Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ADVOKATSKA KOMORA SRBIJE PREDLAŽE KOMBINACIJU ZAKONA IZ 2011. GODINE I ODREDABA HRVATSKOG ZAKONA O JAVNIM BELEŽNICIMA: USVOJENA REZOLUCIJA O ZAŠTITI SAMOSTALNOSTI I NEZAVISNOSTI ADVOKATURE


Pravna baza Paragraf Lex

Predsednik Advokatske komore Srbije Dragoljub Đorđević izjavo je da advokatura traži kombinaciju zakona iz 2011. godine i odredaba hrvatskog Zakona o javnim beležnicima.

"Smatramo da je za sve pravno-privatne poslove nužno vratiti legalizaciju, odnosno ono što građani prepoznaju kao overu pred sudovima. To bi značilo da građanin može da odluči da li će sam sastaviti ugovor, da li će mu ga sastaviti advokat ili javni beležnik",

kazao je Đorđević na skupu "Aktuelni problemi advokature i uporedno pravni odnos advokature i javnog beležništva" u Sremskim Karlovcima.


Advokati u Srbiji štrajkuju od 10. septembra.


Đorđević je naveo da je situacija takva da je građanima pristup pravdi znatno otežan, jer se zaključenje ugovora odlaže po više desetina dana i meseci i ponovo ukazao na monopol javnih beležnika kada je reč o privatnim ispravama, kao što je ugovor o prometu nepokretnosti.

Kao je objasnio, sve je povezano i sa novcem koji primaju javni beležnici, a koji je prema njegovom mišljenju i iz iskustva zemalja regiona - neprimereno veliki.

Dodao je da je profesija notara za Srbiju nova i da je dočekana nepripremljeno, da je Zakon o javnom beležništvu donet bez javne rasprave, a da je problem i u tome što je taj zakon jedan od retkih koji u procesu pridruživanja EU nije prošao skrining i koji na sajtu stoji bez prevoda na engleski jezik.

Predstavnik Hrvatske advokatske komore u Udruženju evropskih advokatskih komora (CCB) Ranko Pelicarić rekao je da ljudi koji pišu zakone još uvek "osluškuju struku i javnost i da postoji mogućnost za promene i izmene".

"U Evropi postoje drugačija rešenja u kojima nema nikakve konkurencije između advokature i javnog beležništva i to lično smatram boljom varijantom, jer time nisu ugrožene stranke advokata", kazao je Pelicarić.

On je objasnio da je advokat potpuno nezavisan i da je zato važno da sve varijante pravne zaštite i mogućnosti koje su potrebne stranci, mogu da se dobiju od advokata, koji je njen zaštitnik i koji je odgovoran da ugovor napiše tako da stranka bude zadovoljna i sigurna.

"To prema sadašnjoj situaciji u Srbiji nije moguće, postoje bolja rešenja kod kojih bi samo javne isprave bile u nadležnosti javnih beležnika, a privatne u ingerenciji onoga ko za stranku radi, odnosno advokata", kazao je Pelicarić.

Dodao je da Zakon o javnom beležništvu sa izmenama postoji od 1993. godine u Hrvatskoj, a da su izmene povećale ingerencije javnih beležnika.

"Međutim, ne na ovu stranu koja je u Srbiji sporna, nego u odnosu na sudove, jer su se tako sudovi rasteretili na primer neposrednih ostavina i jedne grupe izvršnih predmeta gde se izvršavaju računi", rekao je Pelicarić.

Predsednik Advokatske komore Vojvodine Srđan Sikimić rekao je da je na skupu usvojena Rezolucija o zaštiti samostalnosti i nezavisnosti advokature, kojom advokati iz više zemalja podsećaju na obaveze koje sve države imaju kada se radi o advokaturi.

Sikimić je poručio da se obustava rada advokata nastavlja.

Na skupu su učestvovali advokati iz Rumunije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Slovenije, Hrvatske i Mađarske.

Izvor: Tanjug