Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O OZAKONJENJU OBJEKATA: Iz Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture navode da će do kraja 2016. godine svi bespravno sagrađeni objekti biti popisani, te da će proces ozakonjenja u celosti biti završen u naredne četiri godine. Kako bi ozakonjenje bilo okončano svakom upravnom okrugu dodeljen je mentor iz Ministarstva koji će nadgledati i ubrzavati proces. Opštinama i gradovima biće odobreno zapošljavanje dodatnih ljudi koji će biti zaduženi za ove poslove


Plan ministarke građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Zorane Mihajlović, da se nelegalni objekti ozakone 2016. godine raspršio se kao mehur od sapunice. Od 770.000 zahteva za legalizaciju – rešeno je svega oko 30.000. Ako bi se nastavilo ovim tempom, ozakonjenje ne samo što ne bi bilo završeno do kraja mandata ove vlade nego bi mu bilo potrebno četvrt veka. Da je dosadašnji učinak od 3,9 odsto pozitivnih rešenja o ozakonjenju nezadovoljavajući priznaje i državna sekretarka u Ministarstvu građevinarstva, Aleksandra Damnjanović, ali napominje da je on najbolji u poređenju sa svim prethodnim zakonima o legalizaciji. Ona ne gubi nadu da će proces biti okončan za četiri godine, a najkasnije do kraja 2016. godine Srbija će napokon imati kompletan spisak objekata, i zakonitih i" divljih", sagrađenih na njenoj teritoriji. Za to je neophodno da sve opštine i gradovi ispune obavezu i do 27. novembra 2016. godine popišu "divlja" zdanja. Njih bi moglo biti čak 1,5 miliona ali Damnjanovićeva veruje da ih je ipak manje.

Katastar je dostavio podatak da ih ima toliko. Ali to je broj objekata koji nisu upisani u evidenciju nepokretnosti. Brojni su primeri da su ljudi zidali sa građevinskom dozvolom, radili sve po propisima, samo što na kraju nisu pribavili upotrebnu dozvolu i kuću uknjižili. Takvi objekti nisu nelegalni – kaže Damnjanovićeva.

Kako bi ozakonjenje bilo okončano za najviše četiri godine, svakom upravnom okrugu dodeljen je mentor iz Ministarstva koji će nadgledati i ubrzavati proces. Opštinama i gradovima biće odobreno zapošljavanje dodatnih ljudi koji će biti zaduženi za ove poslove, kaže državna sekretarka. Zna se da Vrbasu i Paraćinu neće biti potrebna nova radna snaga za ovaj posao, ali Beogradu sigurno hoće jer ima više od 250.000 zahteva za legalizaciju, a od 27. novembra 2015. godine kada je Zakon o ozakonjenju objekata ("Sl. glasnik RS", br. 96/2015 - dalje: Zakon) stupio na snagu rešio je oko 6.000 predmeta. Prestonica će napominje Damnjanovićeva ipak uspeti u roku, do kraja sledećeg meseca, da popiše sve bespravne objekte. U tome je već gotovo uspela opština Ražanj, dok je Niš na oko 40 odsto zadatka.

Svaki zaposleni imaće kvotu od 15 predmeta koje će morati dnevno da obradi. Mentora je pet i reč je o ljudima zaposlenim u Ministarstvu – ističe državna sekretarka.

Uz sve mere koje će država preduzeti kako bi ubrzala ozakonjenje postoji jedna slabost u Zakonu koja će je možda sprečiti da posao završi. Za one koji nisu podneli zahtev za legalizaciju, nakon što budu popisani, po službenoj dužnosti biće pokrenut postupak ozakonjenja. Začkoljica je u tome što, iako Zakon određuje rokove, mnogi vlasnici ne dostavljaju traženu dokumentaciju tako se ceo postupak produžava. Da ipak sve zavisi od njihove dobre volje, priznaje Damnjanovićeva, i od toga da li će ih uplašiti pretnja rušenjem. Njega barem, ne u masovnim razmerama, u prethodnih tridesetak godina nije bilo.

Rušenje nije popularna mera. U nekim slučajevima nije ni izvodljivo, na primer u stambenoj zgradi gde jedan od vlasnika hoće, a drugi odbija da legalizuje nepokretnost. Ne možemo srušiti celu zgradu, pa i imovinu savesnih građana, zbog nekolicine vlasnika koji ignorišu Zakon. Zato smo propisali da i takvi vlasnici moraju da plaćaju porez i sve dok ne budu ozakonili stan ne mogu ga prodati – objašnjava Damnjanovićeva.

Radije nego na pretnju rušenjem Damnjanovićeva računa na podsticaj koji Zakon nudi – legalizacija je jednostavnija i jeftinija nego ikada za one koji su gradili kuće i stanove da bi trajno rešili svoje stambeno pitanje, njih je oko 70 odsto, ali ne i za one koji su zidali za tržište i višestruko zaradili.

Ono što tu jeftinu legalizaciju poskupljuje jeste to što se, uz sva pojednostavljenja procedure, na pojedine nužne potpise, u nekim opštinama i gradovima, na dokumentaciju čeka mesecima, tvrde građani.

- Ministarstvo dobija razne pritužbe građana. Zloupotreba uvek ima. Zakon je osmišljen tako da ljudima koji su rešavali stambeno pitanje pomogne, a ne da ih reketira. Prema svima koji na ovaj način postupaju treba preduzeti drakonske mere – tvrdi Damnjanovićeva.

Pomoćne objekte na selu – ambare, pušnice, obore za stoku, građevinski inspektori neće popisivati tako što će obilaziti teren, nego će koristiti satelitski snimak. Ova novina je uvedena kako bi se ubrzalo evidentiranje bespravnih objekata.

Najveći problem popisa u gotovo svim opštinama su pomoćni objekti jer se mnogo vremena gubi obilaskom seoskih područja. Kada uđu u proces ozakonjenja vlasnici neće morati da obezbede elaborat geodetskih radova nego kopiju plana. Tako će uštedeti, što i jeste svrha ovog Zakona da maksimalno rastereti sve one koji su gradili za sopstvene potrebe – objašnjava Aleksandra Damnjanović, državna sekretarka.

Izvor: Vebsajt Politika, Daliborka Mučibabić, 26.10.2016.
Naslov: Redakcija