankarstva, osiguranja ili privrednog i finansijskog prava;

3) koje nije osuđivano za krivično delo na bezuslovnu kaznu zatvora, niti za krivično delo koje ga čini nedostojnim vršenja funkcije člana ovog odbora;

4) kome radni odnos nije otkazivan zbog povrede radne obaveze;

5) koje nije funkcioner u smislu propisa kojima se uređuje sprečavanje sukoba interesa pri vršenju javnih funkcija, ne obavlja funkciju u političkoj stranci ili sindikalnoj organizaciji, nije član organa upravljanja banke, druge finansijske institucije ili udruženja banaka, društva za reviziju koje vrši reviziju finansijskih izveštaja Agencije, drugog pravnog lica s kojim Agencija sarađuje u obavljanju svojih poslova u skladu sa odredbama člana 2. ovog zakona ili banaka, društava za osiguranje i drugih finansijskih institucija, niti je zaposlen u tim licima, odnosno njihov saradnik.

Pored uslova iz stava 1. ovog člana, lice koje se imenuje za nezavisnog člana Upravnog odbora mora da ispunjava i sledeće uslove:

1) da nije funkcioner, zaposleni niti lice koje je po bilo kom osnovu direktno ili indirektno povezano sa Vladom, Narodnom bankom Srbije, Agencijom ili drugim pravnim licem čiji je osnivač Republika Srbija;

2) da nije fizičko lice povezano sa bankom, u smislu zakona kojim se uređuje poslovanje banaka;

3) da u periodu od godinu dana koji prethodi njegovom imenovanju nije bio član organa upravljanja banke ili udruženja banaka, niti zaposlen u tim pravnim licima, odnosno angažovano lice kod istih.

Član 13.

Upravni odbor:

1) donosi statut, akt kojim se uređuje postupak izbora banke isplatioca, akt kojim se uređuje postupak javnog konkursa za imenovanje nezavisnih članova Upravnog odbora i akt kojim se uređuje postupak javnog konkursa za imenovanje direktora Agencije;

2) daje mišljenje na nacrt izveštaja o testu najmanjih troškova koji je dostavila Narodna banka Srbije i preduzima sve potrebne aktivnosti da se prenos sredstava fonda za osiguranje depozita koja se koriste za finansiranje restrukturiranja banke izvrši u roku i na način utvrđen rešenjem Narodne banke Srbije, u skladu sa zakonom kojim se uređuju banke;

3) donosi odluke o upravljanju i raspolaganju sredstvima Agencije, u skladu sa zakonom;

4) donosi opšte akte koji se odnose na osiguranje depozita, u skladu sa zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita;

5) donosi opšte akte koji se odnose na obavljanje poslova zaštite investitora, u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala;

6) donosi opšte akte kojima se uređuje postupanje Agencije kao stečajnog, odnosno likvidacionog upravnika, u skladu za zakonom kojim se uređuje stečaj i likvidacija banaka i društava za osiguranje;

7) donosi strategiju upravljanja imovinom prenetom u postupku restrukturiranja banaka;

8) donosi akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Agencije, imenuje i razrešava direktora Agencije, kao i rukovodioce organizacionih jedinica u Agenciji;

9) vrši nadzor nad zakonitošću rada direktora Agencije;

10) usvaja finansijski plan Agencije;

11) usvaja godišnji finansijski izveštaj Agencije;

12) usvaja izveštaj o radu Agencije;

13) bira društvo za reviziju finansijskih izveštaja Agencije i razmatra te izveštaje;

14) usvaja plan interne revizije, razmatra i usvaja izveštaje o obavljenoj internoj reviziji;

15) usvaja pravilnik o poslovnom ponašanju zaposlenih u Agenciji i nadzire njegovu primenu;

16) donosi poslovnik o svom radu;

17) obavlja druge poslove utvrđene zakonom, statutom i aktima Agencije.

Upravni odbor donosi statut i akte iz stava 1. tačke 1) ovog člana jednoglasno.

Upravni odbor donosi ostale odluke većinom glasova ukupnog broja svojih članova, osim ako ovim zakonom ili statutom za donošenje pojedinih odluka nije predviđena kvalifikovana većina.

Upravni odbor može odlučiti da njegovim sastancima prisustvuju i nezavisni stručnjaci u pojedinim oblastima od značaja za rad Agencije, bez prava glasa.

Član 14.

Član Upravnog odbora za svoj rad prima naknadu koja se utvrđuje statutom Agencije.

Član 15.

Članovi Upravnog odbora, kao i članovi njihovih porodica ne mogu imati akcije, osnivačke uloge ni dužničke hartije od vrednosti banaka, drugih finansijskih institucija, društava za reviziju ili drugih pravnih lica s kojima Agencija sarađuje u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti, niti biti u bilo kakvim obligaciono-pravnim odnosima sa Agencijom osim onih koji proizlaze iz članstva u Upravnom odboru, o čemu podnose pisanu izjavu Vladi, najkasnije narednog dana od dana njihovog imenovanja, kao i svake naredne godine za vreme trajanja mandata, najkasnije do 31. januara tekuće godine.

Članovima porodice, u smislu stava 1. ovog člana, smatraju se supružnici, deca i ostali potomci, roditelji i ostali preci, pobočni srodnici do trećeg stepena srodstva, usvojenici, usvojilac, kao i lica stavljena pod starateljstvo člana Upravnog odbora.

Izjava iz stava 1. ovog člana sadrži sledeće podatke članova Upravnog odbora, kao i članova njihovih porodica: ime i prezime lica, adresu stanovanja, broj lične karte i mesto izdavanja lične karte.

Član 16.

Članu Upravnog odbora funkcija prestaje istekom mandata, podnošenjem ostavke, ili razrešenjem.

Članovi Upravnog odbora koje je imenovala Vlada podnose ostavku Vladi i dužni su da o podnetoj ostavci bez odlaganja obaveste Upravni odbor.

Član Upravnog odbora koga je imenovala Narodna banka Srbije podnosi ostavku Narodnoj banci Srbije i dužan je da o podnetoj ostavci bez odlaganja obavesti Upravni odbor.

Članu Upravnog odbora koji je podneo ostavku, funkcija prestaje izborom novog člana, a najkasnije istekom 90 dana od dana podnošenja ostavke, a članu Upravnog odbora koji je razrešen danom donošenja odluke o razrešenju.

Član 17.

Razlozi za razrešenje članova Upravnog odbora su:

1) ako je optužen, odnosno pravnosnažno osuđen za krivično delo protiv privrede, prava po osnovu rada, imovine, državnih organa, pravosuđa, javnog reda i pravnog saobraćaja i službene dužnosti ili je pravosnažno osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora;

2) ako je pokrenut istražni postupak za krivično delo protiv privrede, prava po osnovu rada, imovine, državnih organa, pravosuđa, javnog reda i pravnog saobraćaja i službene dužnosti, kao i dela za koja je predviđena bezuslovna kazna zatvora;

3) ako je utvrđeno da je zbog nestručnog, nesavesnog i nedoličnog obavljanja funkcije, ozbiljnijih propusta u donošenju i izvršavanju odluka, kao i u organizovanju poslova Agencije, došlo do znatnog odstupanja od ostvarenja osnovnog cilja Agencije;

4) ako se na osnovu nalaza i mišljenja nadležne zdravstvene ustanove utvrdi da je zbog zdravstvenog stanja trajno izgubio radnu sposobnost za vršenje te funkcije ili je privremeno nesposoban za vršenje funkcije u trajanju dužem od šest meseci;

5) ako nije dostavio ili je dostavio lažnu izjavu o podacima iz člana 15. ovog zakona;

6) ako se utvrdi da ne ispunjava uslove za imenovanje iz člana 12. ovog zakona.

Član Upravnog odbora imenovan umesto člana kome je prestala funkcija pre isteka mandata ovu funkciju vrši do isteka tog mandata.

Član 18.

Direktora Agencije (u daljem tekstu: direktor) Upravni odbor imenuje na osnovu sprovedenog javnog konkursa.

Direktor zasniva u Agenciji radni odnos na određeno vreme, do prestanka mandata.

Mandat direktora je pet godina, s pravom ponovnog izbora.

Za direktora može biti imenovano lice koje ispunjava uslove iz člana 12. ovog zakona i ima najmanje osam godina iskustva na rukovodećim pozicijama u državnim organima, institucijama kojima su poverena javna ovlašćenja, finansijskim institucijama i ostalim privrednim društvima.

Direktor podnosi Upravnom odboru pisanu izjavu o podacima iz člana 15. ovog zakona najkasnije 15 radnih dana od dana imenovanja, kao i svake naredne godine za vreme trajanja mandata, najkasnije do 31. januara tekuće godine.

Direktor za svoj rad odgovara Upravnom odboru.

Direktoru prestaje dužnost istekom mandata, podnošenjem ostavke Upravnom odboru, ili razrešenjem.

Razlozi za razrešenje članova Upravnog odbora, definisani u članu 17. stav 1. ovog zakona, shodno se primenjuju i na razrešenje direktora.

Ako direktoru prestane dužnost pre vremena na koje je imenovan, Upravni odbor imenuje vršioca dužnosti direktora, najduže na šest meseci.

Član 19.

Direktor:

1) predstavlja i zastupa Agenciju;

2) organizuje rad Agencije i rukovodi njenim radom;

3) predlaže akte koje donosi Upravni odbor;

4) predlaže akt o sistematizaciji radnih mesta u Agenciji i daje Upravnom odboru predloge za imenovanje rukovodilaca organizacionih jedinica u Agenciji;

5) izvršava odluke Upravnog odbora i preduzima mere za njihovo sprovođenje;

6) odgovara za zakonitost i efikasnost rada Agencije, kao i za korišćenje sredstava Agencije;

7) obavlja druge poslove utvrđene zakonom i statutom Agencije.

Direktor je dužan da Upravnom odboru podnosi redovne izveštaje o poslovanju Agencije, najmanje jednom tromesečno.

Član 20.

Agencija, zaposleni u Agenciji, članovi Upravnog odbora Agencije, kao i lica koja po nalogu Agencije vrše dužnosti utvrđene zakonom ne odgovaraju za štetu koja nastane vršenjem tih dužnosti, osim ako se dokaže da pri vršenju svojih radnih zadataka nisu postupali u dobroj veri.

Za štetu iz stava 1. ovog člana, lica iz tog stava ne mogu odgovarati ni nakon prestanka radnog odnosa u Agenciji, odnosno prestanka vršenja funkcije.

Agencija je dužna da nadoknadi troškove zastupanja zaposlenih u Agenciji u sudskim i upravnim postupcima pokrenutim u vezi s dužnostima koje ti zaposleni vrše na osnovu ovog zakona. Ove troškove Agencija je dužna da nadoknadi i licima kojima je prestao radni odnos u Agenciji.

V. IZVEŠTAJI AGENCIJE

Član 21.

Agencija najmanje jednom godišnje podnosi izveštaj o svom radu Narodnoj skupštini, preko Vlade i Narodnoj banci Srbije.

Član 22.

Godišnji finansijski izveštaji Agencije sačinjavaju se u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo.

Član 23.

Revizija godišnjih finansijskih izveštaja Agencije vrši se na način utvrđen zakonom kojim se uređuje revizija finansijskih izveštaja, kojom prilikom će Upravni odbor obezbediti i dodatnu izradu posebnog izveštaja revizije u vezi sa poslovanjem fonda za osiguranje depozita.

Reviziju godišnjih finansijskih izveštaja Agencije obavlja društvo za reviziju sa liste spoljnih revizora koji su ovlašćeni da vrše reviziju finansijskih izveštaja banaka, a koju objavljuje Narodna banka Srbije.

Godišnji finansijski izveštaj Agencije, sa izveštajem spoljnog revizora, Upravni odbor podnosi Vladi i Narodnoj banci Srbije i to do 15. maja naredne godine.

Član 24.

Agencija ima internog revizora koji obavlja poslove interne revizije, u skladu sa statutom i opštim aktima Agencije.

Izbor internog revizora vrši Upravni odbor, na predlog direktora. Interni revizor za svoj rad odgovara Upravnom odboru.

Predmet interne revizije mogu biti svi poslovni procesi i aktivnosti koji se obavljaju u Agenciji, a naročito unutrašnje kontrole uspostavljene radi obezbeđivanja pouzdanosti računovodstvenog i finansijskog informacionog sistema i odgovarajućih finansijskih izveštaja i obezbeđivanja usklađenosti finansijskih izveštaja sa zakonom i opštim aktima.

Interna revizija vrši se na osnovu plana koji je usvojio Upravni odbor, a može se sprovoditi i vanredno, na osnovu zahteva Upravnog odbora.

VI. TAJNOST PODATAKA

Član 25.

Podaci koji se odnose na poslovanje, finansijsko stanje i restrukturiranje banaka, uključujući i podatke koji se odnose na osiguranje depozita, te finansijsko stanje društava za osiguranje i davalaca lizinga, kao i dokumenti koji sadrže takve podatke, a koje članovi Upravnog odbora i zaposleni u Agenciji na bilo koji način saznaju u obavljanju svojih poslova, odnosno funkcija - određuju se i štite se kao tajni podaci sa oznakom stepena tajnosti "STROGO POVERLjIVO", "POVERLjIVO" ili "INTERNO", u skladu sa zakonom kojim se uređuje tajnost podataka.

Lica iz stava 1. ovog člana dužna su da čuvaju podatke i dokumente iz tog stava kao tajne podatke, odnosno ne mogu ih učiniti dostupnim trećim licima, osim u slučajevima propisanim zakonom.

Obaveza čuvanja tajne za lica iz stava 1. ovog člana ne prestaje ni nakon prestanka radnog odnosa, odnosno funkcije.

Izuzetno od stava 2. ovog člana, Agencija može podatke i dokumente iz stava 1. tog člana učiniti dostupnim domaćim i stranim regulatornim telima, pod uslovom da ih ta regulatorna tela koriste isključivo u svrhe za koje su pribavljeni.

Objavljivanje podataka iz stava 1. ovog člana izraženih u zbirnom obliku tako da se na osnovu njih ne može utvrditi identitet pojedinačnih banaka, odnosno fizičkih i pravnih lica, ne smatra se povredom obaveze čuvanja tajnosti podataka.

VII. SARADNJA U OBAVLJANJU POSLOVA AGENCIJE

Član 26.

Agencija sarađuje sa stranim i domaćim regulatornim telima, radi obavljanja i unapređenja svojih poslova utvrđenih ovim i drugim zakonom.

Agencija može s telima iz stava 1. ovog člana razmenjivati podatke pribavljene u obavljanju njenih poslova utvrđenih ovim i drugim zakonom ako je obaveza čuvanja tajnih podataka koja važi za ta tela jednaka ili stroža od obaveze iz člana 25. ovog zakona.

Agencija može razmenjivati podatke (informacije) pribavljene od tela iz stava 1. ovog člana sa drugim stranim i domaćim regulatornim telima, na njihov zahtev i uz prethodnu saglasnost tela od kojih je te podatke (informacije) pribavila, pri čemu se ti podaci (informacije) mogu razmenjivati samo za potrebe određene tom saglasnošću.

VIII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 27.

Agencija će poslove koje obavlja u skladu sa Zakonom o Agenciji za osiguranje depozita ("Službeni glasnik RS", br. 61/05, 116/08 i 91/10), a koje ne obavlja u skladu sa odredbama ovog zakona, nastaviti da obavlja do njihovog preuzimanja od strane ministarstva nadležnog za poslove finansija, odnosno drugog nadležnog organa, u skladu sa zakonom, i to:

- realizaciju postupaka prodaje akcija banaka, čiji je akcionar Republika Srbija, započetih do dana stupanja na snagu ovog zakona, u skladu sa zakonom i instrukcijama ministarstva nadležnog za poslove finansija uz naknadu u iznosu do 0,1% postignute prodajne cene akcija, o čemu odluku donosi Vlada;

- realizaciju postupaka prodaje društvenog kapitala u društvima za osiguranje u skladu sa zakonom kojim se reguliše osiguranje;

- realizaciju postupaka naplate potraživanja preuzetih u ime i za račun Republike Srbije, uključujući i Autonomnu pokrajinu Vojvodinu, započete do stupanja na snagu ovog zakona uz pravo na naknadu sudskih i drugih troškova u visini stvarnih troškova proisteklih iz vođenja tih postupaka, kao i pravo na naknadu u visini od 3% naplaćenih potraživanja.

U realizaciji poslova iz stava 1. ovog člana, Agencija najpre namiruje stvarne troškove i naknade propisane ovim članom, a ostatak uplaćuje na račun budžeta Republike Srbije odnosno budžeta Autonomne pokrajine Vojvodine.

Član 28.

Članovi Upravnog odbora biće imenovani u skladu sa ovim zakonom najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Ministarstvo nadležno za poslove finansija će, bez odlaganja a nakon stupanja na snagu ovog zakona, sprovesti postupak izbora i predlaganja Vladi kandidata za nezavisne članove Upravnog odbora, a u roku iz stava 1. ovog člana.

Pri prvom imenovanju članova Upravnog odbora u skladu sa ovim zakonom, članovi koje predlažu ministarstvo nadležno za poslove finansija i Narodna banka Srbije imenuju se na četiri godine, dva nezavisna člana na tri, a jedan na dve godine.

Ministarstvo nadležno za poslove finansija će, bez odlaganja, nakon stupanja na snagu ovog zakona sprovesti postupak izbora i predlaganja Upravnom odboru Agencije kandidata za direktora, u skladu sa ovim zakonom, a Upravni odbor je dužan da najkasnije u roku od 30 dana od isteka roka iz stava 1. ovog člana, imenuje direktora.

Organi upravljanja imenovani u skladu sa Zakonom o Agenciji za osiguranje depozita ("Službeni glasnik RS", br. 61/05, 116/08 i 91/10) obavljaće poslove Upravnog odbora i direktora Agencije propisane ovim zakonom do imenovanja novih organa upravljanja.

Član 29.

Agencija je dužna da, u skladu sa odredbama ovog zakona donese statut najkasnije u roku od 30 dana od imenovanja Upravnog odbora.

Do donošenja akata iz stava 1. ovog člana ostaju na snazi statut i drugi opšti akti Agencije, ako nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.

Član 30.

Danom početka primene ovog zakona prestaje da važi Zakon o Agenciji za osiguranje depozita ("Službeni glasnik RS", br. 61/05, 116/08 i 91/10).

Član 31.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije", a počeće da se primenjuje od 1. aprila 2015. godine.

 

O B R A Z L O Ž E NJ E

I. USTAVNI OSNOV ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u odredbi člana 97. tač. 6. i 16. Ustava Republike Srbije, kojim je propisano da Republika Srbija uređuje i obezbeđuje, između ostalog, jedinstveno tržište; pravni položaj privrednih subjekata; sistem obavljanja pojedinih privrednih i drugih delatnosti; robne rezerve; monetarni, bankarski, devizni i carinski sistem; ekonomske odnose sa inostranstvom; sistem kreditnih odnosa sa inostranstvom; poreski sistem, kao i organizaciju, nadležnost i rad republičkih organa.

II. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA I CILJEVI KOJI SE NJIME ŽELE OSTVARITI

Agencija za osiguranje depozita (u daljem tekstu: Agencija), prema važećem Zakonu o Agenciji ("Službeni glasnik RS", br. 61/05, 116/08 i 91/10), ima status javne agencije. Istim zakonom propisano je da Agencija pored poslova obaveznog osiguranja depozita, obavlja i poslove pružanja finansijske podrške bankama, administratora banke, sprovodi test najmanjih troškova, osnivanja banke za posebne namene, stečajnog ili likvidacionog upravnika u bankama i društvima za osiguranje, upravljanja bankama čiji je akcionar Republika Srbija, organizuje i sprovodi postupak prodaje tih akcija, organizuje i sprovodi postupak prodaje društvenog i državnog kapitala u društvima za osiguranje, sprovodi naplatu potraživanja u ime i za račun Republike Srbije.

Agencija, takođe, upućuje Vladi predlog za pružanje finansijske podrške banci kada je iznos finansijske podrške potvrđen testom najmanjih troškova, odnosno kada podrazumeva da je iznos tako pružene podrške manji od iznosa osiguranih depozita koji bi bili isplaćeni. Izvori sredstava za pružanje finansijske podrške jesu budžet Republike Srbije, sredstva Agencije među kojima i sredstva Fonda za osiguranje depozita i drugi izvori, pri čemu finansijska podrška može biti i u formi kredita, bespovratne pomoći, deponovana sredstava i dr.

Pomenutim zakonom, Agencija može, u skladu sa aktom Vlade, na predlog Narodne banke Srbije (u daljem tekstu: NBS), kod banaka pokriti potencijalne gubitke, preuzeti, kupiti ili na drugi način steći lošu aktivu, upravljati lošom aktivom i prodati tu aktivu, pri čemu za pokriće gubitaka, Republika Srbija može izdavati obveznice.

Prema važećem zakonskom rešenju, organe upravljanja Agencijom čine Upravni odbor i direktor. Upravni odbor Agencije, shodno Zakonu, odgovara za svoj rad Vladi. Članovi Upravnog odbora Agencije su, po funkciji ministar zadužen za poslove finansija, ministar privrede i viceguverner NBS zadužen za kontrolu poslovanja banaka, dok ostale članove, imenuje Vlada i to, dva člana na predlog ministarstva zaduženog za poslove finansija (predsednika i jednog člana), jednog na predlog NBS i jednog na predlog reprezentativnog udruženja banaka.

Agencija o svom radu, jednom godišnje, podnosi izveštaj Narodnoj skupštini, Vladi, NBS i Ministarstvu finansija. Godišnji račun Agencije, zajedno sa izveštajem revizora, Upravni odbor Agencije podnosi Vladi i NBS.

Pored delokruga nadležnosti Agencije propisanih Zakonom o Agenciji, Zakonom o preuzimanju imovine i obaveze određenih banaka radi očuvanja stabilnosti finansijskog sistema Republike Srbije ("Službeni glasnik RS", broj 102/12) određeno je da Agencija, u postupku prenosa cele ili dela imovine i ukupnih ili dela obaveza na banku za posebne namene ili banku preuzimaoca, banci preuzimaocu može pružiti bespovratnu finansijsku podršku. Istim zakonom istovremeno je predviđena i derogacija Zakona o Agenciji, Zakona o osiguranju depozita ("Službeni glasnik RS", br. 61/05, 116/08 i 91/10) i Zakona o stečaju i likvidaciji banaka i društava za osiguranje ("Službeni glasnik RS", broj 61/05, 116/08 i 91/10).

Izvor sredstava u postupku preuzimanja cele ili dela imovine i ukupnih ili dela obaveza na banku za posebne namene ili banku preuzimaoca jesu sredstva Agencije, a u slučaju nedostatka novčanih sredstava, odnosno ukoliko se za to ukaže potreba, Republika Srbija iz budžeta nadoknađuje nedostajući iznos sredstava.

Poslujući u skladu sa važećom zakonskom regulativom, a istovremeno imajući u vidu da se bankarski sektor zemlje u proteklom periodu kontinuirano i intenzivno suočavao sa brojnijim problemima u poslovanju, što je u konačnici rezultiralo oduzimanjem dozvola za rad Poljoprivrednoj banci Agrobanci a.d. Beograd (u daljem tekstu: Agrobanka), Novoj Agrobanci a.d. Beograd (u daljem tekstu: NAGB), Razvojnoj banci Vojvodine a.d. Novi Sad (u daljem tekstu: RBV), Privrednoj banci Beograd a.d. Beograd (u daljem tekstu: PBB) i Univerzal banci a.d. Beograd (u daljem tekstu: UBB) od strane NBS, Agencija, odnosno Fond za osiguranje depozita je već nakon rešavanja problema sa kojima su se suočile u svom poslovanju NAGB i RBV, bio potrošen. Iako je rešavanje problema u poslovanju pomenutih banaka dovelo do potpunog pražnjenja Fonda za osiguranje depozita, preduzete aktivnosti u proteklom periodu (2012. i 2013. godine) omogućile su izbegavanje nastupanja poremećaja na ukupnom finansijskom tržištu Republike Srbije (čiji bi trošak, sasvim izvesno, bio znatno veći) i, shodno tome, omogućile nesmetan nastavak rada bankarskog sektora zemlje, obezbeđivanje depozita i očuvanje poverenja u bankarski sektor, kao jednom od najvažnijih faktora opšte tržišne stabilnosti.

Istovremeno sa rešavanjem problema u poslovanju sa kojima su se suočile pomenute banke, nadležne institucije su preduzele i niz različitih aktivnosti usmerenih na definisanje ključnih uzroka problema, blagovremeno evidentiranje ranih znakova upozorenja narušavanja stabilnosti finansijskog sistema, preduzimanja konsekventnih ranih intervencija u cilju sprečavanja ugrožavanja stabilnosti bankarskog sektora, različitih načina rešavanja problematičnih situacija, sa ciljem očuvanja stečenog poverenja u bankarski sektor i unapređenja finansijske stabilnosti zemlje.

Suočavanje sa svim posledicama sanacije i magnituda tekuće krize su, nedvosmisleno, ukazali na potrebu sistemskog pristupa određenijoj regulaciji finansijskog sektora i nadzora nad istim, s obzirom na to da, sada sasvim izvesno, razvoj (ili, stagnacija i/ili nazadovanje) finansijskog sistema ima drastično veći uticaj na ekonomsku aktivnost nego što se ranije mislilo, da su troškovi finansijske krize veoma visoki, kao i da stabilnost cena nije dovoljna za postizanje finansijske stabilnosti. Naime, stabilan bankarski sektor predstavlja osnov dobrog funkcionisanja privrednog sistema bilo koje razvijene tržišne privrede, tako da nivo razvijenosti finansijskog sektora predstavlja ključni osnov konkurentnosti privrede svake zemlje, s obzirom na to da, s jedne strane, mobiliše slobodna novčana sredstva, dok bi, s druge, tako prikupljena novčana sredstva trebalo da ulaže u najproduktivnije svrhe.

S tim u vezi, a imajući u vidu da faktore koji su izazvali destabilizaciju finansijskog sistema zemlje, blagovremeno su pokrenuti pregovori sa različitim međunarodnim finansijskim institucijama (Međunarodna banka za obnovu i razvoj, tj. Svetska banka i Evropska banka za obnovu i razvoj - u daljem tekstu: EBRD) radi obezbeđenja nedostajuće finansijske podrške započetom projektu institucionalne stabilizacije. Projekat institucionalne stabilizacije, je, u najvećem delu, usmeren na jačanje (preciznije, restauraciju) finansijske sposobnosti Agencije, odnosno Fonda za osiguranje depozita, kako bi ista bila u mogućnosti da ispunjava svoje, zakonom predviđene, obaveze.

Polazeći od iznetog, Republika Srbija je zaključila sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj Sporazum o zajmu (Projekat podrške Agenciji za osiguranje depozita) dana 10. jula 2014. godine i isti je potvrđen Zakonom o potvrđivanju Sporazuma o zajmu (Projekat podrške Agenciji za osiguranje depozita) između Republike Srbije i Međunarodne banke za obnovu i razvoj ("Službeni glasnik RS - Međunarodni ugovoriˮ, broj 10/14) - u daljem tekstu: Sporazum o zajmu. Cilj ovog projekta jeste da se ojača finansijski i institucionalni kapacitet Agencije, kako bi joj bilo omogućeno da efikasnije izvršava svoje obaveze u pogledu osiguranja depozita i rešavanja problematičnih banaka i kako bi efikasno funkcionisala kao jedan od centralnih učesnika sigurnosne mreže finansijskog sektora.

Prema potpisanom Sporazumu o zajmu, korisniku zajma su odobrena novčana sredstva u iznosu od 200 miliona američkih dolara, odnosno 145,3 miliona evra, pri čemu će korisnik zajma odobrena novčana sredstva iskoristiti u skladu sa namenom istih. Shodno iznetom, Agenciji su do sada, odnosno Fondu za osiguranje depozita stavljena na raspolaganje sredstva zajma u iznosu od oko 109 miliona evra.

U saradnji sa Svetskom bankom, a imajući u vidu Zajednički akcioni plan međunarodnih finansijskih institucija za podsticanje rasta u centralnoj i jugoistočnoj Evropi (Joint IFI Action Plan for Growth in Central and South-Eastern Europe), EBRD, takođe, teži da doprinese stabilizaciji finansijskog sektora, što je rezultiralo zaključivanjem Ugovora o zajmu - Kreditna linija za Agenciju za osiguranje depozita između Agencije i EBRD dana 23. oktobra 2014. godine. Ovim ugovorom, Agencija je obezbedio "stand-by" kredit, uz državnu garanciju Republike Srbije, u iznosu do 200 miliona evra, kao podršku sredstvima Agencije u slučaju nastanka osiguranog slučaja i isplate osiguranih depozita.

Imajući u vidu da je Zakonom o budžetu Republike Srbije za 2014. godinu ("Službeni glasnik RS", br. 110/13, 116/14 i 142/14) predviđeno izdavanje garancije EBRD od strane Republike Srbije, radi obezbeđivanja "stand-by" linije za Agenciju, u iznosu do 200 miliona evra, dana 25. decembra 2014. godine donet je Zakon o potvrđivanju Ugovora o garanciji za kreditnu liniju za Agenciju za osiguranje depozita između Republike Srbije i Evropske banke za obnovu i razvoj ("Službeni glasnik RS - Međunarodni ugovoriˮ, broj 18/14).  

U skladu sa pomenutim kreditnim aranžmanima, a imajući u vidu rezultate analize prednosti i slabosti brojnih nadležnosti koje su dodeljene Agenciji postojećim zakonskim rešenjem, Predlogom zakona o Agenciji predlaže se smanjenje značajnog broja nadležnosti iste, odnosno predviđeno je da Agencija ostane nadležna za obavezno osiguranje depozita, poslove stečajnog ili likvidacionog upravnika u bankama, društvima za osiguranje i davaocima lizinga. Pored navedenog, predviđeno je i da Agenciji budu dodate srodne nadležnosti, poput upravljanja imovinom prenetom u postupku restrukturiranja banaka u skladu sa predloženim zakonom i organizovanja fonda za zaštitu investitora.

U skladu sa tim, osnivanje banke za posebne namene i upravljanje bankama čiji je akcionar Republika Srbija, prodaja akcija banaka u vlasništvu Republike Srbije, kao i prodaja društvenog i državnog kapitala u društvima za osiguranje biće preneta u delokrug nadležnosti ministarstva zaduženog za poslove finansija, osim u prelaznom periodu za postupke koje je Agencija već započela. Poslove naplate potraživanja, u ime i za račun Republike, uključujući i AP Vojvodinu, Agencija će sprovoditi u prelaznom periodu samo za preuzeta potraživanja do dana stupanja na snagu ovog zakona. Saglasno predloženom zakonu, poslovi administratora banke će biti ukinuti.

Nadležnost Agencije za restukturiranje banaka, kao i za sprovođenje testa najmanjih troškova će biti ukinuta. Na taj način će se poslovanje Agencije pojednostaviti i svesti na uobičajene poslove koji se obavljaju u uporednoj praksi, čime će se ispuniti jedan od principa efikasnog sistema osiguranja depozita propisanog od strane Bazelskog komiteta za superviziju banaka i Međunarodnog udruženja osiguravača depozita, odnosno jasno definisan cilj doprinosa finansijskoj stabilnosti i zaštiti deponenata.

Za razliku od postojećeg regulatornog rešenja, novopredloženo propisuje da Upravni odbor Agencije ima većinu nezavisnih članova, odnosno tri od ukupno pet članova. Nezavisne članove predlaže ministarstvo nadležno za poslove finansija, uz prethodno pribavljenu saglasnost NBS. Preostala dva člana Upravnog odbora su predstavnik Ministarstva finansija i predstavnik NBS. Na taj način se postiže ispunjenje jednog od principa efikasnog sistema osiguranja depozita kojim se uređuje upravljanje osiguravačem depozita, odnosno da osiguravač mora biti operativno nezavisan, transparentan, odgovoran i zaštićen od neopravdanog političkog uticaja i uticaja bankarskog sektora.

Napred izložen sastav Upravnog odbora Agencije proizlazi iz činjenice da sredstva Fonda za osiguranje depozita pripadaju osiguranim deponentima i u skladu sa tim, predviđeno zakonsko rešenje ne propisuje da Agencija ima status javne agencije. Ukidanjem statusa javne agencije doprinosi se ispunjenju principa efikasnog sistema osiguranja depozita kojim se uređuje upravljanje osiguravačem depozita tako što se obezbeđuje njegova operativna nezavisnost i ukida mogućnost spoljašnjeg uticaja na odluke Agencije. Ovakva promena statusa Agencije propisana je i kao obaveza Republike Srbije, prema ugovoru kojim je odobrena kreditna linija od strane EBRD, a radi obezbeđivanja "stand-by" linije za potrebe finansiranja Fonda za osiguranje depozita. Istovremeno, predloženi tretman Agencije predstavlja i preporuku tehničke misije Međunarodnog monetarnog fonda (u daljem tekstu: MMF).

Prema Ugovoru o kreditnoj liniji potpisanim sa EBRD, dogovorena je i izmena organizacione strukture i sistematizacije poslova u Agenciji radi usklađivanja sa najboljom međunarodnom praksom i principima efikasnog sistema osiguranja depozita. Na taj način, pretpostavka je da će se obezbediti uslovi za postizanje operativne nezavisnosti i transparentnosti Agencije, a kada bude donet metod za naplaćivanje premije osiguranja na osnovu rizičnosti poslovanja pojedinačne banke, doprineće se i suzbijanju moralnog hazarda što predstavlja jedan od temeljnih principa efikasnog sistema osiguranja depozita.

U skladu sa tim, takođe, prema predloženom zakonskom rešenju predviđeno je da Agencija može imati jednog direktora ili dva ili više direktora koji čine Odbor direktora. Sagledavanjem svih raspoloživih informacija i podataka, poželjno je da svi članovi Upravnog odbora izglasaju Odbor direktora, na inicijativu bilo kog člana Upravnog odbora Agencije. Tehničkom asistencijom EBRD predviđeno je optimalno rešenje i u prvoj fazi asistencije će biti predloženo rešenje kolegijalnog organa. Predloženo zakonsko rešenje, takođe, značajnu pažnju posvetilo je i pitanju finansiranja Agencije. Naime, dosadašnjim rešenjem, finansiranje najvažnijih aktivnosti Agencije nije bilo precizno regulisano zakonima kojima su Agenciji dodeljene nadležnosti, izuzev naknade za aktivnosti u postupku stečaja ili likvidacije banaka i društava za osiguranje. U slučaju nedostatka sredstava za obavljanje aktivnosti, važeća regulativa predviđa da se Agencija finansira iz budžeta Republike Srbije ili da se za te namene Republika Srbija zaduži, saglasno donetoj odluci Vlade. Imajući u vidu činjenicu da, saglasno aktuelnom zakonskom rešenju, Agencija upravlja bankama u vlasništvu Republike Srbije i da istovremeno vodi računa o sredstvima koja su namirena iz procesa stečaja i likvidacije banaka i društava za osiguranje i deponuje ih, konstatovana je mogućnost postojanja konflikta interesa. U skladu sa tim, predloženim Predlogom zakona propisano je izdvajanje sredstva iz Fonda za osiguranje depozita u iznosu koji na godišnjem nivou neće prelaziti iznos od 1,7% sredstava prikupljenih u posmatranom periodu po osnovu uplate redovne premije osiguranja depozita za pokriće troškova u vezi sa novopredloženim aktivnostima Agencije i na osnovu potrebnih izmena u organizacionoj strukturi i sistematizaciji poslova. Pored pomenute naknade, Predlogom zakona predviđeno je i da će Agencija, do okončanja prodaje akcija banaka čiji je akcionar Republika Srbija započetih do dana stupanja na snagu ovog zakona, imati pravo na naknadu u iznosu do 0,1% postignute prodajne cene akcija, o čemu odluku donosi Vlada. Agencija, takođe, nastavlja da sprovodi i postupke naplate potraživanja u ime i za račun Republike Srbije, uključujući i Autonomnu pokrajinu Vojvodinu, započete do stupanja na snagu ovog zakonskog rešenja i za to prima naknadu od 3% od naplaćenog iznosa.

Predlogom zakona uvodi se i obaveza sačinjavanja godišnjih finansijskih izveštavanja Agencije u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo, kao i reviziju tih izveštaja u skladu sa zakonom kojim se uređuje revizija finansijskih izveštaja. Agencija ima internog revizora koji obavlja poslove interne revizije, a koga bira Upravni odbor, na predlog direktora i koji za svoj rad odgovora Upravnom odboru Agencije.

Rešavanjem navedenih problema postiže se reformisanje sistema osiguranja depozita na način koji obezbeđuje da taj sistem bude efikasan u smislu preporuka Bazelskog komiteta za superviziju banaka i Međunarodnog udruženja osiguravača. Istovremeno, pojedine nadležnosti koje nisu usko povezane sa osiguranjem depozita i očuvanjem finansijske stabilnost se izmeštaju iz delokruga nadležnosti Agencije čime se značajno pojednostavljuje njeno poslovanje i ujedno izvršavaju aktivnosti koje proističu iz ugovora sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj, Evropskom bankom za obnovu i razvoj i preporuka tehničke misije MMF.

Polazeći od svega navedenog, a imajući u vidu da je Agencija već uređena Zakonom, promene koje se tiču uređenja iste i kojima se menja više od polovine članova osnovnog propisa, moraju biti sprovedene donošenjem novog zakona.

III. OBJAŠNJENJE OSNOVNIH INSTITUTA

Članom 1. definisan je način organizovanja Agencije kao samostalnog pravnog subjekta sa sedištem u Beogradu, koja obavlja poslove utvrđene ovim i drugim zakonom i funkcionalno je nezavisna od bilo kog državnog organa.

Članom 2. utvrđeni su poslovi koje Agencija obavlja i to: obavezno osiguranje i isplata osiguranih depozita, upravljanje imovinom prenetom u postupku restrukturiranja banaka, funkciju stečajnog ili likvidacionog upravnika u bankama, društvima za osiguranje i davaocima lizinga i organizovanje fonda za zaštitu investitora.

Članom 3. uređuje se pitanje statuta Agencije.

Članom 4. određeno je da se na prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa zaposlenih u Agenciji primenjuje zakon kojim se uređuju radni odnosi, kao i da se Agencija ne smatra korisnikom budžetskih, niti javnih sredstava u smislu zakona kojim se uređuju javne nabavke u slučaju izbora banke isplatioca na način definisan zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita, zakona kojim se reguliše rad javnih agencija, propisa kojima se ograničava broj zaposlenih u javnom sektoru, kao i propisa kojima se uređuje budžetski sistem.

Članom 5. bliže se uređuje obavljanje poslova osiguranja depozita.

Članom 6. bliže se uređuje upravljanje imovinom prenetom u postupku restrukturiranja banaka.

Članom 7. utvrđuju se sredstva koja Agencija koristi za svoj rad, i to: fond sredstava za osiguranje depozita, fond sredstava za zaštitu investitora, sredstva koja Agencija koristi za obavljanje poslova iz člana 2. stav 2. Predloga zakona, kao i sredstva koja Agencija koristi za obavljanje poslova iz prelaznih odredbi predloženog Predloga zakona. Za pokriće operativnih troškova Agencije u vezi sa poslovima koji se odnose na osiguranje depozita izdvajaju se sredstva fonda za osiguranje depozita, i to u iznosu koji na godišnjem nivou ne prelazi iznos od 1,7% sredstava prikupljenih u tom periodu po osnovu uplate redovne premije. Agencija sredstva za obavljanje poslova iz člana 2. ovog zakona obezbeđuje iz prihoda koje ostvari svojim poslovanjem, naknada za obavljanje poslova iz člana 2. stav 2. tač. 2) i 3) ovog zakona, donacija, budžeta Republike Srbije, zaduživanjem u zemlji ili inostranstvu i na drugi način.

Za iznos viška prihoda nad rashodima, odnosno viška rashoda nad prihodima ostvarenog poslovanjem sredstvima fonda za osiguranje depozita i utvrđenog u skladu sa odredbama zakona kojim se reguliše računovodstvo, vrši se uvećanje, odnosno umanjenje tog fonda.

Fond za osiguranje depozita, takođe, ne smatra se obveznikom Republike Srbije u smislu pozitivnih poreskih propisa.

Članom 8. utvrđeno je da je Agencija dužna da sredstva iz člana 7. stav 1. tač. 1) i 2) ovog zakona drži na posebnim računima otvorenim kod NBS. Dinarska sredstva Agencija ulaže u dužničke hartije od vrednosti koje izdaje Republika Srbija ili NBS, a devizna sredstva iz tog stava NBS, na osnovu ugovora zaključenog sa Agencijom i po nalogu Agencije, ulaže u svoje ime, a za račun Agencije, u strane hartije od vrednosti ili ih polaže kao depozit kod stranih banaka u skladu sa politikom upravljanja deviznim rezervama.

Članom 9. utvrđeno je da, u slučaju kada sredstva Agencije iz člana 7. stav 1. tačka 1) Predloga zakona nisu dovoljna za obavljanje poslova Agencije, Vlada je dužna da po hitnom postupku, na zahtev Agencije, donese odluku o obezbeđivanju sredstava iz budžeta Republike Srbije ili njenim zaduživanjem u zemlji i inostranstvu na osnovu akta Narodne skupštine i u skladu sa zakonom o budžetu i zakonom kojim se reguliše javni dug.

O konkretnom iznosu zaduženja Republike Srbije za ovako utvrđene namene odlučuje Vlada.

Članom 10. propisuju se organi upravljanja Agencije: Upravni odbor i direktor. Agencija može imati jednog ili dva ili više direktora koji čine Odbor direktora, a o čemu odluku donosi Upravni odbor.

Članom 11. uređeno je pitanje Upravnog odbora. Upravni odbor ima pet članova od kojih su tri člana nezavisna.

Članove Upravnog odbora imenuje i razrešava Vlada, i to:

1) jednog člana - predstavnika ministarstva nadležnog za poslove finansija, na predlog tog ministarstva;

2) jednog člana - predstavnika NBS, na predlog NBS;

3) tri nezavisna člana - koje imenuje Vlada, na predlog ministarstva nadležnog za poslove finansija, uz prethodno pribavljenu saglasnost NBS.

Nezavisne članove Upravnog odbora razrešava Vlada na predlog ministarstva nadležnog za poslove finansija, odnosno NBS uz obavezno prethodno pribavljanje pozitivnog mišljenja institucije koja nije predložila razrešenje.

Mandat članova Upravnog odbora je četiri godine, s pravom ponovnog izbora na mandat od godinu dana.

Upravni odbor većinom glasova ukupnog broja svojih članova bira za predsednika Upravnog odbora lice iz reda nezavisnih članova.

Članom 12. određeno je koja lica i koje uslove ista moraju ispunjavati kako bi mogli biti predloženi za članove Upravnog odbora.

Članom 13. određene su nadležnosti Upravnog odbora. U st. 2. i 3. ovog člana određen je način odlučivanja Upravnog odbora, dok je stavom 4. predviđena mogućnost prisustva sednicama i stručnjaka koji mogu pomoći članovima Upravnog odbora u radu i donošenju odluka na sednicama istog, ali bez prava glasa.

Članom 14. uređuje se naknada članova Upravnog odbora.

Članom 15. određuju se lica koja ne mogu imati akcije, osnivačke uloge ni dužničke hartije od vrednosti banaka, drugih finansijskih institucija, društava za reviziju ili drugih pravnih lica sa kojima Agencija sarađuje u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti. Stavom 3. ovog člana se definiše sadržina izjave koja će služiti kao pisani dokaz o postojanju činjenica definisanih u stavu 1. ovog člana.

Članom 16. uređuju se razlozi za prestanak funkcije članova Upravnog odbora i postupak prestanka funkcije davanjem ostavke od strane člana Upravnog odbora.

Članom 17. uređuje se pitanje razrešenja članova Upravnog odbora.

Članom 18. uređuje se pitanje imenovanja direktora Agencije na osnovu sprovedenog javnog konkursa, mandata i uslova koje lice mora ispunjavati da bi bilo imenovano. Prema predloženom zakonskom rešenju predviđeno je da Agencija može imati jednog direktora ili dva ili više direktora koji čine Odbor direktora. Poželjno je da svi članovi Upravnog odbora izglasaju Odbor direktora i to na inicijativu bilo kog člana Upravnog odbora Agencije, s obzirom na to da je tehničkom asistencijom EBRD predviđeno optimalno rešenje, shodno čemu će u prvoj fazi asistencije biti predloženo rešenje kolegijalnog organa.

Članom 19. uređuju se nadležnosti direktora Agencije.

Članom 20. utvrđuje se da Agencija, zaposleni u Agenciji, članovi Upravnog odbora Agencije i lica koja po nalogu Agencije vrše dužnosti utvrđene zakonom, ne odgovaraju za štetu koja nastaje vršenjem tih dužnosti, osim ako se ne dokaže da je šteta prouzrokovana usled nepostojanja pažnje dobrog stručnjaka kod zaposlenog u Agenciji.

Članom 21. uređuje se izveštavanje Agencije.

Članom 22. utvrđeno je da se godišnji finansijski izveštaji Agencije sačinjavaju u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo.

Članom 23. utvrđeno je da se revizija godišnjih finansijskih izveštaja Agencije vrši na način utvrđen zakonom kojim se uređuje revizija finansijskih izveštaja kojom prilikom Upravni odbor obezbeđuje i dodatnu izradu posebnog izveštaja revizije u vezi sa poslovanjem fonda za osiguranje depozita. Agencija bira spoljnog revizora sa liste spoljnih revizora koji su ovlašćeni da vrše reviziju finansijskih izveštaja banke, a koju objavljuje NBS.

Članom 24. utvrđuje se da Agencija ima internog revizora, koga bira Upravni odbor, na predlog direktora i koji za svoj rad odgovara Upravnom odboru.

Članom 25. uređuje se tajnost podataka.

Članom 26. uređuje se saradnja sa stranim i domaćim regulatornim telima u obavljanju poslova Agencije.

Članom 27. uređuje se da će Agencija poslove koje obavlja u skladu sa Zakonom o Agenciji ("Službeni glasnik RS", br. 61/05, 116/08 i 91/10), a koje ne obavlja u skladu sa odredbama ovog zakona, nastaviti da obavlja do njihovog preuzimanja od strane ministarstva nadležnog za poslove finansija, odnosno drugog nadležnog organa, u skladu sa Predlogom zakona.

Članom 28. određen je rok u kome će članovi Upravnog odbora biti imenovani, kao i period na koji se imenuju. Istovremeno, ovim članom utvrđen je i rok u kome će ministarstvo nadležno za poslove finansija sprovesti postupak izbora i predlaganja Upravnom odboru Agencije kandidata za direktora, kao i rok u kome je Upravni odbor dužan da imenuje direktora. Ministarstvo finansija pokreće izbor i predlaže Vladi postupak iz st. 2. i 4. ovog člana predloženog zakonskog rešenja, odnosno izbor i postupak za izbor nezavisnih članova Upravnog odbora Agencije i direktora., a koji će biti sproveden u skladu sa dokumentacijom i postupkom koji je dogovoren sa Svetskom bankom, EBRD i MMF tokom pregovora sa međunarodnim finansijskim institucijama u proteklom periodu.

Izneto je detaljnije razrađeno kroz potpisani Sporazum o zajmu između Republike Srbije i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, kao i Ugovor o zajmu - Kreditna linija za Agenciju potpisanog između Agencije i EBRD, a sa čime su upoznate sve međunarodne finansijske institucije.

S tim u vezi, na 22. sednici Upravnog odbora Agencije koja je održana 25. novembra 2014. godine, članovi Upravnog odbora su razmatrali Pravilnik o izboru i imenovanju direktora Agencije koji je tom prilikom, u načelu usaglašen, ali je Upravni odbor stao na stanovište da je uputno pomenuti pravilnik izglasati nakon usvajanja seta finansijskih zakona, a u okviru koje je predviđeno i usvajanje novog zakona o Agenciji.

Organi upravljanja imenovani u skladu sa važećim zakonom obavljaće poslove Upravnog odbora i direktora Agencije do imenovanja novih organa upravljanja.

Članom 29. utvrđeno je da je Agencija dužna da donese statut u roku od 30 dana od imenovanja Upravnog odbora, pri čemu do donošenja novog statuta, postojeći statut i drugi opšti akti Agencije ostaju na snazi, ako nisu u suprotnosti sa ovim predlogom zakona.

Članom 30. određeno je da danom početka primene ovog zakona prestaje da važi Zakon o Agenciji ("Službeni glasnik RS", br. 61/05, 116/08 i 91/10).

Članom 31. određeno je da ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije", a počeće da se primenjuje od 1. aprila 2015. godine.

IV. FINANSIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA SPROVOĐENJE ZAKONA

Za sprovođenje ovog zakona nisu potrebna finansijska sredstva iz budžeta Republike Srbije.

V. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Predlaže se da se ovaj zakon donese po hitnom postupku, u skladu sa odredbom člana 167. Poslovnika Narodne skupštine ("Službeni glasnik RS", broj 20/12-prečišćten tekst), budući da je Republika Srbija, zaključivanjem i potvrđivanjem međudržavnog Sporazuma o zajmu (Projekat podrške Agenciji) sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj, koji je sporazum već u realizaciji, kao i Ugovora o zajmu (kreditnoj liniji za Agenciju) sa EBRD, preuzela obavezu i odgovornost reforme određenog broja propisa koji regulišu finansijski sistem zemlje, između ostalog i ovog zakona, u cilju unapređenja stabilnosti i performansi finansijskog sektora Republike Srbije i, posredno, njene sveukupne ekonomije. Republika se prvobitno obavezala da će pomenuta reforma biti sprovedena zaključno sa završetkom 2014. godine, ali je, još pred kraj prošle godine, u sporazumu sa pomenutim institucijama, taj rok produžen do kraja januara 2015. godine.

VI. ANALIZA EFEKATA ZAKONA

U izradi ovog zakona uzeta su u obzir iskustva u primeni postojećeg Zakona o Agenciji, uporednopravna rešenja, iskustva stručnjaka u oblasti koju reguliše zakon (stručnjaci iz domaćih institucija, banaka i međunarodnih finansijskih organizacija), kao i praktična iskustva iz primene ne samo odredaba ovog zakona, već i celokupnog regulatornog okvira koji se tiče povezane primene odredaba zakona kojima se regulišu banke, postupci stečaja i likvidacije banaka i društava za osiguranje, sistema osiguranja depozita i, naročito, iskustva iz postupaka rešavanja problematičnih banaka u prethodnom periodu usledilom nakon izbijanja globalne finansijske krize, čije su se posledice neizostavno do određene mere reflektovale i na stabilnost finansijskog sistema zemlje. Posebno je potrebno napomenuti da je predlaganje ovog, noveliranog zakona samo deo sveobuhvatne reforme propisa koji regulišu restrukturiranje (problematičnih) banaka, stečaja i likvidacije istih, kao i sistema osiguranja depozita i, shodno, definisanja uloge Agencije u takvom, novom okruženju. Dodatno je potrebno istaći da je predložena, sveobuhvatna reforma (uključujući i ovaj predlog zakona) rezultat skoro već dvogodišnjih napora uloženih od strane nadležnih institucija zemlje (posebno NBS i ministarstva nadležnog za poslove finansija), koordiniranih, između ostalog, i sa relevantnim međunarodnim finansijskim institucijama (posebno MMF, Svetskom bankom i EBRD, kojom prilikom su, sa svima njima, ili sklopljeni ili bi uskoro trebalo da budu zaključeni odgovarajući finansijski aranžmani na osnovu principa predmetne regulatorne reforme).

1. Određivanje problema koje zakon treba da reši

- preširoko, time i ne optimalno sa aspekta efikasnosti, definisani poslovi i nadležnosti Agencije, od kojih određeni i nisu srodni sa osnovnom ulogom Agencije (osiguranjem depozita) i imaju tendenciju da je mogu dovesti i u situaciju postojanja sukoba interesa;

- nedovoljno racionalna (zbog prethodno definisanog problema) i, do određene mere, prevaziđena organizaciona i funkcionalna organizacija Agencije;

- nedovoljno i neprecizno definisani principi neophodni za ostvarivanje što samostalnije i nezavisnije pozicije i poslovanja Agencije kao jednog od nosilaca stabilnosti finansijskog sistema zemlje;

- nedovoljno efikasan postupak vođenja i okončanja postupaka stečajeva i likvidacije banaka i društava za osiguranje, te time i namirenja poverilaca;

- potreba za unapređenijim obezbeđenjem ekonomske dobrobiti građana i privrede Republike.    

2. Ciljevi koji se donošenjem zakona postižu

Osnovni ciljevi koje bi novi zakon trebalo da reši bi bili sledeći:

- (re)fokusiranje Agencije na svoju osnovnu, suštinsku funkciju: efikasno vođenje i sprovođenje sistema osiguranja depozita u Republici;

- u cilju što optimalnije realizacije suštinske funkcije Agencije, izmeštanje određenih, ne toliko srodnih delatnosti (primera radi, upravljanje bankama u kojima je Republika akcionar, upravljanje i realizacija loše aktive banaka preuzeta u ime i za račun Republike, i tome slično) iz nadležnosti Agencije, ali u skladu sa prelaznom odredbom po kojoj će već određeni započeti postupci, gde je to racionalno, biti nastavljeni od strane Agencije do njihovog okončanja kako bi se izbegao period nedefinisanih nadležnosti za sprovođenje istih, itd.;

- reorganizacija Agencije, kao i redefinisanje njenog poslovnog modela, u skladu sa što skorijim ostvarenjem njene suštinske funkcije, kao i u skladu sa najboljim međunarodnim standardima za institucije ovog tipa;

- u skladu sa ciljem iz prethodne tačke, optimalan stepen osamostaljenja statusa, odlučivanja i poslovanja Agencije, kao jednog od tri osnovna stuba (pored NBS i Vlade, preciznije ministarstva zaduženog za poslove finansija) održavanja i unapređenja stabilnosti finansijskog sistema Republike;

- unapređenje kvaliteta realizacije postupaka stečaja i likvidacije banaka, društava za osiguranje i davalaca finansijskog lizinga, kao i njihove efikasnosti i brzine, što bi, bez sumnje, imalo višestruko pozitivne efekte na unapređenje pravne i ekonomske izvesnosti naplate potraživanja u Republici i time podiglo stepen ukupne privredne konkurentnosti, doprinelo ubrzanju ekonomskih i finansijskih tokova i svim vezanim performansama ukupnog privrednog sistema zemlje i njegovoj atraktivnosti u smislu privlačenja novih investicija i finansijskih sredstava uopšteno; ova tačka uključuje i što kvalitetniju i efikasniju ulogu Agencije unutar novog regulatornog okvira restrukturiranja banaka u skladu sa noveliranim predlogom zakona kojim se uređuju banke; i

- pod pretpostavkom realizacije suštinske uloge Agencije, mogućnost prestanka naplate premije osiguranja depozita od banaka u predviđenom periodu (početak 2025. godine), što bi imalo konačan, pozitivan prelivajući efekat i na građane i privredu Srbije.

3. Druge mogućnosti za rešavanje problema

Imajući posebno u vidu činjenice istaknute u uvodnom delu ovog odeljka IV, kao i kompleksnost rešavanja napred navedenih problema, veoma je teško dati bilo koju drugu obrazloženu i realističnu alternativu.

4. Zašto je donošenje zakona najbolje za rešenje problema

S obzirom da je Agencija inicijalno (još s kraja osamdesetih godina prošlog veka, a u današnjoj formi, više ili manje, od 2005. godine) osnovana i uređena zakonom, promene koje se tiču njenog uređenja i kojima se menja više od polovine članova osnovnog propisa, takođe moraju biti sprovedene donošenjem novog zakona.

5. Na koga će i kako najverovatnije uticati rešenja u zakonu?

Predložena zakonska rešenja, a na osnovu svega napred navedenog, imaće prvenstveni i prisutan uticaj primarno na samu Agenciju, ali nesporno i na organizaciju i funkcionisanje NBS, ministarstva nadležnog za poslove finansija, a izvedeno i takođe prisutno i pozitivno na celokupan bankarski sistem zemlje i njegove klijente bilo da su fizička (građani) ili privredna, odnosno pravna lica. Predložena rešenja će imati uticaj i na sveukupne ekonomsko finansijske tokove u zemlji, kao i njen efikasniji razvoj.

6.Kakve troškove će primena zakona stvoriti građanima i privredi (naročito malim i srednjim preduzećima)?

Ne bi se moglo eksplicitno reći da će primena noveliranog zakona "stvoriti" troškove građanima i privredi, s obzirom da Agencija još po zakonskom rešenju iz 2005. godine naplaćuje premiju osiguranja depozita bankarskom sektoru (za šta bi se moglo reći da je posredan trošak za građane i privredu zemlje). Imajući u vidu, međutim, da je predlogom zakona povećana stopa redovne premije, kao i da su precizirani osnovi za obezbeđenje sredstava neophodnih za pokrivanje operativnih troškova Agencije iz njenih zakonom utvrđenih nadležnosti, može se konstatovati da će primenom zakona doći, do određene mere, do posrednog povećanja troškova za građane i privredu Republike, ali uz čitav niz drugih rešenja koja bi u srednjem roku trebalo da dovedu do unapređenja njihove ekonomske dobrobiti i ultimativnog minimiziranja tih troškova. Sa druge strane, predloženim zakonskim rešenjima svrha je isključenje, tj. minimiziranje direktnih troškova građana i privrede kroz predviđene mehanizme potencijalne i samo krajnje finansijske asistencije budžeta zemlje za očuvanje finansijske stabilnosti.

7. Da li su pozitivne posledice donošenja zakona takve da opravdavaju troškove koje će stvoriti?

Uvereni smo da je iz svega napred navedenog odgovor nesporan. Da, pozitivne posledice donošenja zakona će opravdati troškove, s obzirom na to da će sistem osiguranja depozita postati efikasniji, čime će se ojačati finansijska stabilnosti i zaštita deponenata, da će postupci vođenja i okončanja postupaka stečaja i likvidacije banaka i finansijskih institucija postati efikasniji, da će se kvalitativni i kvantitativni kapaciteti Agencije podići na viši nivo, te da će sve to, zajedno, nesporno doprineti dodatnom privlačenju štednje u banke, njenom optimalnom preusmeravanju u razvojne projekte (u skladu sa ostalim merama Vlade i centralne banke), privlačenju domaćih i stranih investicija u srpsku privredu i na taj način unapređenju opšte ekonomske dobrobiti u zemlji.

8. Da li se zakonom podržava stvaranje novih privrednih subjekata na tržištu i tržišna konkurencija?

Ne neposredno, s obzirom na to da se zakon odnosi na Agenciju, ali posredno, a imajući u vidu sve napred pominjane pozitivne efekte regulatorne reforme, uključujući i reorganizaciju i redefinisanje uloge Agencije, zakonska rešenja i njihova dosledna primena imaće nesporno i te kakav pozitivan efekat na povećanje tržišne konkurencije u finansijskom sektoru, osnivanje novih privrednih subjekata i unapređenje poslovnih performansi postojećih i time povećanje zaposlenosti u Republici.

9. Da li su sve zainteresovane strane imale priliku da se izjasne o zakonu?

Sve nadležne institucije su učestvovale zajedno, kao što je napred pomenuto, sa partnerima iz sektora međunarodnih finansijskih institucija u definisanju reforme celokupnog seta finansijskih zakona, uključujući i ovaj zakon, koji je potom bio stavljen i u postupak javne rasprave u periodu od 20 dana (od 26. decembra 2014. godine do 14. januara 2015. godine).

10. Koje će se mere tokom primene zakona preduzeti da bi se postiglo ono što se zakonom predviđa?

Sve nadležne institucije (Agencija, NBS, kao i Vlada preko ministarstva zaduženog za poslove finansija), kroz međuinstitucionalnu saradnju, shodno predloženim zakonskim rešenjem, će biti obavezne za preduzimanje niza različitih mera i aktivnosti.

Pre svega, u predloženim rokovima će biti doneti podzakonski akti, od kojih je prvi Pravilnik o izboru direktora Agencije, a koji je već bio predmet razmatranja i diskusije između članova Upravnog odbora Agencije, kao nadležnog tela za donošenje istog, ali je usvojen stav da se, u načelu usvojeni, Pravilnik izglasa po donošenju novog zakona o Agenciji. Po imenovanju novih članova Upravnog odbora Agencije, saglasno predloženom zakonskom rešenju, predviđeno je da se uredi Statut Agencije.

Ministarstvo finansija (Sektor za finansijski sistem), kao resorno ministarstvo za praćenje rada Agencije, u nastupajućem periodu je, a u skladu sa potpisanim Sporazumom o zajmu između Republike Srbije i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, predviđeno da bude podržano povećanjem broja radno angažovanih lica. Naime, prema Sporazumu o zajmu koji je odobren kao kapitalna podrška Agenciji, odnosno Fondu za osiguranje depozita sa ciljem uspostavljanja stabilnosti finansijskog sistema Republike Srbije, relevantnim odredbama propisana je tehnička podrška za Ministarstvo finansija i to nadležnu sektorsku jedinicu, a koja se odnosi na podršku izgradnji (ljudskih) kapaciteta u cilju preuzimanja dela aktuelnih nadležnosti Agencije (naročito praćenja poslovanja banaka u kojima je Republika Srbija vlasnik kapitala, zatim, sprovođenja postupka privatizacije banaka u kojima udeo u vlasništvu ima Republika Srbija i slično).

U skladu sa tim, definisani su uslovi koje potencijalni kandidati moraju ispunjavati i, shodno tome, objavljivanje oglasa se očekuje u najskorijem periodu. Predviđeno je da budu angažovana kako lica pravne struke sa iskustvom u finansijama, tako i ekonomske struke, kreditno-finansijski analitičari, takođe, sa adekvatnim iskustvom.

Pored tehničke asistencije u Ministarstvu finansija, izgradnja kadrovske strukture predviđena je i za Agenciju i to kako Sporazumom o zajmu zaključenim između Republike Srbije, tako i Ugovorom o kreditu zaključenim između Agencije i EBRD.

Asistencija projektno angažovanih lica bi trebala da doprinese institucionalnoj izgradnji pomenutih institucija, te remodeliranju postojećih kadrovskih rešenja koja će obezbediti sprovođenje predloženih zakonskih rešenja i stvoriti bazu za nastavak funkcionisanja u skladu sa istim, ali i primeni najboljih ino-iskustava i ino-prakse.

Izvor: Press služba Narodne skupštine Republike Srbije, 29.01.2015.