Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PLOVIDBI I LUKAMA NA UNUTRAŠNJIM VODAMA: Predlog zakona omogućiće razvijanje vodnog transporta, smanjenje sive ekonomije u ovoj delatnosti, ukidanje monopola i stvaranje uslova da i privatni sektor može da učestvuje u tehničkom održavanju plovnih tokova. Jedini dodatni rashodi koje će Predlog zakona prouzrokovati za učesnike u privredi jeste angažovanje agencija za obezbeđenje ili kroz organizovanje samozaštite, što podrazumeva licenciranje već zaposlenih radnika za sprovođenje mera sigurnosne zaštite


Predlogom zakona o izmenama i dopunama Zakona o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama omogućiće se razvijanje vodnog transporta, smanjenje sive ekonomije u ovoj delatnosti, ukidanje monopola i stvaranje uslova da i privatni sektor može da učestvuje u tehničkom održavanju plovnih tokova, rekla je ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Zorana Mihajlović, predstavljajući ovaj akt u Narodnoj skupštini Republike Srbije.

Obrazlažući nova rešenja, ministarka Mihajlović je navela da će one biti instrument u borbi protiv svih nelegalnih radnji i dodala: "Posebno je važno da luke imaju status opšteg dobra, da je ovaj zakon donet ranije, ne bi se dešavale razne privatizacije luka. Kada govorimo o vodnom transportu kroz Srbiju, postoji 1.600 kilometara plovnih puteva, a jedan od ciljeva je povećanje prometa brodovima."

Prema njenim rečima, ove godine je plovnim putevima prevezeno 8,6 miliona tona, a do kraja godine se očekuje da to bude 9,6 miliona tona robe. Ona je dodala da se smatralo da će ova količina biti dostignuta tek 2020. godine, a "sada smo uspeli da dođemo do tog broja."

"Naredni cilj je da se povećaju prihodi u brodarstvu, pristajanje brodova, kao i povećanje izvoza i uvoza preko naših luka", istakla je Mihajlović.

Inače, Predlogom zakona ukida se svojevrsni monopolski položaj Direkcije za vodne puteve u odnosu na obavljanje pojedinih poslova tehničkog održavanja međunarodnih i međudržavnih vodnih puteva.

Tu se pre svega misli na obavljanje poslova bagerovanja plovnih puteva u cilju održavanja propisane dubine plovnog puta, kao i vršenja hidrografskih merenja.

Navedeno rešenje se predlaže prevashodno zbog činjenice da će ove poslove efikasnije obavljati privatni sektor, koji će ih obavljati pod stručnim nadzorom Direkcije za vodne puteve.

Jedan od ciljeva je usklađivanje odredaba Zakona o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama ("Sl. glasnik RS", br. 73/2010, 121/2012, 18/2015 i 96/2015 - dr. zakon) sa Zakonom o privatnom obezbeđenju ("Sl. glasnik RS", br. 104/2013 i 42/2015), kako bi se u najkraćem roku stvorile pravne pretpostavke za primenu svih potrebnih mera za suzbijanje piratstva, krijumčarenja, krađa, šverca i drugih nezakonitih radnji na vodnim putevima.

Rešenjima iz Predloga zakona očekuje se da najkasnije do aprila 2017. bude usvojena Uredba o sigurnosnoj zaštiti u unutrašnjem vodnom saobraćaju, koja će propisati standarde u odnosu na sprovođenje mera sigurnosne zaštite u vodnom saobraćaju, čime će započeti borba protiv svih oblika nelegalnih radnji u toj grani saobraćaja.

Jedini dodatni rashodi koji će Predlog zakona prouzrokovati za učesnike u privredi jeste angažovanje agencije za obezbeđenje ili kroz organizovanje takozvane samozaštite, što podrazumeva licenciranje već zaposlenih radnika za sprovođenje mera sigurnosne zaštite.

Izvor: Vebsajt Politika i BKTV, 25.10.2016.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija