Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA ZAKONA O FINANSIRANJU LOKALNE SAMOUPRAVE: Propisuje se da će učešće lokalnih samouprava u porezu na zarade biti smanjeno sa sadašnjih 80 na 77 odsto u slučaju gradova, 74 odsto u slučaju opština, odnosno 66 odsto u slučaju grada Beograda, sa sadašnjih 70 odsto. Iako se poslanici još uvek nisu izjašnjavali o Predlogu zakona, ministar finansija najavljuje nove izmene ovog Zakona


Iako je Vlada Republike Srbije pre samo mesec dana, kao uslov sporazuma sa MMF-om, predložila izmene važećeg Zakona o finansiranju lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 62/2006, 47/2011, 93/2012, 99/2013 - usklađeni din. izn., 125/2014 - usklađeni din. izn. i 95/2015 - usklađeni din. izn. - dalje: Zakon), kojima se povećava prihod centralne kase, ministar finansija Dušan Vujović je prošle nedelje najavio novu promenu istog propisa. Predstavnici lokalnih vlasti i udruženja to već dočekuju "na nož", jer im je jasno da će nova rešenja smanjiti njihove prihode po osnovu preraspodele poreza na zarade. Pretpostavlja se da će udeo lokala pasti na 50 odsto od prihoda poreza na zarade, umesto trenutno važećih 80 odsto, što je već od ranije poznat predlog koji je prvobitno pisao i u Nacrtu zakona. Sva je prilika da će se između centralnog i lokalnih nivoa vlasti ponovo voditi velika bitka oko para.

Inače, poslanici se još uvek nisu izjašnjavali o Predlogu zakona o izmenama Zakona o finansiranju lokalne samouprave, koji se u Narodnoj skupštini Republike Srbije nalazi od 19. avgusta 2016. godine.

Podsećanja radi, izmene ovog Zakona bile su uslov da nam Međunarodni monetarni fond (MMF) odobri četvrtu i petu reviziju aranžmana iz predostrožnosti krajem avgusta. Kako ih poslanici još nisu verifikovali nameće se pitanje zašto ne sačekaju novi predlog Ministarstva finansija pa da isti posao ne rade dva puta, odnosno da Zakon izmene "u paketu". Podrazumeva se u smeru koji je dogovoren sa MMF-om i koji predlaže Ministarstvo finansija.

Predlog zakona propisuje da će učešće lokalnih samouprava u porezu na zarade biti smanjeno sa sadašnjih 80 na 77 odsto u slučaju gradova, 74 odsto u slučaju opština, odnosno 66 odsto u slučaju grada Beograda, sa sadašnjih 70 odsto. Na taj način 4,8 milijardi dinara prebacuje se sa lokalnog na centralni nivo vlasti.

Izmene na koje je u avgustu 2016. godine Vlada Republike Srbije dala zeleno svetlo ocenjene su u javnosti kao plod kompromisa između lokalnih i centralnih vlasti, jer je u javnosti već bilo najavljeno da će lokalnim nivoima vlasti pripasti manje, tek 50 odsto poreza na zarade. Pošto izmene, koje su u skupštinskoj proceduri, nisu drastično sekle prihode lokalnih samouprava, već su aktuelna smanjenja njihovih prihoda po osnovu preraspodele poreza na zarade minimalna, u javnosti je pomenuto rešenje već doživljeno kao pobeda "opštinara", odnosno NALED-a (Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj) čiji je dojučerašnji predsednik Upravnog odbora bila Ana Brnabić, nova ministarka državne uprave i lokalne samouprave.

Buduće izmene trebalo bi takođe da reše problem netransparentnih i neobjektivnih republičkih transfera koji izazivaju neravnoteže i nepravičnu raspodelu sredstava između pojedinačnih opština i gradova, što nije učinjeno aktuelnim izmenama. Smatra se da je to ključni nedostatak aktuelnog zakonskog Predloga.

Inače, izmenama istog Zakona koji je 2011. godine progurao tadašnji ministar ekonomije, prihodi od poreza na plate lokalnim samoupravama povećani su sa 40 na 80 odsto. Epilog je da se u republičkoj kasi pojavio manjak od 40 milijardi dinara. U nekoliko navrata kreatori ekonomske politike pokušavali su da isprave tu neravnotežu. 2013. godine smanjena je stopa poreza na zarade, koji je najveći izvor prihoda za lokalne samouprave (sa 12 na 10 odsto), a sa druge strane, povećana stopa doprinosa za penzijsko osiguranje (sa 22 na 24 odsto), što je prihod republičke kase. Na druga vrata prihod je vraćen u centralnu kasu. Poznato je da MMF insistira da se ravnoteža u potpunosti vrati, jer je porez na zarade svuda u svetu u najvećoj meri prihod centralne kase.

Pri tom, ispostavilo se da su opštinari, umesto za investicije, novac koristili za povećanje plata, nova zapošljavanja i subvencije.

Ministar finansija najavio je donošenje i novog Zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara. Namera je da se naknade, koje se plaćaju za neposredno korišćenje određenog dobra, utvrde jedinstvenim aktom i na taj način privredi omogući bolji uvid u to koje se sve naknade za određenu vrstu posla plaćaju na teritoriji Srbije. Prema postojećoj normativi, naknade za korišćenje javnih dobara bile su predmet uređivanja više posebnih zakona, ali i mnogobrojnih podzakonskih propisa. Naknade propisuje čak 13 različitih zakona – vodama, poljoprivrednom zemljištu, rudarstvu, banjama, ambalažnom otpadu…

"Uvođenje naknada samo jednim zakonom, pravila i rokova za utvrđivanje visine naknada, nadležnosti za kontrolu i naplatu, nešto je što će svakako pozdraviti i privreda i potencijalni investitori. Donošenje Zakona o naknadama predstavlja jednu od najznačajnijih reformi domaće privrede imajući u vidu opterećenje koje nose neporeski odnosno parafiskalni nameti", navode u Vladi.

Analiza različitih javnih dažbina pokazala je da su se pojedine naknade uvodile, utvrđivale i naplaćivale na netransparentan i nepredvidiv načina, kao i da način utvrđivanja njihove visine često nije bio u skladu sa njihovom svrhom i namenom.

Ministar Vujović najavio je i izmene Zakona o porezu na dodatu vrednost ("Sl. glasnik RS", br. 84/2004, 86/2004 - ispr., 61/2005, 61/2007, 93/2012, 108/2013, 6/2014 - usklađeni din. izn., 68/2014 - dr. zakon, 142/2014, 5/2015 - usklađeni din. izn., 83/2015 i 5/2016 - usklađeni din. izn.), a kako nije precizirao o kojim je izmenama reč pretpostavlja se da se radi o ukidanju prava na vraćanje PDV-a na bebi opremu.

Ministar je najavio i izmene u plaćanju poreza na automobile pri registraciji svake godine, a ostalo je nejasno da li će to ostati kao sada po kubikaži ili će se uvesti i neki parametar vrednosti vozila.

Zbog toga je Ministarstvo finansija saopštilo da su svesni činjenice da veliki broj ljudi ekonomski opterećuje plaćanje poreza na starije automobile sa kubikažom motora većom od 2000 kubika. "Ministarstvo finansija učiniće sve da pronađe najbolje rešenje za sve građane. Zakon će biti usklađen sa najboljom praksom kako u okruženju tako i u svetu".

Sada se, na primer, na mercedes star 30 godina sa 2.500 kubika plaća veći porez nego na novi džip od 1.800 kubika. Poreski stručnjaci kažu da svrha poreza koji se plaća pri registraciji ne bi trebalo da bude punjenje budžeta, već kažnjavanje zagađivača, odnosno smanjenje emisije ugljen-dioksida, a to se ne postiže oporezivanjem kubikaže ili vrednosti vozila.

Izvor: Vebsajt Politika, Jovana Rabrenović, 21.09.2016.
Naslov: Redakcija