Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

INSTITUT ODLAGANJA KRIVIČNOG GONJENJA JAVNI TUŽILAC MOŽE DA PRIMENI ZA ODREĐENA KRIVIČNA DELA ZA KOJA JE PROPISANA NOVČANA KAZNA ILI KAZNA ZATVORA DO PET GODINA


Više od pet miliona evra prikupljeno je kroz institut odlaganja krivičnog gonjenja uz ispunjavanje obaveze u Prvom osnovnom tužilaštvu u Beogradu od 2010. do 2014. godine.

Taj institut javni tužilac može da primeni za određena krivična dela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina. 

Ukoliko tužilac učiniocu krivičnog dela kao obavezu odredi uplatu novčanih sredstava, novac ide isključivo u humanitarne svrhe, mahom za pomoć bolnicama i domovima zdravlja.

Međutim, od majskih poplava sav novac je preusmeravan za pomoć u obnovi poplavljenih područja i uplaćivan na posebno formiran račun u korist Vlade Srbije, rečeno je Tanjugu u Prvom osnovnom javnom tužilaštvu. 

Zakonik o krivičnom postupku nalaže da se obaveza mora izvršiti u roku koji ne može biti duži od godinu dana, nakon cega se krivična prijava odbacuje, a ukoliko učinilac ne izvrši obavezu u odredjenom roku, javni tužilac će pokrenuti krivični postupak.

ZAKONIK O KRIVIČNOM POSTUPKU ("Sl. glasnik RS", br. 72/2011, 101/2011, 121/2012, 32/2013, 45/2013 i 55/2014)

Odlaganje krivičnog gonjenja

Član 283

Javni tužilac može odložiti krivično gonjenje za krivična dela za koja je predviđena novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina, ako osumnjičeni prihvati jednu ili više od sledećih obaveza:

1) da otkloni štetnu posledicu nastalu izvršenjem krivičnog dela ili da naknadi pričinjenu štetu;

2) da na račun propisan za uplatu javnih prihoda uplati određeni novčani iznos, koji se koristi za humanitarne ili druge javne svrhe;

3) da obavi određeni društvenokorisni ili humanitarni rad;

4) da ispuni dospele obaveze izdržavanja;

5) da se podvrgne odvikavanju od alkohola ili opojnih droga;

6) da se podvrgne psihosocijalnom tretmanu radi otklanjanja uzroka nasilničkog ponašanja;

7) da izvrši obavezu ustanovljenu pravnosnažnom odlukom suda, odnosno poštuje ograničenje utvrđeno pravnosnažnom sudskom odlukom.

U naredbi o odlaganju krivičnog gonjenja javni tužilac će odrediti rok u kojem osumnjičeni mora izvršiti preuzete obaveze, s tim da rok ne može biti duži od godinu dana. Nadzor nad izvršenjem obaveza obavlja poverenik iz organa uprave nadležnog za poslove izvršenje krivičnih sankcija, u skladu sa propisom koji donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Ako osumnjičeni u roku izvrši obavezu iz stava 1. ovog člana, javni tužilac će rešenjem odbaciti krivičnu prijavu i o tome obavestiti oštećenog, a odredba člana 51. stav 2. zakonika neće se primenjivati.

Sredstva iz stava 1. tačka 2) ovog člana dodeljuju se humanitarnim organizacijama, fondovima, javnim ustanovama ili drugim pravnim ili fizičkim licima, po sprovedenom javnom konkursu, koji raspisuje ministarstvo nadležno sa poslove pravosuđa.

Javni konkurs iz stava 4. ovog člana sprovodi komisija koju obrazuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Izuzetno od st. 4. i 5. ovog člana komisija može, na zahtev fizičkog lica, bez sprovođenja javnog konkursa, predložiti da se sredstva iz stava 1. tačka 2) ovog člana dodele radi lečenja deteta u inostranstvu, ako sredstva za lečenje nisu obezbeđena u Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje.

Sprovođenje javnog konkursa, kriterijumi za raspodelu sredstava, sastav i način rada komisije uređuju se aktom ministra nadležnog za poslove pravosuđa.

Odluku o raspodeli sredstava iz stava 1. tačka 2) ovog člana donosi Vlada.

 

  • Mogućnost primene ovog instituta ograničena je na fazu odlučivanja o krivčnoj prijavi, dok je prema ranijem zakonskom rešenju tužilac mogao odložiti krivično gonjenje i u toku sudjenja.

Međutim, s obzirom na ekonomsku situaciju u našoj državi zakonodavac je ostavio mogućnost da se obavezna suma plati na rate, u mesečnim periodičnim obrocima. 

Minimalni iznos je 40.000 dinara, a postoji i "popust" ako se suma uplati odjednom, onda se uplaćuje 30.000 dinara i tako srazmerno odredjenim iznosima. 

Međutim, odlaganje krivičnog gonjenja nije primenljivo za sva krivična dela za koja je propisana kazna zatvora do pet godina, ukazala je portparol Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu Irena Bjeloš u izjavi za Tanjug.  

- Oportunitet je moguće primeniti samo kada je reč o "bagatelnijim" - situacionim krivičnim delima, kao što je ugrožavanje bezbednosti javnog saobraćaja, s tim što je njegova primena isključena kod alkohola, crvenog svetla i pešackog prelaza.

Takodje je podoban za krivična dela nedavanje izdržavanja, nekim oblicima nasilja u porodici, lakših telesnih povreda, ili držanje marihualne za ličnu upotrebu do pet grama - ukazala je Bjeloš. 

Uslov je da je lice neosudjivano i da institut oportuniteta nikada nije primenjivan, osim eventulano kod ponavljanja krivičnog dela nedavanja izdržavanja jer je to u interesu maloletnog lica koje treba da izdržavanje dobije, dodala je Bjeloš.


Obaveze koje učinilac krivičnog dela treba da izvrši kod primene oportuniteta predvidjene su Zakonikom. 

Te obaveze mogu biti da otkloni štetnu posledicu, da plati odredjeni novčani iznos u korist humanitarne organizacije, fonda ili javne ustanove, da obavi odredjeni društveno-korisni ili humanitarni rad, da ispuni dospele obaveze izdržavanja. 

Takođe, da se podvrgne odvikavanju od alkohola ili opojnih droga, ili psihosocijalnom tretmanu radi otklanjanja uzroka nasilničkog ponašanja, kao i da izvrši obavezu ustanovljenu pravosnažnom sudskom odlukom.
 

U Prvom osnovnom javnom tužilaštvu do sada je odlaganje krivičnog gonjenja primenjeno prema ukupno 18.000 osumnjicenih, bilo šsto im je bilo naloženo da uplate novčana sredstava u humanitarne svrhe, da obave društveno-koristan rad ili da se podvrgnu psihosocijalnom tretmanu. 

Da bi svoje odluke uspešno realizovalo, to tužilaštvo je 2.010. godine zaključilo Protokol o saradnji sa Gradom Beogradom radi regulisanja postupaka transfera finansijskih sredstava prikupljenih primenom oportuniteta. 

Prema podacima tužilaštva, (koje je od početka 2.010. do kraja 2.013. godine u sebi inkorporiralo i sadašnje Drugo i Treće osnovno javno tužilaštvo) prikupljena sredstva od oportuniteta su transferisana pored ostalih Fondu B92 "Bitka za bebe" i "Bitka za porodilište" u iznosu od 2.64 miliona dinara.

Udruženju za pomoć osobama sa daunovim sindromom transferisano je oko 35.000 evra, Urgentonm centru oko milion i po evra, gradskom Sektetarijatu za zdravstvo oko 3.4 miliona evra, a prema rečima Bjeloš, tu je još puno domova zdravlja u glavnom gradu. 

Pomognuto je i ženama žrtvama nasilja, kupljene su ginekološke stolice za žene sa invaliditetom, veliki broj sanitetskih vozila..., dodala je Bjeloš, koja je i jedan od zamenika Prvog osnovnog javnog tužioca u Beogradu. 

Pored regulisanja uplata u humanitarne svrhe Prvo osnovno javno tužilaštvo saradjuje i sa Institutom za mentalno zdravlje u Palmotićevoj ulici i Specijalnom bolnicom za bolesti zavisnosti u Drajzerovoj ulici.
 

Na osnovu oportuniteta proteklih godina na lečenju u Drajzerovoj je bilo 15 lica, a u Palmotićevoj 12. Oni su na lečenje upućeni na predlog tužilaštva, a uz saglasnost stručnih komisija tih ustanova. 

Kada su u pitanju krivična dela nasilja u porodici, Bjeloš je ukazala da se u najvećem broju slučajeva članovi porodice, koji su žrtve i oštećeni, odlučuju za primenu oportuniteta, odnosno upućivanje učinioca na lečenje. 

Prvo osnovno javno tužilaštvo kod primene oportuniteta takodje saradjuje i sa Gradskom čistoćom i Zelenilom Beograd gde se učinioci lakših krivičnih dela upućuju na rad u javnom interesu, koji ne može biti kraći od 60 časova, niti duži od 360 časova. 

Zamenik tužioca je ukazala da ovaj vid rada nije istovetan kao rad koji u vidu alternativne sankcije izriče sud, ali da je zakonsko rešenje u pogledu njegovog trajanja istovetno. 

Od 2.010. do 2.013. godine u Zelenilo je upućeno 1.210 lica a u Gradsku čisoću 234 lica, napomenula je Bjeloš ističući da tužilaštvo sa njima ima dobru saradnju.
Bjeloš je istakla da su primenom oportuniteta mahom svi su zadovoljni, a postupak brz, efikasan, i ne košta.  

- Okrivljeni je zadovoljan jer je ispunjenjem obaveze oslobodjen krivicnog postupka i ne vodi se kroz krivičnu evidenciju. Ostećeni je takodje zadovoljan jer se primenom ovog instituta ne dira u njegovo pravo da potražuje naknadu štete kroz parnični postupak - ukazala je zamenik tužioca.

Pored toga, kako je navela, i tužilac je zadovoljan jer je dokazao da postoji krivično delo, mada ne kroz osudjujuću sudsku presudu već na pomenuti način.

Izvor: Tanjug