Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

RADNA VERZIJA ZAKONA O STAROM SAJMIŠTU: Novi zakon, koji je radna grupa upravo završila, i koji tek treba da prođe Komisiju i sve ostale državne instance, definiše pojam genocida, kao i ko je odgovoran za genocid nad Srbima, Jevrejima, i Romima. Delatnost Ustanove spomen-žrtve biće arhivska i muzeološka, naučnoistraživačka, nastavno-obrazovna, informativna i izdavačka, kao i molitvena i memorijalna. Sredstva će biti obezbeđena iz budžeta


Radi ispunjavanja dužnosti trajnog pamćenja i spomena pravednih i herojskih žrtava genocida, okupatorskog terora i ratnih zločina, ovim zakonom se proglašava Ustanova spomen-žrtve, koja na teritoriji Grada Beograda, na levoj obali Save, obuhvata područje nekadašnje Bežanijske bare, odnosno Beogradskog sajma, nazvano Staro sajmište.

Ovako, za sada, glasi početak radne verzije Zakona o Ustanovi spomen-žrtve, popularno nazvanog Zakon o Starom sajmištu.

To je prvi korak ka obeležavanju poslednjeg neobeleženog velikog logora u Evropi, u kom je život izgubilo više od 6.000 Jevreja, blizu 200 Roma i više od 11.000 Srba. U njihovom istorijskom sećanju, kako se u zakonu navodi, ovo mesto stradanja ima uzvišeno značenje. Ustanova će biti proglašena za prostorno kulturno-istorijsku celinu i stavljena pod posebnu zaštitu kao područje posebne namene. Prostiraće se na 16,85 hektara, prostorni plan doneće Narodna skupština, a plan detaljne regulacije Skupština Grada Beograda.

Novi zakon, koji je radna grupa upravo završila, i koji tek treba da prođe Komisiju i sve ostale državne instance, definiše pojam genocida, kao i ko je odgovoran za genocid nad Srbima, Jevrejima, i Romima.

U radnoj verziji zakona navodi se da su za genocid nad srpskim narodom odgovorni NDH, Nemačka i njeni saveznici i pomagači, između 1941. i 1945, na području okupirane Kraljevine Jugoslavije. Za Holokaust (šoa), odgovorna je nacistička Nemačka sa saveznicima i pomagačima, baš kao i za porajmos (genocid nad Romima).

Logor je formalno bio na teritoriji NDH, ali je do pred kraj rata vlast nad njim imala isključivo nemačka okupaciona vlast. Posle maja 1942, kada su Jevreji pobijeni u dušegupkama, u Prihvatni logor Zemun, kako mu je bilo novo ime, zatvarani su mahom Srbi, ali i strani zarobljenici. Bilo je i četnika i komunista, zarobljenika sa Kozare, ljudi koji su masovno hapšeni jer su živeli pored pruga na kojima su vršene diverzije. U ovom logoru stradalo je ukupno više od 18.000 ljudi, a kroz njega je prošlo između 30.000 i 40.000 mučenika.

Delatnost Ustanove spomen-žrtve biće arhivska i muzeološka, naučnoistraživačka, nastavno-obrazovna, informativna i izdavačka, kao i molitvena i memorijalna. Sredstva će biti obezbeđena iz budžeta.

Onog trenutka kada Srbija bude definisala ovaj prostor kao memorijalni kompleks, i kada se reše imovinski odnosi (to jest ekspropriše zemljište), država će moći da konkuriše kod stranih fondova za finansije, a interesovanje su već pokazale SAD, nemački i izraelski fondovi.

Da je reč o radnoj verziji zakona, potvrdio je prvi čovek Komisije za Staro sajmište, vladika Jovan Ćulibrk:

- U toku je pisanje obrazloženja zakona, posle čega će tekst biti prosleđen Komisiji, a zatim će ići u dalju proceduru. Mislim da je posebno važna preambula, u kojoj su definisani osnovni zločini nad sva tri naroda. Ona je ujedno i svečovečanska i dovoljno vezana za ono što se dešavalo tokom rata na prostoru Starog sajmišta - kaže vladika Jovan.

I gradski menadžer Goran Vesić zadovoljan je zato što će se konačno Staro sajmište odrediti kao spomen-kompleks trajnog pamćenja i područje posebne namene.

- Ovaj čin predstavlja krunu dvogodišnjih napora Grada Beograda, vladike Jovana i ministra za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, da Sajmište konačno bude dostojno obeleženo kao mesto stradanja Srba, Jevreja, Roma i drugih antifašista. Usvajanje zakona ubrzaće rešavanje imovinsko-pravnih odnosa, raseljavanje svih pravnih i fizičkih lica koja se nalaze u ovom kompleksu, omogućiće da projekat finansira i Republika, a ne samo Grad - ističe Vesić. - Činjenica je da međunarodna zajednica pokazuje veliko interesovanje za Sajmište, i da pozitivno ocenjuje sve što je poslednje dve i po godine urađeno.

Vesić podseća da je prvi put urađen popis svih pravnih i fizičkih lica koja se nalaze na Sajmištu, utvrđen pravni osnov po kome borave tamo, i počelo raseljavanje. Grad je potpuno raselio centralnu kulu, a svim pravnim i fizičkim licima koja su imala ugovore o zakupu ponudio alternativne lokacije. Raspisan je i tender za idejno rešenje uređenja centralne kule.

Ustanova spomen-žrtve sastojaće se iz već postojećih, samo rekonstruisanih paviljona, u kojima će biti smešten poseban memorijal za svaki od tri stradala naroda, a muzejska postavka će biti i u centralnoj zgradi. Posebno je zanimljivo da je ovo prvi put od Drugog svetskog rata, posle Poklone Gore, u Rusiji, da će jevrejska zajednica podeliti memorijal sa nekim drugim narodom, što pokazuje međusobno poštovanje za sve žrtve.

Izvor: Vebsajt Novosti, V. Crnjanski Spasojević, 25.12.2016.
Naslov: Redakcija