Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O ROKOVIMA IZMIRENJA NOVČANIH OBAVEZA U KOMERCIJALNIM TRANSAKCIJAMA: Rok plaćanja od 60 dana, primenjuje se na ugovore zaključene između subjekata javnog sektora, počev od 1. januara 2016. godine. Direktiva EU dozvoljava rokove od 30 dana


U Srbiji zbog loše finansijske situacije privrednika svi duguju svima, što vodi nepoštovanju rokova plaćanja. Samo su "na papiru" regulisani zakonski termini do 60 dana, dok se kod nas u praksi, u proseku, na novac za robu i usluge čeka duplo više - 138 dana.

Veliki sistemi za proizvodnju dnevnih namirnica na naplatu čekaju 90, a često kažu premaše i 100 dana. U mesnoj industriji, kako je potvrdilo nekoliko proizvođača, najčešći rok isplate je između 60 i 85 dana. U zavisnosti od finansijske snage, prodajni lanci diktiraju duže rokove naplate, a prednost je na većim trgovinama. Tendencija je da neki maloprodajni lanci nude rokove od dva do šest meseci, čak i kompenzacije. Jedan proizvođač je rekao da ga trgovci uslovljavaju visokim rabatima, odnosno popustima za plaćanje robe unapred.

- Traže nam robu ispod proizvodne cene i nude uplatu unapred - rečeno je u jednoj fabrici hrane srednje veličine. - Ako im damo na gubitku smo, ako čekamo da nam se roba plati posle pola godine, opet gubimo, ne možemo da servisiramo naše dobavljače i obaveze i polako ali sigurno gušimo jedni druge. Ovako neće moći još dugo.

Najduže se čekao novac u lokalnim samoupravama. Tu su rokovi i do pet, šest meseci. U Uniji poslodavaca Srbije naglašavaju da bi država morala posebno ažurno da kontroliše kako javni sektor, odnosno kako budžetski korisnici ispunjavaju svoje obaveze, tako i privatni sektor.

- Kašnjenja u isplati nanose veliku štetu privredi, vratili smo se na nivo visoke nelikvidnosti - ističe Nebojša Atanacković, predsednik Unije poslodavaca Srbije. -

Odredbe Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama ("Sl. glasnik RS", br. 119/2012 i 68/2015 - dalje: Zakon) primenjuju se na ugovore između subjekata javnog sektora koji su zaključeni od 1. januara 2016. godine.

- Krenulo se ozbiljno prvog meseca primene međutim, ubrzo se od toga odustalo i nastavilo po starom - navodi Atanacković.

Na tako veliku "rastegljivost" rokova utiče i slaba kupovna moć. Promet u maloprodaji je u poslednjih pet godina u stalnom padu. Da bi sačuvali mušteriju, trgovci daju sve duže rokove kod plaćanja. A onda te mesece čekanja prebacuju na dobavljače, kojima ne plaćaju robu.

- Kriza tražnje veoma je duboka i mnoge firme su na rubu bankrota, a to važi i za mnoge trgovce, kao i njihove dobavljače - kaže Dragoljub Rajić, privredni konsultant. - Trgovci su zbog besparice prinuđeni da robu daju na odloženo plaćanje na tri, šest, 12 i 24 meseca, pa se to odražava i na dobavljače, a najugroženiji su proizvođači.

Primena Zakona će, dodaje Rajić, možda uticati na skraćenje rokova plaćanja u javnom sektoru, ali u privredi je to teško očekivati.

- Kada bi se svi trgovci naterali da u kraćim rokovima plaćaju dobavljačima, mnogi među njima bi otišli u gubitke i najposle zatvorili ili bi poručivali znatno manje količine robe, jer bi morali da ukinu odloženo plaćanje, pa bi se prodaja prepolovila - dodaje Rajić. - Nažalost, u Srbiji hronično nedostaju investicije i bolji uslovi poslovanja sa manjim troškovima da bi privreda prodisala. To bi polako počelo da vraća privredu u normalu i onda bi se rokovi plaćanja skraćivali.

Zbog nemogućnosti da naplate svoju robu i usluge, privrednici dolaze u veoma tešku situaciju. Da bi izmirili obaveze za PDV, isplatili zarade i sve obaveze koje državi sleduju, a gde su kontrole stroge, podižu kratkoročne kredite uz kamatu od 12 do 14 odsto. Većina firmi posle ima problema da te zajmove vrati.

Srbija neminovno mora da ide ka kraćim rokovima za izmirivanje obaveza na putu ka Evropskoj uniji. Direktiva Evropske unije dozvoljava rokove od 30 dana. Istina, i to se ne poštuje jednako u svim zemljama. U najrazvijenijim državama Unije to je taj rok, što se više ide ka obodu, to su i rokovi duži. U srednjerazvijenim zemljama on je 45 dana, a u Poljskoj ili Hrvatskoj 60 dana.

Izvor: Vebsajt Novosti, D. Marinković, 24.03.2016.
Naslov: Redakcija