NEUSAGLAŠENOST ZAKONA O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU, O NAČINU ODREĐIVANJA MAKSIMALNOG BROJA ZAPOSLENIH U JAVNOM SEKTORU I O RADU ZA ODLAZAK U PENZIJU

Među 9.000 službenika koji će do kraja 2015. godine u okviru racionalizacije napustiti javni sektor, više od polovine su oni koji odlaze u penziju. Među njima je najviše žena, koje sa 60 i po godina stiču uslov za penziju. Međutim, sindikatima i Poverenici za ravnopravnost upućen je veliki broj žalbi budućih penzionerki koje smatraju da je Zakon o načinu određivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru ("Sl. glasnik RS", br. 68/2015), čija primena počinje 11. oktobra 2015. godine, diskriminatorski, jer ih tera u penziju.

Kada je menjan Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Sl. glasnik RS", br. 34/2003, 64/2004 - odluka USRS, 84/2004 - dr. zakon, 85/2005, 101/2005 - dr. zakon, 63/2006 - odluka USRS, 5/2009, 107/2009, 101/2010, 93/2012, 62/2013, 108/2013, 75/2014 i 142/2014), najveća bitka vođena je oko toga da žene ne odlaze kasno u penziju. Zato se starosna granica pomera postupno. Sada je to 60 i po godina, što je službenicama prerano, dok zaposlene kod privatnika penziju jedva čekaju.

Buduće penzionerke iz javnog sektora očekuju da sindikati štite njihova prava. Za početak postavljaju pitanje – koji zakon reguliše penzionisanje?.

"Mi imamo tri zakona – Zakon o radu("Sl. glasnik RS", br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013 i 75/2014), Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju ("Sl. glasnik RS", br. 34/2003, 64/2004 - odluka USRS, 84/2004 - dr. zakon, 85/2005, 101/2005 - dr. zakon, 63/2006 - odluka USRS, 5/2009, 107/2009, 101/2010, 93/2012, 62/2013, 108/2013, 75/2014 i 142/2014) kao krovni zakon i Zakon o načinu određivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru ("Sl. glasnik RS", br. 68/2015). Sva tri kao da su međusobno posvađani", ističe Slađanka Milošević iz Sindikata pravosuđa.

Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju predviđa da 2015. godine žena stiče uslov za penzionisanje sa 60 i po godina, na osnovu toga u okviru racionalizacije predviđeno je penzionisanje onih koji ispunjavaju taj uslov. Međutim, Zakon o radu pominje 65. godinu kao onu u kojoj po sili zakona prestaje radni odnos.

"Osnovni standard za definisanje tih uslova je upravo Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju, a Zakon o načinu određivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru ga razrađuje i definiše ponašanje poslodavca odnosno države kada je u pitanju javni sektor", objašnjava Vladimir Marinković iz Radne grupe za Kodeks radnog zakonodavstva i dodaje da Zakon o radu ne predstavlja nikakvu prepreku.

Između ostalog i zbog nesklada među zakonima, Ministarstvo rada je osnovalo radnu grupu koja treba da uredi Kodeks radnog zakonodavstva. Smatraju da je zakonski okvir za racionalizaciju javnog sektora dobar.

Racionalizacija ne znači i da će svako ko ispuni uslov za penzionisanje otići, jer član 20 Zakon o načinu određivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru koji to reguliše daje mogućnost da poslodovac i zaposleni, ako za njegovim radom ima potrebe, potpišu ugovor o produžetku radnog odnosa.