Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

(NE)ZAKONITOST NAKNADE ZA OBRADU KREDITA: Udruženje bankarskih klijenata podnelo nekoliko desetina novih tužbi po osnovu naplate troškova koji nisu bili jasno objašnjeni pre potpisivanja ugovora građana sa bankama. Najviše žalbi u poslednje vreme, imaju zbog toga što pojedine banke naplaćuju naknadu za obradu kredita, za praćenje kredita i naknadu za prevremenu otplatu. Ostali troškovi su slanje opomena u slučaju kašnjenja, nezakonite zatezne kamate


Poslednjih desetak dana Udruženje bankarskih klijenata "Efektiva" primilo je nekoliko stotina mejlova, poziva i ličnih poseta građana, koji se žale na rad banaka u Srbiji, a u vezi sa "skrivenim" troškovima koje im te banke naplaćuju.

U "Efektivi" kažu da su zbog toga pokrenuli dodatno još nekoliko desetina novih tužbi po osnovu naplate troškova koji nisu bili jasno objašnjeni pre potpisivanja ugovora građana sa bankama. Od Narodne banke Srbije, kažu, očekuju da reaguje.

"Pokrenuto je dodatno još nekoliko desetina novih tužbi. Očekujemo nove presude po tom osnovu, pa samim tim i novu seriju tužbi. Naravno, osim ako NBS i banke ne preduzmu nešto i obeštete građane", kažu u "Efektivi".

Što se troškova tiče, kažu oni, najviše žalbi u poslednje vreme, imaju zbog toga što pojedine banke naplaćuju naknadu za obradu kredita, za praćenje kredita i naknadu za prevremenu otplatu. Ostali troškovi su slanje opomena u slučaju kašnjenja, nezakonite zatezne kamate i mnogo toga još, navode iz "Efektive". Bankarski sektor u Srbiji 2016. godine je imao rekordnu dobit od provizija i naknada i po tom su osnovu zaradili više od 25,9 milijardi dinara.

Centar NBS-a, koji prima pritužbe građana na rad banaka, je od početka 2016. godine do maja 2017. godine, primio 56 žalbi koje se odnose na naplatu naknada od strane banaka. Ukupno, za ceo navedeni period bilo je 1.045 različitih pritužbi, kažu u Narodnoj banci.

"Pritužbe se uglavnom odnose na obračun i visinu naknada koje banke naplaćuju za održavanje tekućih računa, prilikom prevremene otplate kredita, za izdavanje potvrda o otplaćenim kreditima, korišćenje platnih kartica, odnosno podizanje gotovine na bankomatu druge banke, kao i na dužinu postupka za odobravanje kredita", kažu u NBS.

U NBS-u ističu da "imajući u vidu važeću regulativu, ne postoje 'skriveni troškovi', jer je Zakonom o zaštiti korisnika finansijskih usluga ("Sl. glasnik RS", br. 36/2011 i 139/2014) propisana obaveza bankama da korisnike još u fazi ponude informišu o svim obavezama za korisnika o korišćenju konkretnog proizvoda ili usluge". Dodaju da se u ponudi banaka mora jasno navesti da li su ti troškovi fiksni ili promenljivi, a ako su promenljivi, da navedu periode u kojima će se menjati i način izmene.

U "Efektivi" objašnjavaju da se, na primer, troškovi obrade kredita kreću od 0,5 do tri odsto, troškovi praćenja kredita su oko 0,15 odsto godišnje ili 0,1 odsto kvartalno, a za prevremenu otplatu kredita naknada ide i do pet odsto zavisno od banke ili perioda otplate kredita.

"Troškovi su različiti i kreću se od oko 200 dinara mesečno za održavanje računa, provizije za plaćanje računa preko banke od oko 500 dinara mesečno, pa do plaćanja iznosa članarine za korišćenje kreditne kartice od oko 100 dinara mesečno", navode u "Efektivi".

Pored tih troškova, prema podacima koji se mogu naći na sajtovima banaka, cenovnik od banke do banke je različit, pa se tako, održavanje tekućeg računa kreće 125 do 400 dinara, izdavanje čekova ide od 10 do 30 dinara po čeku, zamena kartice na zahtev korisnika od 200 do 1.500 dinara.

"Efektiva" navodi, na primer, da kada klijent uzme kredit od hiljadu evra banka mu odmah odbije 20 evra za obradu pozajmice i isplaćuje mu na ruke 980 evra. Međutim, kažu oni, kamatu mu ipak, računa na svih 1.000 evra. Time, kažu, klijent je oštećen po dva osnova. Prvi, što mu je banka uzela 20 evra na ime provizije, a drugi, objašnjavaju oni, što mu i na taj iznos naplaćuje kamatu iako je reč o novcu koji nije dobio.

Na spisku onoga što se naplaćuje je i izdavanje kartice po hitnom postupku koje košta oko 1.500 dinara, troškovi blokiranja kartice od 300 do 3.000 dinara, slanje opomene 200 do 600 dinara, izdavanje menica 50 dinara, puštanje kredita u opticaj do tri odsto, upit stanja na bankomatu 15 do 20 dinara.

SMS provera stanja na računu je oko 10 dinara za poruku, zahtev za izdavanje novog PIN-a je od 200 do 600, prenos novca za kupljenu nekretninu 1.500 do 8.000 dinara, troškovi obrade neosnovanih reklamacija od 1.000 do 2.500 dinara. Banke su tako, nedavno, počele da naplaćuju i ležarinu na izdate čekove koji nisu prošli, pored toga što i svaki taj papir mora posebno da se plati od 30 do 100 dinara.

Izvor: Vebsajt 021, 23.05.2017.
Naslov: Redakcija