Prema Ustavu Srbije vlast čine tri grane vlasti:
PREMA TOME, PRAVDA JE POLITIČKA VOLJA PRETOČENA U ZAKONE.
Nijedna vlast do danas nije bila spremna da podeli odgovornost sa sudskom zbog lošeg stanja u pravosuđu. Građanima se nikada pošteno nije ukazalo na to šta ih čeka reformom i "popravkom reforme", koje su negativne posledice, kao i koje su prepreke na tom putu promena i koliko dugo će to trajati.
Oktobra prošle godine uvedena je nova tužilačka istraga koja se pokreće naredbom tužioca protiv koje žalba nije dopuštena.
Tužilačka istraga već je dovela do zastoja u obradi predmeta, jer tužioci sada, iako ih nema dovoljno, istovremeno saslušavaju osumnjičene, svedoke, šalju pozive, izdaju razne naredbe, stalno se konsultuju sa policijom, prisustvuju suđenjima, dežuraju i diktiraju odluke. Zastoj u tužilaštvu može da dovede do zastarevanja ozbiljnih krivičnih dela.
Uspostavljanjem nove pravosudne mreže predmeti su se razvrstavali po teritoriji mesta gde su određeni novi sudovi, popisivali, pakovali i slali u te sudove, odnosno tužilaštva. U tim sudovima (tužilaštvima) raspoređivale su se sudije i tužioci kao i službenici. Nakon toga, predmetima su se zaduživali sudije (tužioci), zatim sledi upoznavanje sa predmetom i celokupnom pravnom građom, a onda suđenja počinju od početka.
Osnovni sudovi, čiji broj se uvećao sa 34 na 66, imali su 2012. godine ukupno 3.705.796 predmeta u radu, od čega je rešeno 1.150.869, a ostalo nerešeno 2.554.927 predmeta. Ne računajući pristigle predmete u 2013. godini, više od dva miliona postupaka počeće iznova. Izvršeno je novo raspoređivanje 1.100 sudija osnovnih sudova i 4.000 službenika.
Pored ovih sudija, razmeštale se i sudije viših i apelacionih sudova, jer im je izmenjena nadležnost, pošto su viši sudovi od apelacionih preuzeli određene nadležnosti, a apelacionim sudovima je izmenjeno područje. Ono što je sigurno jeste krčkanje predmeta, sporost, zastarevanje i nezadovoljstvo.
Bez obzira na stalni rast broja predmeta u radu, jedino je u pravosuđu dva puta smanjivan broj zaposlenih. I zato su neosnovane izjave kako će se brojnim izmenama zakona kao i novom mrežom sudova ubrzati sudski postupci, odnosno poboljšati efikasnost sudova.
Zatrpanost, sporost i neefikasnost su posledica, a uzroci su višegodišnja državna nebriga o pravosuđu, kao i pogrešna reorganizacija. Koliko država nema nameru da ulaže u pravosuđe govori i to da prilikom izmena svakog zakona u vezi sa pravosuđem na kraju stoji da "dodatna budžetska sredstva za primenu usvojenih zakona nisu potrebna".
Ono što posebno iritira jeste to što se predsednici sudova i javni tužioci, baš kao i okrivljeni, na kritike pravosuđa, bile opravdane ili ne, godinama brane ćutanjem.
Izvor: http://www.danas.rs, Slađanka Milošević