Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O USTAVNOM SUDU: Odluka o zahtevu za naknadu materijalne ili nematerijalne štete direktno zavisi od odluke Ustavnog suda o samoj ustavnoj žalbi i unosi se u tu odluku. Zahtev za naknadu materijalne i nematerijalne štete je sekundaran i supsidijaran, a u postupku o ustavnoj žalbi je on akcesorne (zavisne), odnosno parnične prirode


Ministarstvo pravde, kao ovlašćeni predlagač, izradilo je Nacrt zakona o dopuni Zakona o Ustavnom sudu (u daljem tekstu: Nacrt zakona). U toku je proces prikupljanja mišljenja od nadležnih organa.

Važećim Zakonom o Ustavnom sudu("Sl. glasnik RS", br. 109/2007, 99/2011, 18/2013 - odluka US i 40/2015 - dr. zakon)normiran je postupak o ustavnoj žalbi: procesne radnje stranaka i Ustavnog suda i vrste i dejstvo odluka Ustavnog suda u postupku o ustavnoj žalbi. Zakon, takođe, uređuje sadržinu odluke kojom Ustavni sud usvaja ustavnu žalbu: regulisano je da se odlukom ustavna žalba usvaja ili odbija kao neosnovana.

Podnosilac ustavne žalbe ima pravo, pored ostalog, da u podnesku kojim podnosi ustavnu žalbu postavi zahtev za naknadu materijalne ili nematerijalne štete koja je nastala povredom prava zbog koga podnosi ustavnu žalbu (član 85. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu). Takođe, kada Ustavni sud utvrdi da je osporenim pojedinačnim aktom ili radnjom povređeno ili uskraćeno ljudsko ili manjinsko pravo i sloboda zajemčena Ustavom Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006 - dalje: Ustav), može poništiti pojedinačni akt, zabraniti dalje vršenje radnje ili odrediti preduzimanje druge mere ili radnje kojom se otklanjaju štetne posledice utvrđene povrede ili uskraćivanja zajemčenih prava i sloboda i odrediti način pravičnog zadovoljenja podnosioca, pri čemu odluka Ustavnog suda kojom je uvažena ustavna žalba ima pravno dejstvo od dana dostavljanja učesnicima u postupku.

Dakle, kako se navodi u Obrazloženju Nacrta zakona, odluka o zahtevu za naknadu materijalne ili nematerijalne štete direktno zavisi od odluke Ustavnog suda o samoj ustavnoj žalbi i unosi se u tu odluku. Bude li ustavna žalba usvojena, Ustavni sud odlučuju i o zahtevu za naknadu štete (član 89. stav 3. Zakona o Ustavnom sudu). U suprotnom, Ustavni sud ne rešava uopšte o zahtevu za naknadu materijalne ili nematerijalne štete.

Iz izloženog, kako predlagač navodi u Obrazloženju Nacrta zakona, sledi da je zahtev za naknadu materijalne i nematerijalne štete sekundaran i supsidijeran, da je u postupku o ustavnoj žalbi on akcesorne (zavisne), odnosno parnične prirode. Dalje sledi da se naknada štete čiji je pravni osnov odluka Ustavnog suda kojom se ustavna žalba usvaja, izvršava u postupku koji je predviđen Zakonom o izvršenju i obezbeđenju("Sl. glasnik RS", br. 31/2011, 99/2011 - dr. zakon, 109/2013 - odluka US, 55/2014 i 139/2014).

Međutim, do primene Zakona o izvršenju i obezbeđenju, kada je reč o zahtevima kojima se određuje neko davanje ili činjenje - što naknada štete jeste – dolazi tek kada istekne rok u kome je obavezano lice (izvršni dužnik) moglo dobrovoljno da ispuni svoju obavezu. Ovo načelo, kako ističe predlagač propisa, predstavlja garant da se na miran način, bez aktiviranja suda, reše odnosi između poverioca i dužnika i oni ne izlažu izvršnom sudskom postupku i dodatnim troškovima.

Nacrtom zakona predviđeno je da će odlukom kojom se usvaja ustavna žalba Ustavni sud odlučiti i o zahtevu podnosioca ustavne žalbe za naknadu materijalne, odnosno nematerijalne štete, kada je takav zahtev postavljen, s tim što Ustavni sud, kada je zahtev usvojen, određuje u odluci organ koji je obavezan da isplati naknadu materijalne ili nematerijalne štete i određuje rok od četiri meseca od dana dostavljanja odluke tom organu u kome on dobrovoljno može da plati naknadu štete.

Postupak za prinudno izvršenje naknade materijalne, odnosno nematerijalne štete može početi tek ako naknada materijalne, odnosno nematerijalne štete ne bude dobrovoljno plaćena u roku od četiri meseca od dana dostavljanja odluke.

Konačno, Nacrtom zakona predviđeno je da predložena rešenja stupe na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sl. glasniku RSˮ.

Izvor: Redakcija, Dragana Aleksić, 25.11.2015.