Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

DEKLARACIJOM UJEDINJENIH NACIJA IZ 2011. GODINE DRŽAVAMA ČLANICAMA PREPORUČENO DA KROZ OPOREZIVANJE ŠTETNIH NAMIRNICA SMANJE NJIHOVU PRODAJU: Srbija trenutno ne oporezuje visokokalorične namirnice poput bezalkoholnih pića i slatkiša


Srbija trenutno ne oporezuje visokokalorične namirnice poput bezalkoholnih pića i slatkiša. U Ministarstvu finansija nisu dali konkretan odgovor ni da li se razmišlja o uvođenju takozvanog "poreza na šećer".

I pored toga što je pre dve godine iz kabineta ministra finansija nezvanično najavljeno da bi kroz uvođenje akcize na gazirana pića mogle da se "popune rupe u javnim prihodima" lista proizvoda na koje se plaćaju dodatni nameti nije u međuvremenu obuhvatila i ove proizvode. Akcize se trenutno plaćaju na derivate nafte, struju, biogorivo i biotečnosti, alkoholna pića, duvanske prerađevine, kafu i tečnosti za punjenje elektronskih cigareta.

U Srbiji se, za sada, politika zaštite javnog zdravlja ne usmerava u tom pravcu iako je deklaracijom Ujedinjenih nacija (UN) iz 2011. godine državama članicama preporučeno da kroz oporezivanje štetnih namirnica (pa tako i hrane sa dodatim šećerom) smanje njihovu prodaju.

Endokrinolog profesor Nebojša Lalić, član Predsedništva evropskog ogranka Internacionalne federacije za dijabetes (IDF), kaže da je pre nekoliko meseci održan sastanak na ovu temu. Kako ističe, kod nas je ipak specifično to što ova problematika spada u domen Ministarstva finansija.

Ovakvu poresku politiku lakše je sprovesti u bogatijim društvima. Nisam stručnjak za ekonomiju, ali postoji mišljenje da je u siromašnijim zemljama takva politika manje efikasna. Ali svakako, ako je moguće, treba primeniti takvu meru u okviru poreskog sistema – kaže profesor Lalić koji je ujedno i predsednik Republičke stručne komisije za prevenciju i kontrolu šećerne bolesti.

U Srbiji postoji nacionalni vodič, donet pre tri godine, koji ukazuje da je za prevenciju dijabetesa od velikog značaja da se, između ostalog, smanji unos veštački zašećerenih napitaka. IDF će uskoro objaviti konkretne mere za podsticanje borbe protiv takozvanog dodatog šećera u hrani. To su skriveni šećeri koji kroz savremenu tehnologiju pronalaze put do gotovo svih grupa namirnica, čak i onih za koje se nikada ne bi pretpostavilo da sadrže šećer (mlečni proizvodi, integralna peciva, slani sosovi…). Postoje pretpostavke da se skriveni šećeri nalaze u tri četvrtine svih pakovanih (industrijskih) proizvoda, ali je teško utvrditi u kojoj meri, zbog politike deklarisanja proizvoda koji proizvođače ne uslovljavaju da definišu količinu prirodnog i dodatog šećera u proizvodu.

U svetu se uveliko vodi kampanja za uvođenje akciza na sve proizvode koji mogu da imaju negativan efekat na zdravlje ljudi. To su osim zašećerene hrane i visokokalorične namirnice i hrana sa visokim sadržajem zasićenih masti.

Zagovornici ovih mera nadaju se da će ovi nameti dovesti do povećanja cena nezdravih namirnica, a time i do pada potrošnje, baš kao što je bio slučaj sa duvanom. Iako se industrija već pobunila tvrdeći da će ovakve mere dovesti do većeg broja nezaposlenih, a ne smanjenja gojaznih, neke vlade su u uvođenju poreza videle šansu i za brzo punjenje budžeta u inače neizvesnoj privrednoj situaciji širom sveta. Najveći proizvođači bezalkoholnih napitaka su se već prestrojili, pa su počeli da sele fabrike u zemlje koje još nisu uvele poreze. Jedna od zemalja u kojoj proizvođači pokušavaju da nadoknade gubitke je Indija u kojoj rastuća srednja klasa menja potrošačke navike i okreće se brzoj, industrijskoj hrani. U Indiji je iz tog razloga predloženo uvođenje poreza "na šećer" od čak 40 odsto.

U zaštiti javnog zdravlja preko restriktivne poreske politike u Evropi najdalje su otišle skandinavske države. Danska je još 1946. godine uvela akcize na sladoled, u međuvremenu čak i podigla porez na 0,88 evra po litru sladoleda. Dve decenije kasnije isti namet uveden je i na čokoladu i slatkiše. Zanimljivo je i to da se u Danskoj niže akcize naplaćuju za one proizvode koji imaju manje šećera, a čak se i žvake prodaju sa akciznom markicom. U Finskoj proizvođači takođe plaćaju dodatni porez na slatkiše, čokoladu, sladoled, sokove. U Francuskoj se akciza na gazirana pića naplaćuje od 2012. godine, a dve godine kasnije uveden je i porez na energetske napitke. U Mađarskoj postoji posebna vrsta poreza čiji je cilj zaštita javnog zdravlja. Ovaj porez se, osim na konditorske proizvode, naplaćuje čak i na začine i slane grickalice.

Izvor: Vebsajt Politika, I. Albunović, J. Antelj, 26.04.2016.
Naslov: Redakcija